Ustavni sud odbio je tužbu podnesenu u ime 14-godišnje djevojčice osumnjičene za teško ubojstvo trogodišnjeg dječaka u Puli, kojom se tražilo da se djevojčici prekine trajanje istražnog zatvora.
Djevojčica je u istražnom zatvoru od 25. svibnja ove godine, kad ju je policija, zajedno s dječakovom majkom Chiarom P. (32), osumnjičila da su ugušile dječaka i njegovo tijelo ostavile nedaleko od lučice Mandrač. Majka je dan prije prijavila nestanak dječaka, no vrlo brzo ustanovljeno je da je dječak umro nasilnom smrću.
Iako je djevojčici 14 godina, sudac istrage odredio joj je jednomjesečni istražni zatvor, koji je dosad produljen tri puta. Smještena je u pulski zatvor, u kojem ne postoje odvojeni odjeli za maloljetnike. Prema Zakonu o sudovima za mladež, maloljetnicima se mjera istražnog zatvora može izreći samo iznimno, kao krajnja mjera, “u razmjeru prema težini djela i očekivanoj sankciji” te na najkraći mogući rok.
Za sud je - dijete
Budući da dijete u toj dobi, odnosno dijete mlađe od 16 godina, uopće ne može biti osuđeno na kaznu zatvora, čak ni maloljetničkog, djevojčičin branitelj u tužbi poslanoj Ustavnom sudu objašnjava kako je nelogično da je djevojčica već mjesecima u istražnom zatvorom kad joj se - ni ako se dokaže počinjenje kaznenog djela - zatvorska kazna uopće ne može izreći. Najveća kazna koja se djetetu mlađem od 16 godina može izreći, upućivanje je u odgojni zavod - ustanovu poluotvorenog tipa, u kojoj se maloljetnicima omogućava stručni tretman i obrazovanje - i to u trajanju od najviše tri godine. Ženski odgojni zavod je u Požegi i u njemu su, prema izvješću Ministarstva pravosuđa, 2015. godine boravile četiri djevojke, ni jedna ni blizu toliko mlada kao osumnjičenica iz Pule: dvije su bile u dobi od 16 do 18 godina, a dvije u dobi od 18 do 21 godine.
Međutim, Ustavni je sud smatrao da je nadležni Županijski sud, koji je potvrdio produljenje trajanja istražnog zatvora, svoju odluku obrazložio dobro. Sudac priznaje kako je očekivana konačna sankcija, bude li djevojčica osuđena, blaža od istražnog zatvora u kojem boravi dok je tek osumnjičena, ali upozorava da je nužno primijeniti istražni zatvor zbog težine djela i načina počinjenja: kako navodi, djevojčica je osumnjičena za “oduzimanje života maloljetnom djetetu uz iskazivanje upornosti pri činjenju”.
Bježala iz doma
Također ističe da bi izricanje bilo koje blaže mjere, poput smještaja u odgojnu ustanovu tijekom trajanja postupka, bilo neučinkovito s obzirom da je djevojčica i u trenutku počinjenja djela za koje je osumnjičena bila štićenica odgojne ustanove u Puli te da je iz nje stalno bježala. Podsjetimo, djevojčica, podrijetlom iz okolice Petrinje, dolazi iz krajnje disfunkcionalne obitelji, već u ranom djetinjstvu bila je, prema dostupnim podacima, psihički, fizički i seksualno zlostavljana, a od šeste godine boravi u domovima, udomiteljskim obiteljima, psihijatrijskim odjelima i odgojnim ustanovama.
“U konkretnom slučaju, neovisno o činjenici što se kazna ne može izreći maloljetnoj osumnjičenoj osobi, sama činjenica da je riječ o kaznenom djelu za koje je inače predviđena kazna dugotrajnog zatvora, omogućava primjenu istražnog zatvora. Uz to, riječ je o kaznenom djelu koje je u javnosti već dobilo izuzetan medijski prostor te bi se puštanjem na slobodu osumnjičene maloljetnice uz brojne komentare, dijalog s maloljetnicom i slično stvaralo okruženje koje bi ometalo normalan neometan daljnji tijek kaznenog postupka”, obrazložio je sudac svoju odluku o produljenju istražnog zatvora.
Propust ministarstva
Ustavni sud smatra da je nadležni sud uzeo u obzir sve relevantne činjenice, valjano obrazložio svoje stajalište i da nije došlo do ograničenja slobode ili prava maloljetnice te je odbacio tužbu.
- Smatram da je sama zakonska mogućnost da se maloljetniku mlađem od 16 godina može izreći mjera istražnog zatvora dok je u ulozi osumnjičenika, a da mu se ne može izreći mjera maloljetničkog zatvora ni kad je pravomoćno osuđen, u nerazmjeru sa zdravim razumom. Istražni zatvor u tako ranoj dobi, u kojoj je ova djevojčica, prema svim istraživanjima ima iznimno negativne učinke i nema svrhu pozitivnog usmjeravanja djeteta, nego najčešće služi za prihvaćanje novih negativnih ponašanja iz okoline - kaže Lana Petö Kujundžić, dugogodišnja sutkinja za mladež i predsjednica Udruge obiteljskih sudaca i sudaca za mladež. Sukladno važećem Zakonu o sudovima za mladež iz 2011. godine, nastavlja, Ministarstvo pravosuđa bilo je dužno osnovati posebne zatvorene zavodne jedinice za djecu kojoj se izriče istražni zatvor, u kojima bi im bila na raspolaganju kompletna dijagnostika i obrazovanje.
Do toga, kaže, nikad nije došlo. Stoga se, smatra, u ovom konkretnom slučaju mogla pronaći odgovarajuća ustanova u kojoj bi djevojčica boravila do okončanja postupka, a u kojoj bi joj na raspolaganju bila stalna stručna i medicinska pomoć, kao i pristup obrazovanju: djevojčica nije završila ni osnovnu školu. U kakvim uvjetima boravi u pulskom zatvoru, je li odvojena od odraslih osumnjičenika i hoće li joj biti omogućeno školovanje, jer u ponedjeljak počinje školska godina, Ministarstvo pravosuđa jučer nije odgovorilo.
Svrha sankcija
U slučaju 14-godišnjakinje, prema dostupnim podacima, riječ je o najmlađoj djevojčici ikad osumnjičenoj za teško ubojstvo: najmlađa djevojčica dosad imala je 15 godina i osuđena je, s godinu dana starijom prijateljicom, za ubojstvo taksista 1998. godine.
- U toj dobi svrha sankcija znatno se razlikuje od svrhe sankcija za odrasle počinitelje. Svrha joj je utjecati na odgoj mlade osobe pružanjem zaštite, brige, pomoći i nadzora te osiguranjem opće i stručne naobrazbe. Zato su i sankcije znatno drukčije i u načinu izdržavanja i u dužini. Ovaj je slučaj užasan, ali treba se kloniti poziva na linč i u ovoj djevojčici također vidjeti dijete kojem nismo pomogli kad je trebalo - kaže sutkinja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....