FOTO: OVO JE RUSKA BOMBA IZ 2. SVJETSKOG RATA KOJA JE U VOJARNI KOD KNINA UBILA ISKUSNOG PIROTEHNIČARA 'Pravo je čudo da u eksploziji nije bilo više žrtava'

KNIN - Protiv kasetne avio-bombe ruske prizvodnje tipa RBK 250/275 smrtno stradali Marko nije imao nikakve šanse i pravo je čudo da u takvoj pogibeljnoj situaciji nije bilo više žrtava, kazao nam je iskusni pirotehničar koji je opasni zanat tiijekom Domovinskog rata 'brusio' pod mentorstvom legendarnog bojnika HOS-a Irca Thomasa Crowleya, nakon što smo iz dobro obaviještenih izvora bliskih službi sigurnosti OS doznali tip eksplozivne naprave.

Riječ je o ruskoj avio-bombi RBK (RBK-razovaya bombovaya kasseta) koja je tijekom Drugog svjetskog rata bila najmasovnije sredstvo po pitanju kasetnih bombi u naoružanju ruskog RV.

RBK-250/275 i njena poboljšana inačica tipa RBK 500 punjene su različitom potkalibarskom streljivom (kasetnim bombicama), uključujući i kemijske kasetne bombice, a najčešće se radi o substreljivu oznaka AO-2,5 i AO-2,5-2; AO-1 SCH; PTAB-2,5.

Navedeno streljivo AO-2,5 ima cilindrično čelično tijelo s četiri horizontalna stabilizatora, a na prednjem delu se nalazi upaljač.

FOTO: EKSPLOZIJA U VOJARNI KOD KNINA Pirotehničar Marko Odžak podlegao ranama, preminuo u bolnici

Substreljivo AO-2,5-2 je slična sa AO-2,5 ali je stabilnije u letu, jer ima četiri ravna i duža čelična repna stabilizatora. Također ima prednji upaljač sa armirajućom krilcima te je po dimenziji i obliku slična razornoj minobacačkoj granati kalibra 120 mm.

Pri padu na zemlju krilca se rotiraju čime se armira upaljač. Tijelo je narezano i ima fragmentalno djelovanje. Puni se sa eksplozivom Amatol/TNT u omjeru (70/30%).

Namijenjena je za punjenje kontejnera RBK-250/275. u kojega stane 150 komada takvih granata, nakon čega se kontejner kači za zrakoplov.

- U naravi mnogi takvo oružje iz kategorije kasetnih-bombi nazivaju "zvončićima" i miješaju ih sa sličnim, ali manje ubojitim punjenjem kontejnera iz kategorije "Orkan", dodao nam je naš sugovornik s kojim smo na terenu uništenog skladišta bili i 13.rujna 2011. godine kada je cijelo skladište "dignuto u zrak" kroz tri dana i noći tisućama eksplozija.

- Mnogi se u takvim slučajevima prirodno fokusiraju na vizualne posljedice eksplozije, stup vatre, dima i učinka, ali iskusni pri tom više slušaju, rekao nam je naš sugovornik.

- Evo, ova velika detonacija je kasetna avio-bomba i odmah potom će uslijediti serija eksplozija, što se nakon toga i događalo, tumačio nam je tada naš izvor i dodao da je dobro ako sve obave opaljenja, ali je iznimno opasno ako ne eksplodiraju razasute po terenu i kao takve jednostavno po uočenju nisu za manualnu deaktivizaciju, već se obilježavaju i potom drugim eksplozivnim sredstvom uništavaju na mjestu pronalaska jer reagiraju na najmanji dodir i nisu za transport. Zato su u pravu dužnosnici OS kada su stalno upozoravali da se zaobilazi radijus od 5 kilometara od nastale eksplozije, što poglavito vrijedi za civilne osobe. Da je nesretni kolega ubojito oružje uočio poostupio bi po iskustvu i sve bi bio dobro, ali je "zvijer" očito zapala u grmovito raslinje i dovoljno je tijekom kretanja kroz isto samo pokrenuti jednu granu koja je s njom u doticaju i opaljenje je neminovno.