ISTRAGA NAKON SPECIJALA JUTARNJEG Preko nižih razina perača novca i vlasnika tvrtki policija želi doći do organizatora

Ravnateljstvo policije u koordinaciji s Državnim odvjetništvom intenzivno radi na istragama “perača novca” o kojima izvještavamo posljednjih dana, potvrđeno nam je u Ravnateljstvu policije. U interesu istrage policija zasad ne želi dati nikakve konkretne informacije i hoće li uskoro uslijediti uhićenja osumnjičenih perača novca, od kojih su neki napustili Hrvatsku.

Neki od slučajeva o kojima smo pisali policija i tužiteljstvo već su obrađivali kao pojedinačne slučajeve, ali zasad nije bilo dokaza da se radi o organiziranoj skupini “perača novca”. Daljnji tijek kriminalističkog istraživanja odredit će se tijekom svakodnevnih sastanaka na kojima sudjeluju policajci, tužitelji i poreznici.

‘Posložen mozaik’

Kako je na čelu policijskog PNUSKOK-a odnedavno dr. sc. Ante Orlović, kriminalist kojem je uža specijalnost gospodarski kriminal, valja očekivati da bi na toj razini “mozaik” mogao biti vrlo brzo posložen, s obzirom na dosad prikupljene podatke. Može se očekivati da u kriminalističkom istraživanju policija preko nižih razina “perača novca” i vlasnika tvrtki preko kojih je izvlačen novac želi doći do organizatora, a to je netko na višoj razini. Sve ovo pomalo podsjeća i na razne oblike financijskog inženjeringa koji su bili aktualni devedesetih godina prošlog stoljeća i niz afera koje nisu rasvijetljene do današnjeg dana, a na tisuće građana ostalo je oštećeno za visoke iznose novca. Model poreznih prijevara kojima je izvučeno na stotine milijuna kuna na općenitoj razini Ante Orlović je opisao u knjizi “Gospodarska kriminalistika - Uvod u kriminalističko istraživanje gospodarskog kriminaliteta i korupcije” koja je upravo tiskana u Policijskoj akademiji.

Nedostaci sustava

A bivši ministar financija Boris Lalovac još je prije godinu dana u medijima rekao da je formirao poseban tim za velike porezne pronevjere, tzv. kružne prevare. Neke organizirane skupine, izjavljivao je tada Lalovac, “doslovno su uletjele u naš gospodarski sustav”. Upozorio je da izvlače novac iz hrvatskog državnog proračuna iskorištavajući nedostatke europskog poreznog sustava. Tvrtke iz Rumunjske, Bugarske i Italije, govorio je tadašnji ministar financija Lalovac, s osnivačkim kapitalom od 20 tisuća kuna tražile su milijunske iznose kroz povrat poreza. Jutarnji je list proteklih dana pisao o slučajevima koji su se učinili sumnjivima Uredu za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, a o kojima je Ured sastavio niz dokumenata 2013. i 2014. godine do kojih je ovih dana došao Jutarnji list. U tim dokumentima Ured za sprečavanje pranja novca navodi da se u konkretnim slučajevima sumnja na tzv. kružne prevare, pranje novca te slučajeve prikrivanja izvora novca preko niza fiktivnih tvrtki.

