SUSRET KOD KRANJA

CIJELA BIVŠA JUGOSLAVIJA U EU Kada? Možda za četvrt stoljeća. Ili nikada

Proces proširenja više nije omiljena tema u Bruxellesu. Osim državama iz okruženja zapadnog Balkana, Austriji, Mađarskoj, Italiji i donekle Grčkoj, te Švedskoj i novim državama članicama iz istočne Europe, drugim državama EU proširenje nije prioritet i nije čak ni poželjno

Sljedeći tjedan u Brdu kod Kranja, na zajedničku inicijativu predsjednika Slovenije Boruta Pahora i predsjednika Hrvatske Ive Josipovića , održat će se summit šefova država regije, uz nazočnost i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea. Ovaj bi skup trebao na neki način označiti formalan početak incijative za pomoć državama regije na njihovu putu prema EU, koja bi trebala rezultirati najmanje s jednim summitom godišnje na istoj razini, uz nazočnost nekog predsjednika iz neke velike države EU, a s druge strane nastavak je inicijative sa sličnim ciljem što su još 2010. počeli tadašnji predsjednik slovenske vlade Borut Pahor i tadašnja predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor.

Razlika od tadašnjeg prvog sastanka u Brdu kod Kranja i onog koji će se održati 25. srpnja je velika. Prvi je gotovo bojkotirala Europska unija jer organizatori nisu uspjeli osigurati nazočnost svih lidera regije. Tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić ucijenio je organizatore, uvjetujući svoje sudjelovanje time da se Kosovo ne pozove na taj skup. Iako su tada i Slovenija i Hrvatska učinile sve kako bi se pronašao kompromis, dajući sastanku neformalni karakter, Tadić nije došao.

Oprezni Pariz

Danas se situacija promijenila i, na iznenađenje mnogih, Tadićev nasljednik Tomislav Nikolić nema problema da sudjeluje na skupovima na koje je pozvana i njegova kosovska kolegica Atifete Jahjaga. Dokazao je to i sudjelovanjem na proslavi članstva Hrvatske u EU i na radnom doručku koji je priredio hrvatski peredsjednik Ivo Josipović 1. srpnja u Zagrebu, što je bio i početak inicijative koja se nastavlja ovim skupom u Sloveniji. Iznenađenje, i to pozitivno, jest da će na ovom skupu sudjelovati i francuski predsjednik, što je izuzetno važna poruka jer je on šef države koja u posljednje vrijeme nije pretjerano naklonjena procesu proširenja EU. Francuska je čak ubacila u svoj Ustav da će za prijem svake nove države u EU moći organizirati referendum u Francuskoj.

Proces proširenja nije više omiljena tema u Bruxellesu, a pogotovo ne u glavnim gradovima nekih država članica. Osim države iz okruženja zapadnog Balkana, Austrije, Mađarske, Italije i donekle Grčke, te Švedske i novih država članica iz istočne Europe, drugim državama EU proširenje nije prioritet i nije čak niti poželjno. Velika Britanija podržava proširenje, ali potpora Londona ne znači mnogo u vrijeme kada se Britanci dvoume hoće li uopće ostati u EU ili će izaći iz članstva. Njemačka i Nizozemska predvode skupinu država koje su skeptične prema budućem proširenju. Među zapadnoeuropskim državama Irska i Švedska spadaju među one rijetke koje i dalje snažno podržavaju proces proširenja.

U ovakvoj su situaciji ulazak Hrvatske u EU kako-tako prihvatile, ali je budućnost ovog procesa nepredvidljiva. Iako je Europska unija još na summitu u Zagrebu 2000. godine, a zatim i u Solunu 2003. zajamčila “budućnost u EU” svim državama regije zapadnog Balkana, što ponavlja formalno nakon svakog skupa namijenjenog proširenju, apetita za to previše nema. Unutarnji problemi u EU, financijska kriza, kao i djelomično negativno iskustvo iz prijašnjeg proširenja, utjecali su na stvaranje negativne klime o tom procesu. S druge strane, trenutačna razlika između država regije i država EU i po standardu života, i po bruto nacionalnom dohotku po stanovniku, ali i po razini korupcije i organiziranog kriminala je tako velika da u sljedećih nekoliko godina ne vide mogućnost da bilo koju državu prime u članstvo.

Interni interesi

Međutim, postoji i druga strana priče. U regiji su se ovih tjedana i mjeseci doista dogodili neki dramatični preokreti. Srbija je postigla sporazum koji vodi prema normalizaciji odnosa s Kosovom. Nije priznala Kosovo, ali je priznala da Kosovo ima svoj teritorij na kojemu više neće postojati organi države Srbije. Albanija je prvi put održala izbore prema europskim standardima, čije je rezultate gubitnik priznao. Samo tri dana prije stupanja Hrvatske u punopravno članstvo u EU donesena je odluka o otvaranju pregovora o članstvu Srbije u EU. Crna Gora je već otvorila te pregovore, a i Kosovo bi uskoro moglo otvoriti pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Iako kasni otprilike deset godina, ipak je to značajan simbolični početak procesa europskih integracija ove najmlađe europske države.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 16:06