SABOTAŽE PRLJAVIH POLICAJACA Inspektorica odavalatko će sve iz HAC-a biti uhićen

Osim niza dokumenata iz tajnih policijskih akcija koje je, prema optužbama USKOK-a, mreža dojavljivača sada suspendiranog policajca Vjekoslava Drnića nabavljala od nekoliko policajaca iz raznih odjela, a koje je Drnić navodno preprodavao dalje zainteresiranim osobama , najčešće iz kriminalnog miljea, nalazi se i najtajniji dokument hrvatske policije uopće: takozvana OCTA.

Najtajniji dokument

OCTA (Organised Crime Treat Assesment odnosno procjena prijetnje organiziranoga kriminala) dokument je koji svake godine, od osnivanja 2008., izrađuje PNUSKOK. Državni nacionalni ured OCTA-u sklapa od četiri analize koje izrađuje svaki od odjela PNUSKOK-a, tzv. OSKOK, u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Ti odjeli prate vodeće skupine organiziranog kriminala na svojem području, pa nacionalna OCTA predstavlja godišnji izvještaj o praćenju svih skupina organiziranog kriminala na državnoj razini. Drugim riječima, posrijedi je kompletno znanje čitave hrvatske policije o čitavom organiziranom kriminalu sažetom u jedan jedini dokument.

Drnić je taj dokument, koji je također pronađen kod posrednika Igora Mlinara, nabavio od Tomislava Jerkića (48), najviše rangiranog policijskog službenika do sada uhićenog u akciji. Naime, za razliku od Marka Svaline i Selme Abadžić, koji su radili u zagrebačkom OSKOK-u, zatim Branka Damjanovića, Andreje Kožić, te A. Z. i S. P., četvero službenika Odjela gospodarskog kriminaliteta zagrebačke policije, Jerkić je jedini bio zaposlen u republičkom Uredu PNUSKOK-a, i kao takav jedini je od do sada osumnjičenih imao pristup OCTA-i.

Kako je policija otkrila, Jerkić je Drniću na memory sticku predao OCTA-u za 2010. No osim uvida u taj najtajniji dokument, Drnić je prikupljao podatke od svih policajaca do kojih se mogao probiti, a spektar istraga koje su ga zanimale bio je širok. Najprije je od Svaline tražio analize i naloge istražnih sudaca za snimanje razgovora u tajnoj operaciji kodnog imena Bijelo, u kojoj se pratilo protagoniste više naručenih likvidacija u Hrvatskoj, i to preko jedne osobe. Drugi predmeti odnosili su se na praćenje i snimanje osoba zbog sumnji na sofisticirane oblike gospodarskog kriminala. No, kad Svalina Drniću neke od traženih dokumenta nije uspio pribaviti, Drnić je do njih pokušao doći preko drugih policajaca. Iz Odjela gospodarskog kriminaliteta zagrebačke policije najzanimljiviji su mu bili predmeti koji su se odnosili na tvrtke i zemljišta, kao i istrage koje su se doticale Zagrebačkog holdinga: pročistač otpadnih voda, Jakuševac, Krašograd...

Galinac i Buljubašić

Prije svega, tražio je dokumentaciju za predmete koji su pokrenuti zbog sumnji na nezakonitosti pri izmjenama Glavnog urbanističkog plana u Zagrebu. Zatim je tražio i dobio informacije i dokumente o istrazi koja je na osnovi nekoliko kaznenih prijava pokrenuta u Ustanovi za rehabilitaciju hendikepiranih osoba (URIHO). Zanimljivo je da su neki djelatnici URIHO-a prije nekoliko mjeseci javno optužili DORH i USKOK da ništa ne rade iako su podnijeli desetke kaznenih prijava protiv vodstva udruge. Drnića je zanimala i istraga koju je policija vodila u slučaju Badel 1862, zatim tvrtke Hreljin gradnja u kojoj je radila Kristina Krpina, supruga uhićenoga Rudolfa Krpine, ali i način na koji će spomenuta biti ispitana i kada.

Zanimanje je pokazao i za istragu koju je policija vodila oko tvrtke Industrogradnja, čiji je direktor Josip Galinac svojedobno pretučen.

Glavni posrednik

Zatim, predmet zloporabe prava na poticaj za proizvodnju kobiljeg mlijeka poznat kao afera Kamensko, istraga o pronevjeri sredstava iz EU fondova od strane Andrije P., čak i izvidi oko krivotvorenja putnih naloga na jednome fakultetu te na kraju i nalazi iz istrage o slučaju Rade Buljubašića, australskoga povratnika koji je radio u HDZ, a zbog čijega se fiktivnoga zapošljavanja u HEP-u sada sudi Mravku i drugima.

Od osumnjičenika iz zagrebačkoga PNUSKOK-a tražio je istrage koje su kriminalistički prioritet hrvatskoga MUP-a: analizu predmeta iznude Hrvoje Petrača nad Zdravkom Mamićem, sumnjivih novčanih transakcija Petrača i drugih osoba, i prije svega najpoznatije antikorupcijske afere vezane uz HAC. Tu mu je, prema sumnjama Uskoka, najviše pomagala Selma Abadžić. Na tapetu su bili predmeti Tuneli, Stupići, fiktivna zapošljavanja... Abadžić je Drniću dostavljala podatke o tome tko će iz HAC-a biti uhićen, a tko ne. Možda upravo tu leži odgovor na pitanje kako to da ima toliko sumnji, čak i sudskih iskaza, protiv nekoliko suradnika šefa HDZ-a Tomislava Karamarka, a još nisu podignute optužnice.

Prvi ciklus istrage o curenju tajnih informacija iz policije bliži se kraju. Jučer su na zahtjev Uskoka iz pritvora pušteni Vlado Rajić i Rudolf Krpina, dok se i navodnom glavnom posredniku Igoru Mlinaru približava izlazak iz Remetinca.