Najteži oblik prevara

A što su uopće kružne prevare? One su najteži i najznačajniji oblik poreznih prevara u Europskoj uniji. Porezna uprava na službenoj internet-stranici upozorava: “Organizatori PDV prevara, konkretno onih najopasnijih koje uključuju nestajućeg, ili nepostojećeg trgovca (ne prijavljuje ili ne plaća zaračunati i prijavljeni PDV), izravno kradu novac iz državnog proračuna i time umanjuju kvalitetu javnih usluga, PDV prijevare izravno utječu na konkurentnost poduzetnika na hrvatskom i zajedničkom EU tržištu”. Ovakve prevare funkcioniraju tako da tvrtka iz Europske unije prodaje robu društvu u Hrvatskoj. To je društvo oslobođeno plaćanja PDV-a. Drugo društvo koje je kupilo tu robu potom prodaje robu trećem društvu u Hrvatskoj i naplati iznos s PDV-om. Taj višak od PDV-a ta bi druga kompanija trebala dostaviti Poreznoj upravi, a prvo poduzeće koje je robu i prodalo dobiva PDV natrag. Društvo koje se obvezalo uplatiti porez nestaje i država je prevarena za iznos PDV-a. Nazivaju se kružnim prevarama jer mogu funkcionirati beskonačno - ukrug. Jer treće društvo iz prethodnog primjera ponovno bez PDV-a prodaje robu prvom poduzeću u drugoj državi EU i cijela igra može krenuti iz početka. Roba je gdje je i bila, a fiktivno poslovanje oštetilo je državu za iznos PDV-a. Za takvu prevaru dovoljne su tri tvrtke, ali često u takvim prevarama sudjeluje i deset kompanija kako bi prevaru bilo što teže otkriti. Država u konačnici nema što ni ovršiti jer to poduzeće postoji samo fiktivno. Posluje u unajmljenom prostoru, unajmljen je i namještaj, nema zaposlenih niti novca na računu. I dok država shvati da je riječ o prevari, poduzeće više ne postoji. Pritom je financijski oštećen državni proračun, a kružne prevare utječu i na povećanje deficita državnog proračuna i posljedično na povećanje javnog duga. Teško im je ući u trag jer tvrtke znaju uredno prijaviti porezne obveze, ali kada postane očito da ih neće i platiti, obično je prekasno. Čak i kada se kružnu prevaru otkrije, novac se rijetko vrati u proračun.

Poduzetnici, oprez!

Takve prevare povezane s plaćanjem PDV-a ozbiljan su problem u svim zemljama članicama EU. Porezna uprava na službenim internet-stranicama upozorava poduzetnike da budu oprezni ako poslovanje tvrtke s kojom rade pokazuje bilo koju od sljedećih aktivnosti: “Novoosnovana ili nedavno aktivirana tvrtka, kontakt osobe slabo poznaju ponuđena dobra i specifično tržište, ponude u kojima se nudi laka i brza zarada ‘bez poslovnog rizika’, ponovljene ponude s istim ili nižim cijenama i malom, ali stalnom dobiti, upute za plaćanje trećim osobama ili na račune u poreznim oazama, ponuđeni zajam bez osiguranja plaćanja s nerealnim osiguranjem, kamatnim stopama i uvjetima, upute dobavljača za plaćanjem manje od pune cijene, a često i manje od zaračunatog PDV-a, osobe s prethodnom povijesti trgovine na veliko robom ‘visoke vrijednosti i malog volumena’, primjerice novoosnovane tvrtke koje su nedavno promijenile vlasnika, novi vlasnici koji nemaju prethodnog iskustva niti povijest poslovanja u vašoj djelatnosti, nove tvrtke kojima upravljaju osobe bez prethodnog znanja o dobrima - unajmljuju stručnjake iz vašeg sektora, registirirane adrese poslovanja u stambenim prostorima, kratkoročno unajmljenim poslovnim prostorima ili uredima”.

‘Korištenje logike’

Nadalje navode da “popis nije potpun jer poduzetničko poslovanje podrazumijeva pridržavanje specifičnih pravila te korištenje logike, zdravog razuma i opreza prema poslovnim prilikama koje izgledaju predobro da bi bile istinite”. Isto tako, upozoravaju, “uz organizatore i počinitelje takvih prevara odgovornost, pa i značajne financijske posljedice mogu snositi i poduzetnici koji svjesno ili nesvjesno posluju s takvim osobama. Ako ne poduzmete mjere razumne procjene rizika, uključujući i ‘upoznajte svog klijenta’ ili zanemarite upozoravajuće pokazatelje, riskirate uključenost i sudjelovanje u prevari. Ako ste znali ili morali znati povezanost transakcije u kojoj ste sudjelovali s prevarom, porezna uprava može odbiti vaš zahtjev za povratom više plaćenog PDV-a ili možete biti obvezni platiti tuđu obvezu PDV-a”.