Dva dana nakon nezapamćene tragedije u kojoj su smrtno stradala tri pomorca s Jadrolinijina 55 godina starog trajekta Lastovo javnost je bez službenog odgovora kako je došlo do pada rampe u trajektnoj luci u Malom Lošinju te radi li se o tehničkom kvaru, ljudskoj grešci ili kombinaciji te dvije stvari.
Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, koja svoju istragu provodi paralelno sa Županijskim državnim odvjetništvom, u utorak se prvi put javno oglasila o ovom slučaju, pojasnivši koja je njihova uloga. Njihova je ravnateljica Alana Vukić rekla da Agencija ne utvrđuje krivnju i odgovornost, već sastavlja izvještaj o nesreći, koji nije javni dokument, a nacrt izvješća trebao bi biti gotov do kraja godine. Utvrđivanje eventualne kaznene ili prekršajne odgovornosti, pak, posao je DORH-a.
Tijekom utorka Agencija je ispitivala preživjelog člana posade koji je pri padu mosta zadobio teške tjelesne ozljede, ali nije u životnoj opasnosti. Riječ je o časniku palube kojeg su u nedjelju izvukli iz mora i helikopterom prebacili u riječku bolnicu. Također, trebali su biti ispitani i svi ostali članovi posade broda Lastovo kojima je, kako tvrde u Jadroliniji, kompanija osigurala psihološku i svu ostalu pomoć.
Brod Lastovo prebačen je u brodogradilište u Malom Lošinju, a njegovu ulogu preuzeo je "Vladimir Nazor" s novom posadom koji je u utorak normalno vozio liniju prema Zadru i otocima zadarskog arhipelaga. Hidraulički motor za podizanje rampe na Lastovu izvađen je i na njemu će se provesti vještačenje kojim bi se trebalo utvrditi je li bio u kvaru. Riječki Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku dovršio je očevid kojim se utvrdilo da je smrt pomoraca bila trenutačna i da ih ne bi spasila nikakva medicinska intervencija - uzrok su, službenim rječnikom, "teške ozljede nespojive sa životom".
U Sindikatu pomoraca Hrvatske ističu da obitelji stradalih pomoraca imaju pravo na odštetu prema kolektivnom ugovoru, a osim toga, mogu od Jadrolinije tražiti dodatnu odštetu sudskim putem. Poginuli pomorci su 58-godišnji Boško Kostović, vođa stroja rodom iz Vinišća koji je desetljećima plovio na "Lastovu", 54-godišnji Denis Šarić iz Zadra i 38-godišnji Marko Topić iz Solina, obojica kormilari na Jadrolinijinom trajektu. Strojar Kostović prije tri i pol godine u reportaži Slobodne Dalmacije s velikom je ljubavlju govorio o "Lastovu", brodu izuzetnih maritimnih sposobnosti proizvedenom u Japanu, koji je desetljećima za stanovnike jadranskih otoka imao izuzetan značaj, spajajući otočane s kopnom i po najvećim olujama.
"Ostarija mi je, ali ide to i dalje hrabro. I do tog požara i ‘95., kad su mu prominjeni motori, nikad on nije ima kvara na njima. Otočani nas obožavaju jer smo im mi pupčana vrpca s kopnom. Donesemo im ako šta triba, lijekove, u zadnje vrime često stari kruv za koze i ovce. Sve je više OPG-ova na otoku", pričao je prije tri i pol godine Kostović u reportaži Tanje Šimundić Bendić.
Antun Aljinović, nacionalni inspektor Sindikata pomoraca Hrvatske, rekao nam je da je Kostović bio pomorac s više od 30 godina iskustva i da ga je poznavao jako dugo. Aljinović je i sam plovio na Jadroliniji 26 godina, od toga 19 godina kao zapovjednik i radio je i s Kostovićem.
- On je znao svaki pedalj broda, svaki stroj... On sam sebi ne bi dozvolio da stoji ispod rampe ako nije smatrao da je to sigurno, kao što ne bi dozvolio ni bilo kome drugom - rezolutan je Aljinović, koji kaže da ispravna rampa trajekta ne bi smjela pasti u slobodnom padu, jer sustav ima ugrađenu kočnicu.
- Rampe na trajektima podižu ili hidraulični cilindri ili, kao u slučaju ‘Lastova‘, imaju sustav dizanja preko čelične sajle, koji pokreće hidraulično vitlo. Ako se pogasi pumpa, tlak ne smije naglo pasti. Kako bi tlak padao, rampa bi se spuštala lagano skroz, kao da tone. Ako je sve ispravno, ona ne bi smjela naglo pasti - govori Aljinović, napominjući da nema dovoljno informacija da može utvrditi što se točno dogodilo na brodu.
Ističe da je, osim pomoraca koji su poginuli u napadu JRM-a u Domovinskom ratu (među njima je bio i brat bivšeg kapetana "Lastova" Mile Sršena), ovo prvi slučaj u povijesti Jadrolinije da su njihovi pomorci stradali na radu.
- Iako se uzroci tragedije još uvijek istražuju, u javnost je iscurilo da rampa trajekta nije bila osigurana klinovima, na što je zapovjednik broda reagirao, ali bilo je prekasno. Tu verziju događaja nitko nije službeno ni potvrdio ni demantirao.
Aljinović smatra da klinovi nisu jedini mehanizam koji bi trebao zadržati rampu koja bi, ako je ispravna, trebala stajati i bez njih.
- Na brodovima postoji dnevni odmor posade. Na trajektima bi tada znali podići rampu negdje do pola, da putnici ne ulaze bez veze, prije nego što ih počnemo puštati. Rampa bi tako stajala bez problema, ljudi koji su putovali trajektom vjerojatno su to već vidjeli u lukama - kaže inspektor SPH, napominjući da se rampe redovito moraju pregledavati i da sve radnje oko provjera njihove ispravnosti zapovjednik mora unositi u Sustav upravljanja sigurnošću i zaštite okoliša.
Kaže da pomorci godinama upozoravaju na starost Jadrolinijine flote i loše održavanje brodova koji se na remontima znaju samo prefarbati, zbog čega dolazi do kvarova.
- Kada imate 50 godina star brod, to vam je kao da imate oldtimer, čije je godišnje održavanje skupo. Rezervni dijelovi više se ne proizvode ili su jako skupi pa tu ima jako puno improvizacije. Direktor David Sopta, kada je došao u kompaniju, dao je sramotnu izjavu da su Jadroliniji najveći troškovi plaće i remont. Pitao sam ga tada, pa što bi u kompaniji s 1500 pomoraca i 50 brodova trebali biti najveći troškovi, tinte u printerima i kemijske olovke? To vam sve govori o njihovu odnosu prema kompaniji - zaključuje.