Pravni manevar Smiljane Srnec: ‘Ukinite presudu! Želim novo suđenje i obranu sa slobode!‘

Nepunih godinu dana nakon pripremnog ročišta koje je održano 18. rujna prošle godine te dva i pol mjeseca nakon što ju je sudac Tomislav Brđanović 30. lipnja osudio na 15 godina zatvora, koliko je tada bila maksimalna kazna za ubojstvo koje je potreslo Hrvatsku, odvjetnik Krešimir Golubić, branitelj Smiljane Srnec, podnio je u zakonskom roku žalbu na nepravomoćnu presudu varaždinskoga Županijskog suda.

- Očekujem od suda zakonitu odluku, a to je ukidanje presude, suđenje pred novim sudskim vijećem i puštanje moje branjenice iz pritvora. Razlog zbog kojeg tražim da Smiljani Srnec sudi novo sudsko vijeće jest što mislim da nije imala odgovarajući tretman kao optuženica, a moram istaknuti da je sudsko vijeće odbilo 35 dokaznih prijedloga obrane, i to je, među ostalim, razlog zbog kojeg tražim novo suđenje pred izmijenjenim vijećem - rekao nam je Krešimir Golubić, čakovečki odvjetnik koji brani Smiljanu Srnec.

Zapisnici

Golubić je žalbu, koju je jučer uputio poštom na varaždinski Županijski sud, napisao na 77 stranica. Pisao ju je svih 15 dana zakonskog roka i u njoj opsežno analizirao presudu za koju smatra da bi trebala pasti na Vrhovnom sudu.

Obrani je jedan od bitnih dijelova žalbe, zbog čega smatra da je na suđenju Smiljani Srnec (45) iz Palovca za ubojstvo sestre Jasmine u obiteljskoj kući u Novoj 29 u Palovcu u ljeto 2000. godine, to što postoji proturječje između sadržaja obrazloženja i presude u odnosu na ono što piše u zapisnicima sa suđenja koje je počelo 15. llistopada prošle, a okončano je 30. lipnja ove godine. Prema stavu obrane, došlo je do bitnih povreda odredbi Zakona o kaznenom postupku, i to je jedini i temeljni razlog zbog kojeg treba ukinuti presudu, tako da se obrana nije niti bavila visinom kazne.

- Tvrdimo da je sudsko vijeće pogrešno prenašalo izjave svjedoka sa rasprave u obrazloženju presude, i to dosta značajno. Drugi bitan dio je pitanje zakonitosti podataka koje je policija saznala od građana kad je 2005. godine prikupljala obavijesti o nestanku Jamine Dominić pa tako i od njezina oca Martina, majke Katarine i Dražena Palfija. Sud nije dopustio raspravljati i utvrđivati što su oni tada rekli, ali obrana smatra da se o tome smjelo raspravljati jer se nije radilo o obavijesnim razgovorima u smislu članka 208. Zakona o kaznenom postupku već se radilo o potrazi za nestalom osobom - smatra odvjetnik Golubić.

Po njemu je sporno, i to je opširno naveo u žalbi, i pitanje točnog vremena kad se dogodilo ubojstvo i u žalbi se argumentima tvrdi da uopće nije ustanovljeno kad se to dogodilo, a kamoli da se dogodilo u ljeto 2000. godine.

Pa tako citiraju iskaz svjedokinje Sojke Križajić, prve susjede Srnecovih, odnosno Dominićevih koja je rekla da je Jasminu posljednji put vidjela u rujnu ili listopadu 2000. godine, a i Dražen Palfi je u policiji 2005. godine izjavio da je Jasminu Dominić vidio 2002. ili 2003. godine u Zagrebu, a isto je izjavio i Jasminin i Smiljanin otac Martin, koji je to doznao od Dražena Palfija.

Iskazi svjedoka

- Radi se o nevjerojatnim insinuacijama suda na temelju ničega. Od 30 ispitanih svjedoka njih čak 13 govorilo je različito o vremenu kad su posljednji put vidjeli Jasminu Dominić živu. Primjerice Katarina Dominić Srnec, kći optužene tvrdi da je tetu posljednji put vidjela na Nikolinje 2000. godine, u noći 5. na 6. prosinca i sud joj ne vjeruje jer se tvrdi da je ona na taj način htjela pomoći majci. Mi smatramo da joj je sud trebao vjerovati, kao što je vjerovao i drugim svjedocima koji su govorili o vremenu kad su posljednji put vidjeli Jasminu Dominić - rekao je odvjetnik Golubić o nekim argumentima žalbe. Obrana smatra da iskaz Smiljanine kćeri odudara od drugih iskaza kao što i drugi iskazi međusobno odudaraju jedan od drugih i da tu nema nikakve ekstremne razlike u njezinu iskazu u odnosu na iskaze drugih svjedoka.

U slučaju bitnih povreda odredaba zakona o kaznenom postupku, ako Vrhovni sud usvoji žalbu branitelja Smiljane Srnec ne bi se raspravljalo o kazni i primjeni zakona već bi se presuda ukinula, a postupak bi možda dobio drugi sudac. U svakom slučaju, tada bi “slučaj škrinja” i jedan od najintrigantnijih slučajeva hrvatskog pravosuđa jer je tijelo žrtve otkriveno u zamrzivaču nakon gotovo 19 godina, 16. veljače prošle godine bio opet na početku. Sasvim je izvjesno da bi Smiljana Srnec ponovljeno suđenje tada čekala na slobodi.

Ukoliko pak Vrhovni sud odbije žalbu njezine obrane i potvrdi joj presudu, preostaje joj još nepunih 13 godina zatvora kojeg sve teže podnosi.