Najnovija istraga koju je zbog ratnih zločina 1991. pokrenulo zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo mogla bi istražitelje odvesti i do nikada službeno razjašnjenoga ubojstva dvojice ruskih novinara, Genadija Kurinoja i Viktora Nogina, koje su nepoznate osobe u uniformama likvidirale 1. rujna 1991. na državnoj cesti Hrvatska Kostajnica - Petrinja u mjestu Panjani.
Ruske novinare, koji su se automobilom s diplomatskim tablicama ruskog veleposlanstva u Beogradu uputili na tada okupirano područje Hrvatske, na cesti je izrešetala skupina vojnika. Teško ranjene Ruse izvukli su iz vozila te ih dokrajčili hicima iz pušaka, opljačkali, a zatim ih zajedno s vozilom polili benzinom i zapalili. Prema nalazima istrage koju, za ovaj i niz drugih slučajeva, vodi Državno odvjetništvo, za ovaj zločin, koji je već dugo razlog prepucavanja na relaciji Zagreb - Beograd, počinitelji ubojstva Rusa pripadnici su Jedinice milicije za posebne namjene Kalina iz Komogovine koje su kolokvijalno zvali Šareni.
Upravo protiv desetorice pripadnika te jedinice zagrebačko je tužiteljstvo nedavno pokrenulo istragu, a desetorici osumnjičenika koji su nedostupni hrvatskom pravosuđu istražni je sudac zagrebačkoga Županijskoga suda u odsutnosti odredio pritvor te će odsad biti na crvenoj Interpolovoj tjeralici. Pripadnici Šarenih osumnjičeni su u konkretnom slučaju za ubojstvo 16 civila u selu Kostrići u studenome 1991., od kojih je dvoje djece u dobi od dvije i četiri godine.
Foto: Arhiva EPH
Kako neslužbeno doznajemo, pod istragom za zločin u Kostrićima su Mirko Tadić zvani Tito, Stevo Đakula zvani Ikonar, Veslin Božović zvani Arkan, Dubravko Arambašić, Nikola Bogdanović, Mile Milinović, Vlado Gavrilović, Dragan i Žikica Pendić te Zdravko Matijašević. Prema tvrdnjama tužiteljstva, zločin u Kostrićima su počinili po zapovijedi svojega tadašnjeg zapovjednika Steve Borojevića zvanoga Gadafi, kojega su 1992. ubili pripadnici njegove vlastite jedinice jer ih je navodno maltretirao.
Tužiteljstvo argumente za otvaranje istrage protiv njih, kako neslužbeno doznajemo, temelji na prikupljenoj ratnoj dokumentaciji te izjavama svjedoka, među kojima je i jedan zaštićeni. Upravo iz toga proizlazi mogućnost da neko buduće proširenje istrage obuhvati i ubojstvo novinara.
Posmrtni ostaci ubijenih ruskih novinara navodno ni do današnjega dana nisu pronađeni, premda su prema nekim informacijama 1993. iskopani i prevezeni u Beograd gdje se nalaze u Vojno-medicinskoj akademiji (VMA). Iako su pojedini kolege ubijenih novinara u više navrata od hrvatskih institucija tražili rasvjetljavanje ubojstva Kurinoja i Nogina, tužiteljstvo dosad nije prikupilo dovoljno dokaza da pokrene kazneni postupak i za to djelo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....