Opsežna istraga reportera Nedjeljnog: Tko to tamo krade bukve i hrastove?

Vješti lopovi prije dvije godine ukrali su Hrvatskim šumama 518,2 kubika bukve, hrasta kitnjaka i trešnje tržišne vrijednosti 232.569 kuna. Dogodilo se to na Kremešnici u Šumariji Gvozd, koja je u nadležnosti karlovačke Podružnice Uprave šuma. Stabla su posječena na mjestu događaja, izvučena te potom odvezena. Za ovakvo što, kažu nam stručnjaci u šumarskom biznisu, trebala je uigrana ekipa dobro opremljena strojevima, i to su morali raditi danima.

U policiji su nam potvrdili da su vezano za taj događaj primili nekoliko kaznenih prijava i da provode kriminalističko istraživanje koje je tajno pa ne mogu o detaljima. U Hrvatskim šumama su nam potvrdili krađu te su se pohvalili da su nepoznatog počinitelja prijavili policiji i da od početka kriminalističkog istraživanja uredno surađuju s policijom. Kažu nam da su pokrenuli i interni nadzor, ali ni u tom slučaju ne mogu o detaljima, također zbog istrage koja je u tijeku.

Razmjeri šumarskih krađa u Hrvatskoj su frapantni. Prema podacima koje su za ovaj novinarski članak djelatnici Hrvatskih šuma prikupljali dva tjedna po svim svojim Upravama, u posljednjih pet godina počinjeno ih je čak 5056, dakle dnevno barem tri. Podsjećamo da se radi samo o državnim šumama, petina svih šumskih površina je u privatnom vlasništvu. Još je gori podatak da u 90 posto slučajeva počinitelj nikada ne bude pronađen, iako djelatnici Hrvatskih šuma svaku krađu evidentiraju i prijave policiji, te kažu kako nemaju utjecaj na daljnje vođenje postupka.

- Većina slučajeva kod pronađenih počinitelja odnosi se na male količine ogrijeva vrijednosti do cca 500 kn, a počinitelji su kategorije socijalnog ugroženog stanovništva, te je i sam postupak naplate štete otežan, a često i bezuspješan - kažu u Šumama.

Do sada je Državno odvjetništvo nakon istraga pokrenulo 416 postupaka, od čega su pravomoćno osuđene 252 osobe. Među njima je bilo i 14 radnika Hrvatskih šuma, te su, kako nam kažu, prema njima poduzete odgovarajuće radno pravne mjere. Najviše malih krađa je počinjeno na području Uprave u Koprivnici, na lokacijama oko Čakovca i Varaždina, no na sisačkom području počinjena je najveća materijalna šteta. Šume u Hrvatskoj pokrivaju čak 37 posto ukupno državnog područja, pa su djelatnici Hrvatskih šuma zapravo čuvari jedne trećine države.

No, da u ovom državnom poduzeću stvari nisu bajne dokazuje ovaj slučaj Gvozd. Nedjeljni Jutarnji u posjedu je sve i jednog dokumenta vezanog za taj slučaj, od evidentiranja krađe, kaznene prijave, očitovanja odgovornih osoba, čak do zapisnika interne kontrole i međusobne prepiske djelatnika Hrvatskih šuma.

Prema tim dokumentima da se zaključiti da lopovi cijelo vrijeme čuče u toj javnoj firmi, svi za njih znaju, no interni kontrolori, međutim, nakon obavljenog 12-dnevnog nadzora i utvrđenih nepravilnost ne upiru prstom prema njima. Štoviše, oni predlažu sljedeće tri neobične mjere: šefu Hrvatskih šuma u Karlovcu da poradi na lošim međuljudskim odnosima u kolektivu, šefu Šumarije Gvozd koji je preuzeo tu funkciju nakon što se krađa dogodila da ubuduće temeljito i stručno obavlja svoj posao, a opomenu su zatražili za čuvara šume na području na kojemu je počinjena krađa - iako je riječ o čovjeku koji je krađu otkrio i odmah je prijavio?!

Naš izvor iz Hrvatskih šuma nam govori da je to bio njihov svjesni pucanj u prazno, jer je netko iz visoke politike navodno urgirao da se umanji šteta na terenu. Međutim, također doznajemo da policija provodi vrlo ozbiljno svoje izvide te bi oni već sljedeći tjedan mogli dostaviti Državnom odvjetništvu kaznene prijave protiv nekoliko osoba umiješanih u taj slučaj, a, kako stvari stoje, otkrit će se da se krađa dogodila "u kući". Na kraju krajeva, informacije o krađi su se u kuloarima Hrvatskih šuma prepričavale mjesecima, a van su izbile tek nakon što je tamo došao novi šef.

