‘Već smo financirali 700 projekata, a čekaju nas milijarde kojima ćemo graditi pruge, razbiti birokraciju...!’

Malena općina Lovas u Vukovarsko-srijemskoj županiji ima godišnji proračun od oko dva milijuna kuna. Iz europskih fondova povukli su čak 40 milijuna kuna. Izgradili su vrtić, ceste, poslovnu zonu, postavili javnu rasvjetu, podigli voćnjake i vinograde, sagradili farme... Sada trenutačno obnavljaju staru kuriju u kojoj će biti vinoteka, turistički, prezentacijski i istraživački centar, u kojem će djelovati tridesetak vinara.

Milijarde eura

Oni će definitivno glasovati za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju.

Tijekom posljednjih 15 godina, kroz različite programe pomoći, Hrvatska je od EU dobila 1,3 milijarde eura. Prvi program iz kojeg smo crpili eure zvao se Obnova i bio je namijenjen obnovi ratom razrušenih područja. Dobili smo 62,45 milijuna eura. Slijedio je CARDS od 2001. do 2004. koji je pomogao jačanju administracije. Tu smo izvukli 260 milijuna eura. Nakon što je Hrvatska 2004. stekla status zemlje kandidatkinje, dostupni su nam bili i pretpristupni programi PHARE (pripremanje zemlje za ulazak u EU), ISPA (promet i zaštita okoliša) i SAPARD (poljoprivreda), pa smo od 2005. do 2006. izvukli 252 milijuna eura. Provedba tih projekata je završena, a do ulaska u Uniju na raspolaganju nam je novi fond, IPA (pomoć u tranziciji, regionalna i prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj).

Jedna od najvažnijih adresa za fondove EU je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU).

Pripremanje natječaja

Osnovani su 2007., a bave se upravo onime što im i ime kaže - financiraju i ugovaraju projekte koje sufinancira Europska Unija (CARDS, PHARE, ISPA i IPA komponenete I i IIIc). S korisnicima rade na pripremi dokumentacije, raspisuju natječaje, prate projekte, održavaju radionice za državne službenike i namještenike, potpisuju ugovore i brinu se da se provodi stroga EU procedura. Do sada su potpisali više od 700 ugovora, u vrijednosti preko 420 milijuna eura, a trenutačno je u fazi ugovaranja još stotinjak projekata. Ravnateljica SAFU, mr. Marija Tufekčić, kao najvredniji projekt spominje upravo dovršenu obnovu željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granica, koji je bio vrijedan čak 60,2 milijuna eura. U sklopu ISPA-e završeni su i radovi na projektu vodovoda i pročistača u Karlovcu, vrijedni 36 milijuna eura, a pri kraju je i regionalni centar za gospodaranje otpadom Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji, vrijedan 8,8 milijuna eura. U okviru ISPA-e potpisano je 28 ugovora, vrijednih 105 milijuna eura, a iskorišteno je čak 97,96 posto sredstava.

Najuspješnija zemlja

Izgleda da se državna administracija trgnula i počela izvlačiti novac iz EU.

- Nekada je vladala percepcija da se fondovi ne koriste dovoljno, ali to se događalo iz nerazumijevanja. Europska komisija nas stalno kontrolira, i naše brojke su zapravo i njihove. Govorilo se prije nekoliko godina i da SAFU koristi samo pet posto dostupnog novca iz fondova, ali podaci po zaključenju svakog pojedinog programa u poslijednjim godinama pokazuju da je to redovito preko 90 posto, na što se još dodaju i uštede ostvarene tijekom procesa javme nabave. Na primjeru ISPA-e ostalo je samo 0.54 posto neiskorištenih sredstava što znači da smo od ostalih zemalja koje su pristupale EU u ISPA fondu najuspješniji - kaže Tufekčić.

Obično se u javnosti misli da je novac iz EU tu, i samo čeka da ga netko uzme, međutim, pojašnjava Tufekčić, to baš i nije tako. Nije moguće samo reći “ja imam super projekt” i idem po novac.

Točno se zna što se može financirati, i u kojem području. Potrebno je pratiti otvorene natječaje i svoju ideju pretočiti u kvalitetan projekt napisan po propisanim pravilima. Pretpristupni fondovi financirali su primarno projekte koji pripremaju zemlju za članstvo. Dakle, najveća sredstva su namijenjena državnoj upravi, a manji iznosi idu lokalnoj samoupravi i poduzetnicima. Nakon pristupanja Hrvatske u EU imat ćemo na raspolaganju više programa, na više područja, i mnogo više novca.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg