Umjetnost i kultura iza scene

25. Mate Škugor

glazbeni promotor

Mate Škugor u pravilu ne organizira najveće inozemne koncerte, ali u recesijsku jesen 2012. godine i ta ga je dužnost dopala, zahvaljujući izvrsnim koncertima Marka Lanegana, Calexica, Lambchopa, Dirty Three i Tiger Lillies. Usto, tijekom cijele 2012. godine organizirao je desetke zanimljivih inozemnih i domaćih nastupa u Tvornici kulture, Sceni Park i na festivalu Terraneu koji ostavlja. Uskoro u centru Zagreba otvara svoj klub Žedno uho za oko 250 ljudi, a ukupno uzevši njegovu promotorsku agilnost, avangardnost i ljubav prema novoj glazbi, proizlazi da je Mate Škugor više od bilo koga u nas održavao konstantnu koncertnu vezu s glazbenim svijetom.

26. Siniša Juričić

producent

U ovogodišnjoj anketi britanskog Sight and sounda nekoliko je istaknutih kritičara u izbor deset najboljih filmova godine uvrstilo i bugarski dokumentarac “Ambulantna kola Sofije” redatelja Ilijana Meteva. Djelić u tom uspjehu je i hrvatski. Naime, “Ambulantna kola Sofije” su i hrvatska koprodukcija, suproizvod produkcije tvrtke Nukleus i producenta Siniše Juričića. Juričić (Zagreb, 1965.) karijeru je počeo kao glumac, potom je bio novinar, urednik i producent na Radiju 101, a kasnije i na OTV-u. U filmsku je produkciju ušao dokumentarcima, a on i njegova tvrtka potpisuju neke od najpopularnijih i najgledanijih hrvatskih i balkanskih dokumentaraca u ovoj dekadi.

27. Katarina Glamuzina Bistričić

urednica

Katarina Glamuzina Bistričić iz Profila urednica je jesenas objavljene “Anime Delmatice”, životnog djela pokojnog Ljube Stipišića Delmate. Na prikupljanju materijala za svojevrsnu enciklopediju pučke Dalmacije Stipišić je radio desetljećima, zapisajući i snimajući razgovore sa stanovnicima dalmatinske obale i unutrašnjosti i tako prikupio građu od dvadesetak tisuća stranica i šest stotina audiokaseta. Pretvoriti ih u cjelinu, svesti građu na 1400 stranica, bila je noćna mora.Lako se moglo dogoditi da “Anima Delmatica” nikada ne izađe. Katarina je zaslužna što je spašeno Stipišićevo životno djelo i što je naša kultura spašena od jedne moguće sramote.

28. Ivan Maloča

producent

Direktor Interfilma Ivan Maloča i sam je radio skupe filmove ne brinući se hoće li ih itko gledati. Donedavno. Najprije je stao iza projekta “Sonja i bik” Vlatke Vorkapić, unatoč tome što je taj dobio tek nešto malo više od polovice očekivanih sredstava. Film je dosad vidjelo 45 tisuća gledatelja. Uskoro u kina kreću“Svećenikova djeca”, Brešanov film, za koji je prvi put u nas organizirana ozbiljna marketinška kampanja. Promjena strategije odraz je promjene klime u hrvatskom filmu.

29. Nora Krstulović

teatrologinja

Ove je godine Nori Krstulović uspjelo nemoguće: ponovno iz mrtvih dignuti svoj sajt Teatar.hr i preživjeti naplatom dijela sadržaja. Krajnje informativan, ali i beskompromisno kritičan, Teatar.hr postao je jedini relevantan cyberprostor za sve izvedbene djelatnosti. Godinu je Nora Krstulović završila i prvom dodjelom Teatar.hr Nagrada publike, svojevrsnog pandana Nagrade hrvatskoga glumišta.Uvijek s istančanim ukusom za novo, u dosluhu s trendovima, ta neustrašiva Splićanka u Zagrebu dokazala je da se može uspjeti kao solo igrač u izuzetno klanovski nastrojenom kazališnom miljeu.

30. Dean Šoša

v. d. glavnog urednika

Televizijski profesionalac kojega se prvenstveno percipiralo kao filmskog znalca odnedavno je artikulirano progovorio o nizu tema od društvenog interesa, od toga da gledanost utvrđena dosta problematičnim privatnim servisom ne može biti glavni kriterij u uređivanju programa do formuliranja pravih ciljeva HRT-a. HRT 3 nije bio njegova dosjetka, međutim Šošina je ideja bila da ga se nakrca kulturnim sadržajima, koje se posljednjih godina bagateliziralo. HTV je još daleko od televizije koju bi se moglo respektirati, ali prvi suvisli potezi u tom smjeru ove su godine napravljeni upravo zahvaljujući Šoši.

