'Spašeni smo! Naše glavne razbojničke skupine bježe iz Srbije, odlaze u EU i Hrvatsku!'

Broj razbojništava u Beogradu, u posljednjih pet godina je u stalnom padu. Glavni razlog za to je suvremenije osiguranje objekata koji su najčešće na meti pljačkaša. Uz to, manji plijen kao i činjenica da im prijeti kazna od 10 godina zatvora, sve više profesionalnih razbojnika usmjerila je prema unutrašnjosti Srbije, ali i prema zemljama Europske unije.

Naveo je to u razgovoru za Blic Marko Marković, šef odsjeka za razbojstva beogradske policije.

- Većina profesionalnih razbojničkih grupa se raspala. Njihovi šefovi su otišli u inozemstvo, unutra su ušle mlađe generacije što je oslabilo ekipe. Mnogi se prebacuju s razbojništva na druga kaznena djela koja donose veću zaradu, kao što su šverc droge, ili u posljednje vrijeme krijumčarenje migranata - rekao je Marković.

Opet Pink Pantheri

Da su njegove pretpostavke točne, svjedoči i uhićenje peteročlane skupine “Pink Panther” 5. kolovoza u 11.30 u ulici Passeig de Gracia, u jednoj od najpoznatijih avenija s luksuznim trgovinama u centru Barcelone, kojima je trebao 48 sekundi da iz draguljarnice iznesu nakit vrijedan 400 tisuća eura.

“Ova skupina se ističe po brzini napada, a prvi put je uhićena čitava grupa”, izjavio je na Hector Moreno, šef policijske jedinice koja im je postavila zasjedu. Španjolsku policiju o iznenadnom putu Srbina povezanog s “Pink Pantherima” u Barcelonu izvijestila je njemačka policija. Uhićeni su Branko Ćupurdija (35) iz Beograda, Milan Denčić (24) iz Leskovca te Nikola Milovanović (28), Stefan Živić (25) i Marijan Nikolić (30) iz Niša, a istražuje se jesu li povezani s još nekim pljačkama.

Jedna od tih skupina, doduše sastavljena iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, planirala je 2. lipnja prošle godine izvesti spektakularnu pljačku pošiljke novca namijenjenog poslovnici Zagrebačke banke u Sigetu, ali je spriječena zahvaljujući pravodobnoj akciji hrvatske policije. Nedavno su i nepravomoćno osuđeni.

Iskusni kriminalist Dubravko Klarić to komentira ovako: “Ove mjere koje ste naveli sigurno su pridonijele smanjenju broja razbojništava u Srbiji. Ono što valja istaći je da kad se gleda profil počinitelja razbojstava, riječ je o ljudima koji iza sebe imaju kriminalnu prošlost i oni će sigurno hladno proračunato procijeniti rizik i preusmjeriti se na druga područja ili u drugu vrstu kriminaliteta. Najgore su situacije kad se o nekoj pljački odluče ad hoc - smatra Klarić. Nepostojanje jezične barijere, mogućnost da se izravno ili preko treće susjedne zemlje vrate nakon počinjenja nedjela kući, logistika domaćih kriminalaca, mogli bi biti faktor rizika koji bi mogao privući profesionalne pljačkaše iz Srbije. Ali, pojačane granične kontrole, kao i fizičke i tehničke mjere zaštite i u hrvatskim bankama, mjenjačnicama i na crpkama, te izravna policijska suradnja, s druge strane pak su faktor odvraćanja profi-razbojnika iz Srbije, ali i drugih susjednih zemalja. O tome Klarić kaže:

Suradnja kriminalaca

- Činjenica da ta kriminalna suradnja postoji i postojala je i tijekom rata, policijska suradnja je također neposredna i srećom nije ovisna o dnevnoj politici. Pojačane su kontrole na granici i zbog opasnosti od terorizma i teško bi prošla neka naoružana skupina razbojnika, a pogotovo ako su neki njezini pripadnici već evidentirani zbog takvih ili sličnih kaznenih djela - smatra Klarić.

Klarić navodi da je Hrvatska, posebno u turističkoj sezoni, izloženija nekim oblicima kriminaliteta iz susjedstva, kao što su krijumčarenje, serijske džepne krađe i provale.

Klariću u tome daju za pravo i stručnjaci Europola. Brian Donald, šef Ureda direktora Europola, policajac sa 38-godišnjim iskustvom, prošle je godine na konferenciji o kompjutorskom kriminalu i terorizmu upozorio: “Kriminalni klanovi diljem Europe investiraju u niskobudžetne avionske karte kojima putuju Europom za jednokratne noćne akcije. U Velikoj Britaniji najčešće džepare, provaljuju u kuće i kradu vozila. Kriminalci iz jedne zemlje operiraju u više europskih zemalja. Nužan je paneuropski odgovor”.

Policijska vruća linija

Hrvatska policija proteklih godina podigla je razinu operativne suradnje s policijama u regiji, s Interpolom i Europolom postoji 24-satna komunikacija.

Na nacionalnoj razini postoji projekt “Sigurna turistička sezona”, a zasad nema naznaka da kriminalne skupine iz Srbije planiraju neka ozbiljnija razbojništva na području Hrvatske.