‘Žena smije prihvatiti poziv na piće, izaći na dejt, ali to ne znači da je pristala na nešto više‘

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova još je tijekom ljeta upozoravala DORH da Bernard Jakelić, bivši zamjenik glavnog direktora HUP-a, prijavljen zbog sustavnog seksualnog uznemiravanja čak 15 djelatnica HUP-a očekuje odbačaj prijave. Odgovorili su joj da o prijavi nije donesena odluka, dakle, da nitko to ne može tvrditi. Prije nekoliko dana se dogodilo upravo to, DORH je odbacio prijavu i za neuspjeli progon optužio baš 15 djelatnica HUP-a.

– DORH ni u jednom trenutku, unatoč intenzivnoj komunikaciji i s Uredom javne pravobraniteljice i sa žrtvama nije dao ni naslutiti da bi žrtve morale same prijaviti zlostavljanje – kaže Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

– Žrtvama je potreban određeni vremenski period da procesuiraju traumu. Žrtve su govorile da žele samo da zlostavljanje prestane. „Više ne možemo ovo izdržati“ – ispričala je Ljubičić.

- Začuđujuća je reakcija DORH s obzirom da je potvrdilo da postoje elementi kaznenog djela, ali ovo je Hrvatska – kaže Damir Zorić, sadašnji glavni direktor HUP-a.

– Žene su jako razočarane zbog ovakvog ishoda, a mi, HUP smo dužni podržavati ih i spriječiti da se tako nešto događa – kazao je Zorić u izjavi za Repliku.

- Žene su bile apsolutno devastirane. Ono što su pričale čemu su bile izložene posljednjih deset godina je zastrašujuće – prepričala je Ljubičić navodeći kako su djelatnice HUP-a bile izložene permanentnom deranju, neprimjerenom dodirivanju, seksističkim primjedbama.

– Žena smije prihvatiti poziv na piće, izaći na dejt, ali to ne znači da je pristala na nešto više. Za seksualno uznemiravanje i seksualni napad uvijek je kriv napadač. Žrtva će biti spremna prijaviti nasilje kada žrtva bude spremna prijaviti nasilje. Žena može biti atraktivna, nasmijana, vesela, može biti do trenutka nasilja i u prijateljskom odnosu s napadačem – kaže autorica Jelena Veljača.

– Žene su se pitale jesu li one krive, jesu li one nešto loše napravile, jesu li one izazvale takvo ponašanja, neke nisu ni prepoznavale o čemu je riječ. Bilo im je neugodno. Kod svih predatora postoji isti modus operandi - rekla je Višnja Ljubičić ističući kako je prepuštanje žrtvi da sama mora pokrenuti ovakav postupak pred sudom pokazatelj rodne neosjetljivosti.

– Takva djela ne bi smjela zastarjevati da pred sudom traže pravnu zadovoljštinu – kazala je Ljubičić.

- Uvijek je velika razlika u moći. Mnoge žrtve misle da će se dogoditi samo jednom. No, najčešće je dugotrajno, počinje dodirima ili na način da je žrtva prvo u nedoumici o čemu je riječ – kaže psihologinja Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe.

– Žrtva se plaši za svoje radno mjesto, što će se dogoditi ako prijavi takvo ponašanje, a postoje i direktne prijetnje i ucjene. Posljedice seksualnog uznemiravanja su jednake posljedicama drugih kaznenih djela protiv spolne slobode – ističe Mamula.

– Bez sustava podrške nemamo na osnovu čega očekivati da će žrtva uspjeti u zaštiti pred sudom – rekla je Mamula u Replici.

- LIcemjerni smo prema žrtvama seksualnog nasilja - kaže Ljubičić dodajući kako posljednjih nekoliko godina upozorava državu da nije primijenila, popravila ni pravni okvir.