Samo poslikajte tu sramotu, u ovom se gradu valjda ništa ne poštuje, pa ni mrtvi - rekao nam je to Karlovčanin iz gradske četvrti Dubovac, koji je zastao dok smo obilazili Židovsko groblje i devastiranu mrtvačnicu. Starijem građaninu zasmetao je drveni križ koji je virio iz kontejnera nedaleko od mrtvačnice, a vjerojatno je tamo dospio s jednog židovskog groba koji je 80-ih godina bio prekopan pa je u njega netko potom pokopan prema katoličkim običajima
- Pogledajte ovu mrtvačnicu, na što sliči, a Židovi su toliko napravili za Karlovac. Pitajte konzervatore zašto je nisu zaštitili - moli nas čovjek. Otkriva nam da je upravo on anonimno obavijestio medije o neobičnom potezu Zelenila, gradskog poduzeća koje se brine o grobljima. Naime, po židovskim grobovima za blagdan Svih svetih 2011. godine ostavili su račune za plaćanje grobne naknade iako u Karlovcu, prema popisu iz iste godine, živi samo pet pripadnika te nacionalne zajednice. Svi ostali potomci Židova stradali su u holokaustu ili su se odselili u svijet.
Židovi su Karlovac počeli naseljavati na prijelazu u 18. stoljeće. Tridesetak godina nakon dolaska prvih Židova, 1816. godine, osnovano je Židovsko groblje, godine 1869. zajednica je brojala 162 člana koja su 1892. sagradila mrtvačnicu. Židovska je zajednica bila najbrojnija neposredno prije Drugog svjetskog rata: 30-ih godina bilo ih je 400, preživio je 51, međutim, većina je napustili grad na četiri rijeke.
Prekopani grobovi
Na Židovskom groblju koje se prostire na 2800 kvadrata danas je 180 grobova, od toga ih je oko 150 sačuvano sa židovskim obilježjima, a ostali su 80-ih godina prekopani. U to vrijeme pojavio se nedostatak grobnih mjesta, a vlasti su problem rješavale prekopavanjem starih židovskih grobova. Taj trend potrajao je do 1989. godine, dok nije sagrađeno novo groblje - Jamadol.
Od direktora Zelenila Stjepana Turkovića doznajemo da se grobna naknada plaća za svega 43 groba, a pretpostavlja se da su platiše vlasnici baš tih prekopanih grobova. Kako je nestajala židovska zajednica, tako je propadala i mrtvačnica na Židovskom groblju. Tamo danas nema nijednog prozora. Vrata su sklepana od dasaka i zaključana lokotom, ali razvaljena su toliko da u zgradu mogu ulaziti životinje. Krov i oluci još su tu samo zato što ih nitko nije ukrao. Sa 50 posto zidova u unutrašnjosti otpala je žbuka, a oslikani strop gotovo je neprepoznatljiv. Unutra je položeno nekoliko oštećenih spomenika.
I sve to unatoč tome što se mrtvačnica, kao i cijelo groblje, nalazi unutar kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca, koji je Ministarstvo kulture u listopadu 2009. proglasilo zaštićenim kulturnim dobrom.
Obnova mrtvačnic
Branka Seiter, pročelnica Konzervatorskog odjela u Karlovcu, kaže da su u kolovozu 2011. godine Zelenilu izdali posebne uvjete građenja iz područja zaštite kulturnih dobara kojima su propisane smjernice sanacije pročelja i stolarije.
Također, dopustili su izmjenu materijalnog pokrova na zgradi jer su dotadašnje bakrene elemente preprodavači sekundarnih sirovina pokrali triput u samo nekoliko godina.
- Konzervatorsko-restauratorsko sondiranje u unutrašnjosti, obavljeno tijekom 2012. godine, rezultiralo je dovoljnim brojem podataka za rekonstrukciju slika, koje svjedoče o visokom obrtničkom umijeću oslikavanja karlovačkih građanskih prostora krajem 19. i početkom 20. stoljeća - kaže pročelnica Seiter. Dodaje da obnova mrtvačnice ovisi o financijskim mogućnostima i planovima vlasnika, Grada Karlovca, te tvrtke Zelenilo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....