RAZVIKANI SLUČAJ

Krađa zlata iz sjedišta policije u Heinzelovoj, zloglasni Sanchezov narkokartel i apsolutni rekord našeg pravosuđa...

Slučaj je počeo s uhićenjima 2016., nedugo nakon što je u zgradi kriminalističke policije u Heinzelovoj ukradeno zlato

Privođenje tada osumnjičenih za pranje novca 2016.

 Damir Krajac/Cropix

Nevjerojatnih četiri i pol godine nakon potvrđivanja optužnice, na zagrebačkome Županijskome sudu u petak je održano prvo ročište suđenja u inače svojevremeno jako razvikanom slučaju "Gold Rush", ili onome što su mediji kolokvijalno prozvali "afera zlato".

Riječ je o slučaju u kojemu je USKOK teretio ukupno 15-ero okrivljenika za poreznu utaju 209 milijuna kuna pri izvozu i prodaji lomljenoga zlata u Italiju, a nakon što su se dvojica okrivljenika nagodila prije potvrđivanja optužnice još 2018., taj broj je pao na ukupno 13-ero okrivljenika. Na prvom ročištu se saznalo kako je u međuvremenu jedan od okrivljenika umro, tako da je broj okrivljenika pao na 12.

No, suđenje faktički nije počelo niti danas, budući da dio okrivljenika nije dobio pozive, te je novo ročište zakazano za 17. rujna. Slučaj koji su istražitelji, najviše oni iz Poreznoga USKOK-a, isprva ocijenili kao fiktivnu trgovinu zlatom, počeo je uhićenjima 2016. godine, nedugo nakon što je u zgradi kriminalističke policije u Heinzelovoj ukradeno zlato, koje je između ostaloga potjecalo upravo iz zaplijena provedenih tijekom trajanja izvida u "Golden rushu."

Još interesantnije su bile optužbe koje je tijekom izvida donio Ured za spriječavanje pranja novca obrazlažući svoje zahtjeve za blokadu imovine budućih okrivljenika. Naime, oni su nadziranu trgovinu zlatom između Hrvatske i Italije doveli u kontekst pranja novca za peruanski narkokartel Sanchez-Paredes.

Naime, društvo Italpreziosi, kojemu su hrvatske tvrtke prodavale zlato, 2009. našlo se pod istragom talijanske policije i američke Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) zbog sumnji da peru novac za tvrtku Comarsa obitelji Sanchez-Paredes, koja se navodno bavi proizvodnjom kokaina.

Međutim nakon provedene istrage sve ove optužbe su otpale. Štoviše, nakon što su u Italiji putem međunarodne pravne pomoći ispitani direktori Italpreziosia, a koji su potvrdili da su doista iz Hrvatske otkupljivali zlato, USKOK je odustao od optužbi prema kojoj je trgovina zlatom bila fiktivna te optužnicu podignuo "samo" zbog porezne utaje 209 milijuna kuna.

Premda je optužnica u ovome slučaju potvrđena u prosincu davne 2019., prvo ročište suđenja je zakazano tek nevjerojatnih 4 i pol godine kasnije, što je vjerojatno apsolutni rekord čak i hrvatskome pravosuđu, kojem se često zamjera sporost. Koliko smo uspjeli doznati, po predmetu se, nakon što je optužnica bila potvrđena, dugo nije radilo zbog epidemije Covida, a zatim i zbog potresa zbog kojega je zagrebački Županijski sud privremeno bio više od godinu dana izmješten na drugu lokaciju, u prostorije Općinskoga kaznenoga suda u Selskoj.

Spis je zatim bio dodijeljen jednoj sutkinji koja je ubrzo prešla na drugi odjel, a njezina kolegica koja je naslijedila spis imala je već previše spisa u svojoj referadi te se na kraju spis nedavno našao kod treće sutkinje, koja je odlučila zakazati raspravu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 20:52