TKO JE UBIO PAJKIĆA?

Srušena presuda Šoljiću za ubojstvo u Kaštelima: ‘Čabrajino svjedočenje ne može biti dokaz tko je ubojica‘

Šoljić je prvo bio na splitskom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na ukupno trideset godina zatvora

Tomislav Šoljić

 Zvonimir Barišin/cropix/

Vrhovni sud ukinuo je pravomoćnu presudu kojom je Tomislav Šoljić (38) iz Kaštela bio osuđen na ukupno 19 godina zatvora zbog ubojstva Marija Boljata (36) zvanog Pajkić i pokušaja ubojstva Joze Čabraje sredinom lipnja 2020. godine u Kaštel Kambelovcu, s obzirom na to da je ocijenjeno da jedini dokaz o tome tko je ubojica dolazi baš od Čabraje koji je nekoliko puta mijenjao svoj iskaz, piše Slobodna Dalmacija.

Predmet je vraćen splitskom Županijskom sudu na ponovno suđenje, a ukidajuća odluka rezultat je zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju je Šoljić podnio preko odvjetnika Milka Križanovića i u kojem je stajalo da je Šoljiću povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

Podsjetimo, Šoljić je prvo, 1. prosinca 2021. godine bio na splitskom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na ukupno trideset godina zatvora jer je sud utvrdio da je baš on s dva hica u leđa usmrtio Boljata te da je s više hitaca iz pištolja ranio Čabraju. Visoki kazneni sud (VKS) je, pak, 19. travnja 2022. godine kaznu za Šoljića smanjio na pravomoćnih 19 godina robije.

U istom slučaju VKS je ukinuo i presude Jakovu Šimiću, koji je bio osuđen na deset godina zatvora zbog pokušaja ubojstva Boljata te braći Mati i Josipu Šukeru, kao i Toniju Vitaljiću zvanom Kubura koji je bio u bijegu (predao se sredinom studenoga prošle godine - op.a.), a koji su nepravomoćno bili oslobođeni za ubojstvo u pokušaju pokojnog Boljata dok su za sudjelovanje u tučnjavi dobili svaki po dvije godine zatvora.

Predmet je sada dobio sudac Zoran Ivanišević koji tek treba odrediti početak ponovljenog suđenja.

Vrhovni sud, pak, u svojoj najnovijoj odluci navodi da su sudovi trebali tijekom suđenja utvrditi, kao odlučnu činjenicu, tko je osoba koja je pucala i ubila Boljata te pucala u Čabraju obzirom da je u sukobu u kojem je Boljat ubijen, a Čabraja ranjen sudjelovalo više osoba. Šoljić je, po stavu Vrhovnog suda, idenitificiran i osuđen kao ubojica isključivo na temelju Čabrajinog svjedočenja u istrazi, a taj je "dokaz" pojačan iskazom Boljatove sestre koja je, pak, to čula od Čabraje.

- Drugih dokaza koji bi posredno ili neposredno ukazivali na identitet počinitelja nije bilo, nema korisnih materijalnoh tragova, suoptuženici negiraju da bi Šoljića vidjeli na mjestu događaja, a on sam nije iznio obranu obzirom da se postupak od početka vodi u njegovoj odsutnosti - navodi se u presudi Vrhovnog suda koju potpisuje predsjednik vijeća sudac Ranko Marijan.

Čabraja je u prvom iskazu u istrazi 16. lipnja 2020. tvrdio da je u njega i Boljata pucao optuženi Jakov Šimić. U drugom iskazu 11. kolovoza iste godine opet navodi Šimića kao onoga tko je pucao, no tada navodi i da su u Boljata pucali Šoljić, Mate Šuker i osoba koju naziva Kubura stariji. Nitko ga nije pitao zašto je izmijenio iskaz.

Treći put je ispitan u istrazi 2. prosinca i tada tvrdi da nema pojma tko je pucao u njega i Boljata, da je ono prije govorio jer je bio pod utjecajem lijekova u bolnici i zato jer su drugi to htjeli te da on ne želi teretiti nevine osobe.

I napokon, na suđenju 3. svibnja 2021. godine Čabraja ponavlja da ne zna tko je pucao, da je govorio ono što mu je policija rekla, da bi "ponovio da su mu rekli da je tamo bio i Zoran Milanović" i da Šoljića definitivno nije vidio na mjestu sukoba.

Vrhovni sud smatra da sudovi nisu naveli zašto su Čabrajina prva dva iskaza iz istrage prihvatili kao pouzdane iako je on različito iskazivao, a "izostaje bilo kakva provjera ili ocjena razloga zbog kojih je svjedok, kako tvrdi, pod utjecajem lijekova i po sugestiji djelatnika policije ranije netočno iskazivao".

- Kod takve kvalitete pvrostupanjske presude koja je obuhvaća razumnu ocjenu svih postojećih dokaza, drugostupanjski sud je trebao još pažljivije ocijeniti sva sporna pitanja, a takva je ocjena izostala. Budući da je izostala odgovarajuća i razumna ocjena sudova u odnosu na pouzdanost ključnog dokaza o identitetu počinitelja ovdje se radi o neobrazloženoj, a time i arbitrarnoj odluci u mjeri kojom se, u odnosu na podnositelja zahtjeva, kompromitira pravičnost postupka u cjelini - navodi se, uz ostalo, u presudi Vrhovnog suda, piše Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 19:39