Tko je, dakle, "jamio" iz državne šume (u tom dijelu čak i pokrivene nadzornim kamerama) i neopaženo odvezao 25 šlepera visokovrijednih trupaca? Ne znamo ni mi imena sudionika sve dok policija ne odradi svoj dio posla. No, zato imamo dovoljno materijala da ispričamo kako izgleda javašluk u tom javnom poduzeću, popraćen lošim međuljudskim poslovima i neodgovornošću. Ne odnosi se to, dakako, na sve djelatnike, ali ih očito ima dovoljno kad se može dogoditi ovako bizarna situacija.

Sve počinje 20. srpnja 2018. godine kada mjesni lugar tek imenovanog upravitelja Šumarije Gvozd Juraja Sertića pismeno obavještava da je od više djelatnika Hrvatskih šuma čuo da je te godine u svibnju izvršena bespravna sječa drvnih sortimenata, u kojemu su se legalni radovi na sječi odvijali godinu ranije te je taj dio doznačen za sječu 2019. godine i legalno se u tekućoj godini nije moglo raditi ništa na tom području. Navodi da je potom obišao teren i utvrdio da veći broj panjeva ne odgovara panjevima iz zimske sječe te kako se vidi da su posječeni naknadno. On smatra da se to nije moglo napraviti bez tada odgovornih osoba Šumarije.

Napominje i da više djelatnika ima saznanja o tom događaju pa moli svojeg novog šefa Juraja Sertića iz Šumarije Gvozd da poduzme daljnje korake. On to i čini već istoga dana te o nepravilnostima obavještava voditelja karlovačke Uprave Marina Svetića, moleći ga da osnuje povjerenstvo za utvrđivanje činjeničnog stanja. On to čini deset dana kasnije te u osnovano povjerenstvo bira tri iskusna karlovačka šumara.

Šef Šumarije Gvozd Juraj Sertić podnosi policiji kaznenu prijavu "protiv nepoznatog počinitelja koji je iz nepoznatog mjesta s nepoznatim ostalim podacima u nepoznatom mjesecu 2018. godine u šumi u državnom vlasništvu Republike Hrvatske kojom gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Karlovac, na području Šumarije Gvozd u gospodarskoj jedinici Kremešnica otuđio drvne sortimente bukve, hrasta kitnjaka i trešnje, čime je Hrvatskim šumama počinio štetu u iznosu od 186.055, 66 kuna bez PDV-a, te predlaže da se protiv nepoznatog počinitelja iz nepoznatog pokrene kazneni postupak, kazni ga se po zakonu i obveže da Hrvatskim šumama nadoknadi prouzročenu štetu". Predlaže i da policija sasluša djelatnike Šumarije Gvozd.

Članovi Povjerenstva nakon terenskog obilaska potvrdili su sumnje lugara. Oni među ostalim navode da je većina panjeva uz šumsku vlaku, da šumski red nije uspostavljen, kao i da pretpostavljaju da se krađa dogodila u prvoj polovici svibnja te godine. Po tragovima šumske mehanizacije koju su uočili na terenu, smatraju da je privlačenje vršio teški zglobni traktor, kao i da su sortimenti privlačeni na pomoćno stovarište Kamenac, gdje su uočili i relativno svježe tragove kamionskih stabilizatora.
U svojem zaključku navode da je riječ o protupravnoj sječi i krađi drvene mase koju tada procjenjuju na 400 kubika.

Smatraju da je za takav obujam poslova potrebno više dana rada te "misle da cijeli taj zahvat nije mogao neopaženo proći kod djelatnika Šumarije Gvozd". Kako "nemaju mandat za ispitivanje djelatnika i ulaženje u dublje istrage", predlažu voditelju karlovačke Uprave Svetiću da slučaj prijavi Službi za unutarnji nadzor u Direkciji Hrvatskih šuma te ukazuju da bi šef Šumarije Gvozd slučaj trebao prijaviti policiji". Šef Šumarije Gvozd Sertić istoga dana, 10. kolovoza, dakle, podnosi policiji kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog krađe, a šef iz Karlovca Svetić 13 dana kasnije o svemu obavještava Službu za unutarnji nadzor.

Šef službe Zlatko Bublić šalje na teren dvojicu svojih unutarnjih kontrolora, Mirka Pečeka i Gorana Gobca, koji će o svojim nalazima napraviti zapisnik dva mjeseca kasnije. Na četiri stranice svojega zapisnika oni su uglavnom pobrojali poznate činjenice iz tog slučaja zaključivši da je krađa počinjena u proljetnim mjesecima 2018. godine. Napisali su da je do lipnja te godine upravitelj Šumarije Gvozd bio Damir Kozmar, a revirnik u Kremešnici Predrag Magdić. Kozmarov posao je, kažu, od 4. srpnja preuzeo Juraj Sertić. Osim gore napisanih mjera, istaknuli su da su međuljudski odnosi u tamošnjoj šumariji znatno narušeni, kao i odnosi između sadašnjih i bivših zaposlenika. Među nepravilnostima koje su uočili navode da bivši šef Šumarije i revirnik nisu organizirali nakon sječe novo obilježavanje granica odsjeka, isti dvojac je organizirao pomoćno stovarište, zbog čega je teško pratiti stanje drvnih sortimenata.