31. Seid Serdarević

nakladnik

Seid Serdarević glavni je urednik i suosnivač Frakture, izdavačke kuće koja je ove godine obilježila desetu godišnjicu. Priča o Frakturi klasična je priča o uspjehu u maniri američkih filmova, priča o tome kako je netko bez jakog zaleđa, bez udžbenika u programu, bez mreže knjižarskih lanaca, netko tko je tajne posla svladavao u hodu uspio - i to usred krize - ući među sedam najjačih izdavača u zemlji. Fraktura je u krizi ostala vjerna svojim uredničkim načelima, svojoj viziji te i dalje slovi za izdavačku kuću s ponajboljim programom koja se može pohvaliti brojnim nagradama u različitim kategorijama.

32. Marko Šunjić

strip Izdavač

Marko Šunjić glavni je urednik i pokretač Fibre, male izdavačke kuće stare šest godina i specijalizirane isključivo za stripove. Entuzijast motiviran strašću, jedan je od najzaslužnijih za malu renesansu stripa u Hrvatskoj. Proteklih godina Marko Šunjić, vješto balansirajući između domaćih i stranih autora, klasika žanra i suvremenih autora, pokazao je koliko zna mudro birati i tako postigao nešto što je u izdavaštvu najteže, a to je da je već samo ime njegove izdavačke kuće dovoljna garancija da posegnete za tim izdanjima.

33. Dubravka Vrgoč

ravnateljica ZKM-a

Ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih u trećem mandatu svoje je kazalište povela na jednomjesečnu turneju u New York i Pariz, gdje je ZeKaeM gostovao i u nacionalnom francuskom kazalištu La Colline.

Posjećenost ZeKaeM-a danas je 90 posto; pozicionirao se kao relevantno gradsko kazalište koje izvodi repertoar kojeg se ni nacionalno ne bi posramilo: od modernih čitanja klasika do suvremenih stranih i domaćih autora. Tajna ZeKaeM-ova uspjeha jest i to što se otvorio prema najboljim kazališnim redateljima svih generacija te što redovito aplicira i dobiva novac od Europske komisije.

34. Jasminka Poklečki Stošić

kustosica

Jasminka Poklečki Stošić kustosica je izložbe posvećene opusu Jurja Julija Klovića.

Crteži stari gotovo šest stoljeća krhki su, čuvaju se u strogo kontroliranim uvjetima, te se zato nerado posuđuju.

Rijetki su crteži u Hrvatskoj jer je Klović veći dio svojeg života proveo vani. Ipak, Poklečki Stošić je nagovorila na posudbu svoje kolege iz nekih od najuglednijih institucija, od firentinske galerije Uffizi, preko venecijanske biblioteke Marciani, do British Museuma u Londonu i pariškog Louvrea, pa je naposljetku u Klovićevim dvorima izloženo tridesetak radova, što je najveća izložba ovog umjetnika do sada.

35. Magdalena Vodopija

promotorica knjige

Magdalena Vodopija je prije osamnaest godina, uz svoga oca Boška Obradovića, osnovala Sajam knjiga u Puli.

U međuvremenu, zahvaljujući suradnicima, ali i specifičnoj kulturnoj klimi Istre i Pule, ta je manifestacija izrasla u jedan od najzanimljivijih i najdinamičnijih kulturnih projekata ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji.

U kriznoj i recesijskoj 2012. godini, kada je većina izdavača uvelike prešla na objavljivanje trivijalne literature, istarski sajam knjiga dosegnuo je svoj kreativni vrhunac, sa sjajnim predstavljanjem suvremene turske književnosti.

36. Ante Žužul

nakladnik

Ante Žužul, čelni čovjek Školske knjige, prije mjesec dana otvorio je veliku knjižaru naTrgu bana Jelačića. I povjerio je u ruke sjajnog knjižara Dražena Dabića.

U normalnim okolnostima, vijest o otvaranju knjižare možda ne bi trebala dobiti toliko pozornosti. No, živimo u zemlji čiji građani, kako kažu statistike, malo mare za knjige. Kako bi se situacija promijenila, a branša izašla iz krize, neophodne su i lijepe vijesti: prijevodi sjajnih knjiga, dobro odrađeni urednički poslovi te otvaranje knjižara.

Uvijek ima dovoljan broj ljudi kojima je to važno. Ante Žužul pokazao je da mu je stalo do tih ljudi.

37. Xenia Detoni

prevoditeljica

Svatko tko je preveo samo jednu rečenicu u životu, svjestan je koliko je energije potrebno za samu pomisao hvatanja u koštac s tekstom od 1600 stranica, pogotovo ako je riječ o književnom tekstu, i to, po sudu kritike, jednom od najboljih europskih romana proteklog desetljeća.

Upravo to je napravila Xenia Detoni koja je na hrvatski prevela kapitalno djelo mađarskog pisca Pétera Nádasa “Paralelne pripovijesti”.

Hrvatsku je kulturu ova prevoditeljica dosad zadužila i sjajnim prijevodima, primjerice nobelovca Imrea Kertésza, Pétera Esterházyja, Sándora Máraija, Györgyja Dragomána i Attile Bartisa.