Ovaj događaj ima sve elemente terorističkog akta. Cilj mu je među stanovnicima posijati strah i paniku. Činjenica da je eksploziv aktiviran tijekom noći, kada tim dijelom pruge ne prolaze putnički nego samo teretni vlakovi, ukazujuje na to da je počinitelj želio poslati poruku, a ne izazvati žrtve, rekao je danas za Jutarnji Mate Laušić, stručnjak za sigurnost.
S njime se slaže i Zoran Grgić, neovisni stručnjak za sigurnost, koji smatra da se radi o srednje jakoj eksploziji te da je, nasreću, eksploziv dosta nestručno postavljen.
Jedan počinitelj
Svejedno, prema neslužbenim izvorima Jutarnjeg, u istragu su se uključili i pripadnici SOA-e, hrvatske obavještajne agencije. Cilj njihove istrage, kako doznajemo, bit će utvrditi motive za ovaj bombaški napad.
TERORIZAM U HRVATSKOJ? U 15:46 sati pušten je promet Alejom Bologne u svim smjerovima! U 16:57 sati je u potpunosti otvorena i pruga
Premda je još rano govoriti o mogućim motivima počinitelja, već sad se spominje nekoliko različitih scenarija: prvo i najozbiljnije, svjesno stvaranje atmosfere nesigurnosti u društvu koje je ionako optrećeno snažnim socijalnim i političkim tenzijama, drugo, djelovanje pojednica ili skupine koji su povezani s poslovnim događanjima u HŽ-u, te, treće, teški nemar bez političke pozadine. Mnogo toga ovisit će i o analizi korištenog eksploziva. Ako je riječ o plastičnom ili bizantnom eksplozivu, cijeli je slučaj mnogo ozbiljniji.
Ekspert za sigurnost Grgić: 'Eksplozija u Podsusedu je prvi takav čin u Hrvatskoj nakon rata'
- Prije bih rekao da se radi o jednom počinitelju, ‘soleru’, nego o organiziranoj terorističkoj skupini. Oštećenja na kućama pokazuju da su vjerojatnije nastala od elemenata donjeg dijela stroja odnosno kamenja s pruge nego od same eksplozije. Prozorska stakla su na ulici, a ne unutar stanova, što također govori o jačini eksplozije - objasnio je Grgić.
Nema kratera
Prema informacijama kojima je u trenutku razgovora raspolagao, Laušić u potpunosti isključuje mogućnost da je do eksplozije došlo nemarom ili slučajnošću. Smatra da je riječ o namjeri. Kako je rekao, eksploziv je aktiviran na jedan od dva načina - ili nailaskom vlaka ili daljinski.
Činjenica da je eksplozija uspjela djelomično nagnuti lokomotivu tešku više od sto tona i jedan vagon ukazuje na to da je riječ o snažnom eksplozivnom sredstvu.
Vlak je tijekom jutra stajao 50-ak metara od stajališta Podsused prema zapadu. No, na tom mjestu vlak nije naletio na eksploziv, već se tu zaustavio. Prema neslužbenim informacijama, na tom dijelu pruge vlak vozi oko 50 kilometara na sat te mu je put zaustavljanja bio stotinjak metara od mjesta aktiviranja eksploziva.
BOMBA POD VLAKOM U ZAGREBU 'To je bio užas, kao kada su bombe pucale u Drugom svjetskom ratu'
U skladu s tim, eksplozija se najvjerojatnije dogodila prije stanice u Podsusedu. Na mjestu eksplozije nema kratera, pruga je dijelom oštećena, a kompozicija je “primila” najveći dio udara. Udarni val nije bio dovoljno jak da razbije prozore na najbližim kućama i u obližnjem autosalonu, ali to su učinili kameni “geleri”.
Drugi važan podatak jest kada je eksploziv postavljen na prugu. Tom prugom dnevno prolazi 131 prigradski, lokalni i međunarodni vlak te između 8 i 10 teretnih vlakova. Posljednji vlak koji je prošao tom relacijom s Glavnog kolodvora Zagreb krenuo je u utorak u 22.44 sati. Njemu do Podsuseda treba između 15 i 20 minuta. Dakle, od 23.05 sati u utorak do 3.50 sati u srijedu ujutro tim kolosijekom nije prošao ni jedan vlak. Ako je eksploziv aktiviran nailaskom vlaka, on je postavljen u tom vremenskom razdoblju. Utvrdi li se istragom da je posrijedi teroristički čin, to će biti prvi takav akt u Hrvatskoj od rata. Naime, od rata nije bilo takvog napada na kritičnu infrastrukturu - prometnu, vodovode, naftovod i slično.