Imaju, navode, samo dva čuvara šume koji pokrivaju svatko svoju smjenu, a problem je što moraju obilaziti površinu od čak 6130 hektara. Prijavu čuvara šume o šumskoj krađi, odnosno njegovu sumnju da je prekrajanje drvnih sortimenata u šumskoj šteti vršio djelatnik Šumarije Gvozd, nazvali su netočnom te zaključili da "takvi postupci i proizašle posljedice pridonose narušavanju ugleda Hrvatskih šuma", dok šefu Šumarije spočitavaju da u "kaznenoj prijavi koju je poslao policiji nije koristio sve relevantne podatke vezane za odsjeke u kojima je prijavljena šumska šteta".

Nakon ovoga se u Hrvatskim šumama nije dogodilo ništa, nitko nije disciplinski odgovarao, jer interna kontrola zapravo nije otkrila tko je počinitelj krađe, nego je samo potvrdila da se krađa dogodila. Od internih kontrolora prozvani šef Šumarije Gvozd Juraj Sertić, šest mjeseci otkad je bio prijavio krađu, svojem nadređenom Marinu Svetiću žali se da do tadašnjeg dana (29. 1. 2019.) nije dobio isti taj nalaz interne kontrole. U svojem pismu govori da je radno mjesto preuzeo 9. srpnja, a samo dan kasnije, revirnik Predrag Magdić otišao je raditi u Ozalj. Novim revirnikom imenovao je Dinu Bedenikovića, a u međuvremenu je dobio informaciju od čuvara šume da su se u reviru koji je vodio Magdić događale moguće kriminalne radnje. Zato Bedeniković ne želi preuzeti Magdićev revir te mu govori kako je izvršio doznaku stabala na dovršni sijek u odsjeku 9e te ga je nakon nekog vremena tadašnji revirnik Predrag Magdić zatražio da izmijeni knjižicu doznake te je "spusti" za 100 kubika zbog FSC stabala, što je njemu odmah pobudilo sumnju na kriminalnu radnju.

- Dino je rekao da je smanjio doznačnu knjižicu, kao što mu je i rekao kolega Magdić, te da originalnu ima kod kuće. Drugog dana kolega Bedeniković je otišao na trajno bolovanje te se više nije vratio na posao - kaže šumar Sertić. Na mjestu krađe kamo ga je doveo čuvar zatekao je panjeve bukve i hrasta te krošnje koje su na sebi imale lišće. To je, smatra on, jasno ukazivalo da se radilo o šumskoj krađi s obzirom da je odjel nedavno bio doznačen za sječu u 2019. godini.

- Krošnje koje su bile po cijeloj površini odsjeka na sebi su imale uvelo lišće, što jasno upućuje da su posječene u vrijeme vegetacija prije nekoliko mjeseci, a sječa nije evidentirana nigdje. S obzirom na to da je riječ o velikoj šumskoj šteti, koja se nije mogla dogoditi bez znanja djelatnika Šumarije, odmah sam usmenim i pismenim putem o svemu obavijestio voditelja UŠP Karlovac Marina Svetića, nakon čega je osnovano povjerenstvo, čiji su članovi izašli na teren, te smo zajedno konstatirali šumsku krađu i svemu smo odlučili obavijestiti internu kontrolu Hrvatskih šuma. Ustanovljeno je da je šteta počinjena u odjelima 9a, te u 11a i 11e, koji graniče s odjelom 9a - piše šef Šumarije Gvoz Juraj Sertić.

Na teren je, osim interne kontrole, u rujnu izašao i viši šumski inspektor Miljenko Kolarić, no on je bio na poslovima redovnog mjesečnog nadzora šumarije. Predmet inspekcijskog nadzora bila je doznaka glavnih redovnih prihoda u Kremešnici i Treči.
- Prilikom obilaska odsjeka 93 pitao me zašto su na čitavoj površini krošnje stabala s lišćem ta je li to evidentirano za 2018. godinu, na što sam mu odgovorio da je riječ o prijavljenoj šumskoj krađi o kojoj je obaviještena policija, interna kontrola te da će o svemu biti naknadno obaviješten. Uvidom u posječenu građu ustanovio je da se šteta dogodila i u odjeku 11a, koji u propisu ima samo slučajne užitke koji nisu evidentirani niti se na posječenim panjevima može uočiti doznačni čekić. Obavijestio me je da će nakon nalaza interne kontrole morati reagirati i pisati prijavu protiv odgovornih za taj čin - navodi Juraj Sertić.
Splet tih okolnosti trebao bi se početi raspletati policijskim prijavama više od dvije godine nakon što im je prijavljen slučaj.