Pogledajte kako je zadarski performer Enio Meštrović gurao ‘hrvatsku kocku‘ na Velebit

Prema narodnoj predaji uz Tulove grede vežu su pojave mitskih bića. Legende govore da su se ondje izlijegali strašni zmajevi, ali i da su tamo živjele nevidljive, plahe i nježne velebitske vile. Posljednja od legendi spominje Crnu kraljicu za koju se vjeruje da donosi nesreću. Iako se o ovim pričama i mitovima puno govori, nitko ne može pouzdano reći da su ikada postojali, sve dok se u petak na Tulovim gredama nije pojavilo još jedno mitsko biće koje je, vjerujte nam, bilo itekako stvarno.

Enio Meštrović

Luka Gerlanc/Cropix

Prvi kralj Korinta i jedan od najmudrijih i najlukavijih ljudi u povijesti, Sizif, ukazao se podno Tulovih greda utjelovljen u liku i djelu Enia Meštrovića, široj javnosti poznatog kao Ričarda.

Sizif je ostao upamćen po tome što je uz brdo vječno gurao teški kamen koji bi mu se pri samom vrhu otkotrljao u podnožje, ali je manje poznato da je za života bio varalica i prevarant, koji je izmuljao, zeznuo i unesrećio brojne ljude i bogove. Zbog toga su ga bogovi i kaznili da do kraja života radi besciljan i beskoristan posao, gura kamen uzbrdo, odnosno da radi Sizifov posao.

Upravo je Enio, ne Ričard, odradio Sizifov posao podno Tulovih greda. Odjeven samo u antičkom stilu - bijelu togu i smeđe sandale - Enio je u 11 sati započeo gurati veliku crvenu kocku uz to mitsko brdo obilježavajući tako na simbolički način 50 godina od mitskog Hrvatskog proljeća.

- Ja simboliziram narod hrvatski, a ova crvena kocka jedan od utega koji nosimo i našu uzaludnu borbu, baš kao što je to Sizif radio. Mi konstantno negdje idemo, a zapravo ne idemo nigdje. Samo stojimo na mjestu, osuđeni smo na apsurd i na nešto što nema smisla, kazao je uspuhani Enio negdje na pola puta do vrha Tulovih greda. Performans je baš na tom mjestu odlučio napraviti zato što su Tulove grede simbol obrane zadarskog zaleđa, a Velebit je k tome, ističe Enio, sveta planina.

No, nije ovo prvi put da Enio radi svakojake performanse, ali zasigurno je ovaj put drugačiji i posebniji jer je Sizifovim poslom obilježio 50 godina od Hrvatskog proljeća, kulturno- političkog pokreta koji je tražio prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.