Izručenje Zorana Galića BiH: Splitski suci ‘pomogli‘ zamjeniku direktora SIPA-e

Županijski sud u Splitu povrijedio je zakon kada je, odbijajući izručenje Zorana Galića, zamjenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Bosni i Hercegovini, odbio odrediti mu istražni zatvor.

Presudio je tako Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvativši tzv. zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je na pravomoćnu odluku splitskog suda podnio Glavni državni odvjetnik RH. Međutim, ova presuda Vrhovnog suda je samo "deklaratorna" i ne može ništa promijeniti, odnosno više ne može doći do promjene odluke Županijskog suda u Splitu u pogledu neodređivanja istražnog zatvora. "Kako je navedena povreda zakona počinjena u korist okrivljenika trebalo je istu samo utvrditi, ne dirajući pritom u pravomoćnu odluku...", navodi se na kraju obrazloženja presude Vrhovnog suda.

Kako je pojašnjeno u presudi Vrhovnog suda, Županijski sud u Splitu u kolovozu je odbio Galićevo izručenje traženo temeljem raspisane međunarodne potrage po nalogu Suda Bosne i Hercegovine radi njegovog uhićenja i izručenja u BiH radi vođenja kaznenog postupka zbog kaznenog djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i primanja poklona i drugih oblika. Ujedno je odlučeno kako nema zakonskih osnova za određivanje istražnog zatvora suklado Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima zbog toga što Zoran Galić "kao hrvatski državljanin s prijavljenim prebivalištem u Republici Hrvatskoj ne može biti izručen stranoj državi radi kaznenog progona jer zbog navedene okolnosti postoji vjerojatnost da izručenje neće biti odobreno".

Glavni državni odvjetnik RH je u zahtjevu za zaštitu zakonitosti istaknuo, po stavu Vrhovnog suda opravdano, kako je splitski sud ispustio iz vida da se spomenuti Zakon "primjenjuje kod pružanja međunarodne pravne pomoći u kaznenim stvarima samo ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno". A u konkretnom slučaju na snazi je Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izručenju, koji predviđa mogućnost izručenja vlastitih (hrvatskih) državljana u svrhu kaznenog progona za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca. A upravo za ta djela vlasti BiH terete Zorana Galića, tako da ne stoji zaključak splitskih sudaca da njegovo izručenje vjerojatno neće biti odobreno.

No, iako je Vrhovni sud utvrdio da su splitski suci povrijedili zakon u korist tražene osobe, to neće, kako smo već naveli dovesti do promijene njegova statusa u Hrvatskoj, niti će suci koji su donijeli te odluke imati bilo kakve posljedice. Ali bi ovaj stav Vrhovnog suda mogao itekako imati ulogu u daljnjem postupku vezanom za samo izručenje Zorana Galića Bosni i Hercegovini, jer je jasno naznačeno da se spomenuti Ugovor s BiH o izručenju vlastitih u konkretnom slučaju itekako može primjeniti.

Zanimljivo je da se Glavni državni odvjetnik RH Ivan Turudić 26. studenog, desetak dana nakon ove odluke Vrhovnog suda, sastao u Sarajevu s glavnim tužiteljem Tužiteljstva BiH Milankom Kajganićem. Kako je priopćeno nakon sastanka, razgovarali su o jačanju suradnje u procesuiranju ratnih zločina, organiziranog kriminala i korupcije. Neki tamošnji mediji pisali su i da se razgovaralo o (ne)izručenjima vlastitih državljana, primjerice Zdravka i Zorana Mamića Hrvatskoj, kao i Zorana Galića BiH. Pritom su neki objavili i špekulacije kako je Turudić iznio "stav Državnog odvjetništva RH i Vlade RH da se Galić ne izručuje BiH". Međutim, sudeći po prethodno poduzetim koracima prema Vrhovnom sudu RH, čini se da Turudić ipak nije prepreka za Galićevo izručenje nego upravo suprotno.

Podsjetimo Zoran Galić je početkom srpnja došao u Hrvatsku navodno zbog liječenja dugogodišnje kronične bolesti te je tako izbjegao vlastito uhićenje u sklopu pomno planirane policijske akcije. Tada su pripadnici MUP-a Republike Srpske s kolegama iz SIPA-e, a temeljem naloga BiH tužiteljstva, banuli u kuću Zorana Galića zbog sumnji da je, u zamjenu za mito, štitio međunarodnu grupu krijumčara cigareta. No, za razliku od pomoćnika zapovjednika Jedinice Granične policije Trebinje Blagoja Milovića te suosumnjičenog Ivice Bage, koji su zatečeni na svojim adresama te uhićeni i pritvoreni, Galića nisu pronašli. Jer, kako je utvrđeno, on je dan ranije prešao granicu i ušao u Hrvatsku gdje se otada nalazi.

I dok institucije BiH optužuju Galića da je pobjegao nakon što mu je netko dojavio da mu se sprema uhićenje, Galićeva obrana to demantira i tvrdi da se zatekao u RH zbog liječenja te da nije znao za uhićenje, a ujedno odbacuju i sumnje kriminalista da je primio mito. Tročlanu ekipu se, inače, tereti zbog niza kaznenih djela organiziranog kriminala, nedopuštenog prometa trošarinskih proizvoda i zloporabe položaja i ovlasti te primanja dara. Izvidi protiv Galića i ostalih pokrenuti su, prema pisanju medija u BiH, nakon što je tamošnja policija otkrila enkriptiranu komunikaciju Sky u kojoj Bago svojem suradniku Borisu Ivelji 2021. piše kako su Galiću odlučili pokloniti VW Passat.

"Ej. Javio mi se danas Zoran Galić da bi minja auto. Uzeo bi Passata ko tvoj, ima kod mene jedan 15te., jesi za to da mu ga poklonimo? I reka bi mu da je od nas svih, mene je izaša oko 14000!" - napisao je Bago. Premda Galić nije sudjelovao u toj komunikaciji na Skyu, Bago je Ivelji poslao screenshotove svoje prepiske s osobom koju u telefonu ima memoriranu kao Z. Galic, a za koju istražitelji sumnjaju da je upravo zamjenik direktora SIPA-e. Na tim screenshotovima vidljivo je da mu ta osoba zahvaljuje, a osim razgovora o Passatu, čiju je fotografiju Bago poslao "Z. Galicu", poslao mu je i Iveljine podatke kako bi navodno provjerio je li Ivelja možda pod nadzorom policije. Sporni je Passat i pronađen kod Galića.