Terorizam u Rijeci
Hrvatska je u 17 godina od završetka rata samo jednom bila meta terorističkog napada. Godine 1995. pripadnici al-Gama'a al-Islamiye organizirali su napad autobombom na policijsku stanicu u Rijeci. To je bila osveta te terorističke organizacije jer su hrvatske vlasti zarobile jednog od osnivača organizacije Talaata Fouada Qasima i predale ga CIA-i. CIA ga je zatim prebacila u Egipat, gdje je pogubljen.
Napadi na sinagogu, spomenike i policijske postaje, smaknuća...
- Zagreb, 19. kolovoza 1991. - Eksplozija u zgradi Židovske općine u Palmotićevoj 16 i zajedničkoj grobnici na Mirogoju. Iza toga terorističkog čina navodno je stajala grupa Labrador, čiji je cilj bio predstaviti tadašnju novu hrvatsku vlast kao proustašku i antisemitsku.
- Zagreb, studeni 1993. - Eksplozija na Zrinjevcu u blizini američkog konzulata. Kao organizator napada također se spominjala grupa Labrador.
- Rijeka, 20. listopada 1995. - Islamska teroristička organizacija pokušala je uništiti zgradu riječke policije zabijanjem automobila bombe u njezin zid. Ranjeno je 27 osoba, a bombaš samoubojica je poginuo. U Fiatu Mirafioriju bilo je 70 kilograma TNT-a. Dan poslije al-Gama’a al-Islamiya, egipatska teroristička organizacija, preuzela je odgovornost za napad zbog izručenja njihova člana SAD-u.
- Zagreb, 1. veljače 2001. - Na grobnici narodnih heroja na zagrebačkom groblju Mirogoj oko 17.30 sati eksplozija je oštetila grobnicu i spomenik. Eksploziv je aktiviran običnim sporogorećim štapinom.
- Zagreb, 16. ožujka 2001. - U eksploziji bombe postavljene u kontejner popucala su stakla na zgradi zagrebačkog Poglavarstva i izbio je požar koji je zahvatio deset parkiranih automobila.
- Zagreb, 19. rujna 2005. - Damir Rovišan, zaposlenik osiguranja u britanskom veleposlanstvu, aktivirao je ručnu bombu M-75 u uredu za pošiljke u veleposlanstvu. Njegov odvjetnik rekao je da je bomba Rovišanu ispala iz ruke dok je plastificiranom vrpcom pokušao učvrstiti osigurač koji se “olabavio”. Nije razjašnjeno zašto je Rovišan imao bombu.
- Zagreb, 14. veljače 2006. - Profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Slaven Barišić ozlijeđen je u eksploziji smjese kućne izrade postavljene u njegovo računalo.
- Zagreb, 23. listopada 2008. - Ivo Pukanić i Niko Franjić poginuli su u eksploziji pred redakcijom tjednika Nacional. Za bombaški napad i dvostruko ubojstvo na ukupno 165 godina zatvora osuđeni su Robert i Luka Matanić, Amir Mafalani, Bojan Gudurić i Slobodan Đurović. Proces se vodi i u Beogradu, gdje optužnica u istom slučaju tereti Sretena Jocića, Željka Milovanovića i Milenka Kuzmanovića za kaznena djela zločinačkog udruživanja i teškog ubojstva. Optuženi su da su za 1,5 milijuna eura, nakon duljeg praćenja Pukanića, pripremili i organizirali teroristički akt u Zagrebu.
- Zagreb, 4. ožujka 2011. - Dvije bombe pronađene su u manje od 24 sata u blizini vozila zaposlenice zagrebačkoga Gradskog poglavarstva na Trgu Stjepana Radića. Pirotehničari su onesposobili naprave.
- Knin, 25. listopada 2011. - Netko je postavio eksplozivnu napravu među drva za ogrjev na neograđenom prostoru jedne kninske tvrtke. Kada je u 7.25 sati 45-godišnji radnik počeo istovarivati drva, uslijedila je eksplozija u kojoj je radnik lakše ozlijeđen. ( Pripremili D. Kovačić, D. Butorac)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....