Arnela Alihodžić: Preuredit ću slavonske dvorce. Stranci će se otimati za sobu u kojoj je spavala Sophia Loren!

Prenoćiti u sobama čiji zidovi kriju brojne tajne povijesnih osoba, velikaških obitelji, slavnih glumaca, velikih vojskovođa i vladara..., obići šume i lovišta koja su bili drugi dnevni boravak istim tim velikanima i osjetiti duh prošlosti među stoljetnim stablima hrasta. Rekli bi neki: “Neprocjenjivo”.

O lovačkim iskustvima i pothvatima Josipa Broza Tita i njegovih gostiju Brežnjeva, Hruščova... po lovištima u okolici lovačkog kompleksa i dvorca Tikveš, koje su gradile velike dinastije - prvo Habsburg, a potom Karađorđević, već su ispričane brojne priče. Dolazila je Titu tamo u goste i legendarna Sophia Loren, no do današnjeg dana nama su o tome ostale samo priče. Iako su dvorci još uvijek tamo, iako se već godinama govori o njihovoj komercijalizaciji, ideje se nisu pomaknule s mrtve točke. U sobi u kojoj je spavala Sophia Loren, obični smrtnici još nisu dobili prigodu prenoćiti. A upravo je dvorac Tikveš jedan od četiri slavonsko-baranjska dvorca kojima je Arnela Alihodžić, povjesničarka iz Zagreba, koja se odnedavno preselila u Osijek i koja radi u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture, namijenila hotelsku svrhu i pretvaranje njihovih resursa i povijesnih vrijednosti u mjesta od kojih će koristi imati šira gospodarska i društvena zajednica.

Zanimljive priče

- Osnovna ideja je da se aktivno sačuva kulturna baština. Naravno da su to vrlo skupi projekti, ali isto tako, kulturna baština mora živjeti, a spoj turizma i kulturne baštine je simbioza koja je najprirodnija i koja gospodarski može mnogo donijeti. Slavonija i Baranja je područje prebogato građevnom ostavštinom dvoraca, utvrda, kurija, hortikulture i ostalih objekata od kojih je većina zapuštena. Neki okrivljuju rat, ali rat je davno prošao, a o kulturnoj baštini se vrlo malo ili gotovo uopće ne govori. Kada su se proteklih godina događale obnove ili pokušaji obnova, zaboravljena je ili barem zanemarena gospodarska mogućnost iskorištavanja tih objekata. U našem susjedstvu imamo primjer iskoristivosti objekata u smještajno-ugostiteljske svrhe, a ne samo u muzejske ili upravne namjene - smatra Alihodžić, ističući kako je “potrebno stvoriti ponudu koja ne ovisi isključivo o suncu i položaju žive u termometru, nego iskoristiti sve resurse kako bismo produljili sezonu i otvorili nove oblike turizma koji su po svijetu u porastu.”

Ona je za ovaj projekt izradila studiju, čiju je prezentaciju već najavila ministarstvima koja bi se trebala uključiti u veliki projekt revitalizacije uglavnom zapuštenih dvoraca te prenamjenu u hotelske kapacitete.

- Za početak to bi bio dvorac Tikveš, zatim dvorac Eugena Savojskog u Bilju, potom dvorac Esterhazy u Dardi te dvorac Mailath u Donjem Miholjcu, za koji vjerojatno malo ljudi zna da je Franjo Ferdinand bio u njemu prije odlaska u, za njega, kobno Sarajevo. Došao je tamo, kao i mnogo puta ranije u lov na šljuke, a nakon lova se zaputio u Sarajevo. Svaki od tih dvoraca, osim povijesne vrijednosti, krije i zanimljive priče, koje bi bile dodatni dekor u turističkim aranžmanima. Primjerice, dvorac Esterhazy ima veliko dvorište s pogledom na jezero, što se čini kao idealna kulisa za vjenčanja iz bajke i to za celebrity osobe, a danas je zapušten jer Općina Darda nema novca da bi se o njemu adekvatno brinula - kaže Alihodžić, uvjerena da bi slavonsko-baranjski hoteli-dvorci bili pravi hit.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg