USPJEŠNO PRESRETANJE

HRVATSKA POLICIJA IMA VIŠE DROGE NEGO IKAD Ove godine na Balkanskoj ruti zaplijenili 30% više narkotika nego lani

SPLIT - Hrvatska policija koja kontrolira raskrižje tzv. Balkanske rute krijumčarenja narkoticima ove je godine zaplijenila gotovo 30 posto više droge nego godinu ranije, što je po riječima regionalnog atašea za unutarnje poslove pri francuskom veleposlanstvu Stephanea Kyrea, bio glavni razlog da je u Splitu prošloga tjedna održana međunarodna konferencija o borbi protiv krijumčarenja droga.

"Balkanska ruta je samo na određeni način tranzitna. Iz Albanije tuda prolazi marihuana, s dalekog istoka heroin, iz južne Amerike put jadranske obale kokain i naposljetku su tu sintetičke droge koje izlaze iz laboratorija u Slovačkoj, Mađarskoj i Srbiji. Sve su te droge namijenjene za Nizozemsku i Belgiju odakle se dalje preprodaju, a krajnji konzumenti su im Francuzi, Nijemci, Skandinavci i Englezi", otkrio je Kyre u razgovoru za Hinu.

Na svjetskom narko tržištu trenutno najviše vlada interes za proizvodnju i prodaju sintetičkih droga kao što je ecstazy i metamfetamin zvani kristalna droga te nešto manje za LSD- om, a tek onda ih slijede kokain i marihuana, no zahvaljujući odličnoj suradnji policija Europe i SAD-a sve je više narkodilera koji završavaju u rukama zakona, a njihova roba zapaljena u pećima.

I hrvatska je policija u toj borbi polučila odlične rezultate. Početkom travnja odradili su akciju u kojoj je na graničnom prijelazu Bajakovo zaplijenjena najveća količina droge posljednjih desetak godina u Hrvatskoj. Pronađeno je 140.729 kilograma heroina vrijednog 42,21 milijun eura, a nedugo nakon toga u španjolskom akvatoriju zaplijenjena je jedrilica na kojoj je bilo 1,1 tona kokaina, a u kojoj su kao dio krim skupine sudjelovali Hrvati, Srbi i Crnogorci.

Krijumčari su poprilično dovitljivi pa "robu" prevoze turističkim brodovima i jedrilicama, gliserima, najčešće iz Albanije u Italiju, potom velikim zrakoplovima, ali i manjim koji imaju mogućnost svugdje sletjeti. Nisu rijetke ni situacije u kojima dileri prije prolaska policijske kontrole drogu progutaju vjerujući kako neće biti otkriveni. Kyre ipak priznaje kako je najpoznatije i najbrojnije krijumčarenje droge cestovnim putem ili, kako oni to u Francuskoj kažu, krijumčarenje putem "mrava". Dodaje da je vrlo čest slučaj da se uz drogu krijumčari i oružje.

"Pojedine grupacije krijumčara su jako moćne i imaju na raspolaganju dosta financijskih sredstava. Izdvojio bi takve kartele u Italiji i Kolumbiji. Oni imaju svoje posrednike koji organiziraju raspodjelu i određuju koja količina ide na koju lokaciju. U krijumčarskom lancu postoje i oni na nižoj razini koje mi zovemo mali krijumčari jer prikupljaju informacije i odrađuju određene sitnije poslove i oni su zapravo 'zadnja ruka'. Između tih kategorija u narko lancu velike su hermetičke pregrade i ne komuniciraju jedni s drugima, a sve kako bi se zaštitila informacija", kaže Kyre.

Upravo zbog složenosti i izvrsne organiziranosti krijumčarskog lanca policiji nekada treba više mjeseci dok ih ne razotkriju. To je dugoročan proces, priznaje Kyre, koji započinje zapažanjima, potom se nastavlja obavještajnim dijelom u kojem se sumnjivci prate i prikupljaju saznanja nakon čega započinje istraga i operativni rad. U slučaju da su počinitelji državljani više zemalja kontaktira se policija tih država i organizira praćenje utovara, a tu su Europol i Interpol.

Iako je pojava droga i u Europi, ali i u SAD- u gotovo ista Kyre kaže da je na američkom tržištu glavna droga kokain, a u Europi marihuana i heroin te u posljednje vrijeme sve više sintetičkih droga koje se lakše proizvode, jeftinije su, mogu se miješati sa raznim drugim kemijskim supstancama, a i lakše se konzumiraju.

"Pomalo je čudno da je u Europi u blagom padu konzumacija heroina, ali razlog toga vidimo u tome što je međunarodna zajednica zbog političkih razloga napustila Afganistan. Isto tako mogu reći kako Albanija i Maroko i dalje drže prvo mjesto u svijetu po proizvodnji kanabisa", rekao je Kyre i dodao da imaju odličnu suradnju s hrvatskom policijom s kojom ih vežu zajednički ciljevi.

Na pitanje je li pobornik korištenja indijske konoplje u medicinske svrhe nije želio odgovoriti.

Ured Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) objavi se kako opojne droge svake godine prouzroče smrt najmanje 200.000 ljudi u svijetu, godišnja dobit od prometa drogom dostiže vrijednost od 320 milijardi dolara, a ilegalni biznis s drogom iznosi 1,5 posto svjetskog BDP-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 15:19