- Kina je druga ekonomska sila svijeta, ima drugi najveći vojni budžet na svijetu i najveću vojsku s 2,2 milijuna vojnika. Ona sada želi nametnuti svoja pravila i u međunarodnom pravu, pravu mora, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i UN-u. Želi reviziju globalnog poretka da se pravila igre određuju u Pekingu, a ne u Washingtonu i Bruxellesu. Ta pravila igre Kina neće uspjeti nametnuti dok nije u posjedu Tajvana - naglašava u emisiji Briefing novinarka i komentatorica slovenskog Dela Zorana Baković koja je 35 godina živjela u Kini i radila kao dopisnica tog lista. Zadnjih deset godina živi u Zagrebu, ali i dalje piše o Kini i Dalekom istoku. Mnogo je puta bila i na Tajvanu. Podsjeća kako je ujedinjenje s Tajvanom kineski s strateški cilj još od 1949. godine i povijesni zadatak upisan u sve partijske spise.
- Kina je nervozna jer je u Tajvanu na vlasti predsjednica Tsai Ing-wen koja je i predsjednica Demokratske progresivne partije koja u svom statutu kao krajnji cilj ima formalno odcjepljenje Tajvana od Kine, a Kina to nipošto ne želi dozvoliti - kaže Baković i zaključuje kako bi osvajanjem Tajvana Kina dobila kontrolu nad ključnim pomorskim trasama čime bi postala ono čemu teži - svjetska velesila.
Prema njezinim riječima primjer Hong Konga odvraća Tajvan od svih kineskih ponuda za mirno ujedinjenje s Kinom. Iako od 1949. funkcionira kao neovisna država, Tajvan, ističe Baković, ima šanse formalno proglasiti neovisnost samo u slučaju kada bi SAD igrale na tu kartu što trenutno ne izgleda moguće ili kada bi došlo do kineske vojne intervencije. Ključno je pitanje kako bi u slučaju kineske invazije reagirao SAD?
- Kina ide na to da povećanjem svoje borbene moći, poveća broj žrtava koje bi američka strana morala podnijeti, a time bi se američka javnost okrenula protiv ideja zaštite Tajvana jer zašto bi poginulo toliko ljudi za otok u Južnom kineskom moru. Amerika je, međutim, svjesna da bi gubitkom dominacije u Indopacifiku, regiji koja povezuje Indijski i Tihi ocean, izgubila globalnu dominaciju. Mnogo je izvjesnije da bi se u obranu Tajvana uključio Japan koji je vojno silno jak i iako nije nuklearna sila, treba mu jako malo da to postane. Joe Biden je fokusiran na Kinu. On Europi poručuje da se odluči stoji li iza američkih načela ili iza Kine. Europa mora osvijestiti da Amerika više nije ona Amerika koja joj je davala sigurnosni kišobran zahvaljujući kojem su se u Europi gradile socijalne države jer nisu imale velike izdatke za sigurnost. Prošlo je vrijeme kada je Europa mogla dobivati američku zaštitu i mirno trgovati s Kinom kao najvećim američkim rivalom - zaključuje Zorana Baković. Ona smatra da bi Europa trebala biti dosljedna u zaštiti demokratskih načela i ljudskih prava i biti svjesna da Kina koja bi se usudila napasti otok s 24 milijuna stanovnika nije partner kakvog želimo. Hrvatska, dodaje, od Kine nije imala velikih ekonomskih očekivanja, pa neće puno izgubiti.
- Moja je procjena da je Pelješki most posljednji projekt na kojem se Kinezi pojavljuju vrlo prominentno. Neće biti ni kineskih investicija. Mislim da će odnosi između EU i Kine zahladiti. Anglea Merkel je bila velika zagovornica dobrih odnosa s Kinom jer je njemačka industrija jako izvozno orijentirana prema velikom kineskom tržištu. Ona je htjela da se s Kinom potpiše i ratificira sporazum o investicijama, no Europski parlament ga je odbio - ističe Zorana Baković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....