NESREĆA U SL. BRODU

Zagrebački tinejdžer u induciranoj komi nakon strujnog udara na krovu željezničkog vagona

Zadobio je opasne ozljede, teške opekline po licu i tijelu te se nalazi u induciranoj komi. Još nije poznato zašto se penjao na vagon
 Ilustracija/Damir Krajac/CROPIX

Unatoč stalnim apelima Hrvatskih željeznica i policije, stradavanje mladih od strujnog udara na krovovima vagona nastavilo se i u 2021. godini. Kako se doznaje iz Policijske uprave brodsko-posavske, 18-godišnji mladić sa zagrebačkog područja bori se za život nakon što je 1. siječnja u 23.55, oko 500 metara zapadno od željezničkog kolodvora u Slavonskom Brodu na kolosijeku stradao od strujnog udara nakon što se popeo na teretni vagon, piše Glas Slavonije.

Mladić je zadobio za život opasne ozljede, teške opekline po licu i tijelu te se nalazi u induciranoj komi. Još nije poznato zašto se penjao na vagon. Policija istražuje uzroke ove nesreće, a neslužbeno se doznaje kako je hitnu pomoć i policiju pozvala osoba koja se nalazila u društvu s mladićem sa zagrebačkog područja. Do strujnog udara došlo je na kolosijeku uz zgradu tvrtke Fero-term.

U Slavoniji se dogodilo više takvih nesreća, a ovo nije prva u Slavonskom Brodu. U travnju 2016. 14-godišnjak se igrao na kolodvoru u Slavonskom Brodu kad ga je strujni udar na krovu vagona odbacio na tlo. Krajem kolovoza iste godine na koprivničkom kolodvoru teško je stradao 21-godišnjak s virovitičkog područja kad se popeo na jedan od teretnih vagona. Na vinkovačkom području stradala su dva dječaka, i to sredinom lipnja 2013., kad se 15-godišnjak popeo na vagon i zatvorio strujni krug. Silina struje odbacila je dječaka s vagona na tlo. Dvadesetak dana prije na sličan način teško je opečen 11-godišnjak iz Vinkovaca. U samo osam dana krajem 2016. i početkom 2017. troje mladih stradalo je od strujnog udara na željezničkim vagonima. Tragično je bilo početkom siječnja 2018. kad je 16-godišnjak smrtno stradao na krovu vagona u Zagrebu gdje je htio napraviti selfie.

Valja podsjetiti da žrtva ne mora dodirnuti žice da bi stradala jer promjer opasnosti obuhvaća čak dva metra od svih dijelova mreže pod naponom. Hrvatske željeznice upozoravaju i u svojoj brošuri "Opasnosti od strujnog udara uz prugu" kako je vrlo važno zapamtiti da vagon koji stoji ispod električnih vodova nije mjesto za igru, piše Glas Slavonije.

- Električni vodovi iznad vagona opasni su zbog vrlo visokog nazivnog napona od 25.000 volti te struje pri kratkim spojevima dosežu jakost od nekoliko tisuća ampera. Za usporedbu, jedan neispravan kućanski aparat kao što je obično sušilo za kosu može usmrtiti čovjeka, a radi na 220 V. Kod visokonaponskih vodova koji napajaju vlakove napon je veći 113 puta, a ako se u obzir uzmu konstrukcijske značajke željezničke visokonaponske napojne mreže, razina opasnosti u blizini željezničkih visokonaponskih postrojenja postaje tisuće puta veća nego u navedenome primjeru.

Željeznički radnici koji rade na održavanju kontaktne mreže i signalno-sigurnosnih uređaja, ali i svi ostali koji su uključeni u proces organizacije prometa, prolaze zahtjevnu izobrazbu kako bi bez opasnosti za vlastiti život mogli obavljati svoj posao. Svi ostali ne smiju neovlašteno boraviti na željezničkom području. Osim što treba poštovati već samu zabranu i znakove opasnosti koji se nalaze po kolodvorima, uz prugu i na vagonima, treba biti svjestan toga da ta zabrana nije na snazi samo zbog toga da nekome uskrati užitak penjanja ili nestašluka i igre skrivanja od službenoga željezničkog osoblja i policije. Takva igra, ma koliko bila bezazlena na početku, uvijek je smrtonosna - upozoravaju iz HŽ Infrastrukture.

Kako dalje dodaju, svi koji moraju prijeći prugu neka to ne čine na otvorenoj pruzi nego na željezničko-cestovnim prijelazima ili preko nadvožnjaka i nathodnika - iako je put možda duži!

- Pruzi se ne smije približavati, osim na mjestima predviđenima za boravak putnika! Samo poštovanjem signalizacije i dodatnim oprezom uz prugu može se spriječiti stradavanje djece koja na putu do škole dio puta moraju proći uz prugu ili preko nje. To su upozorenja s kojima već godinama u sklopu akcije "Vlak je uvijek brži" upoznajemo djecu, no unatoč tome i dalje se bilježe nesreće u kojima stradavaju i djeca. Kao uzroci tih stradavanja navode se ili neopreznost, ili to što vozači s kojima se u automobilu voze i djeca ignoriraju znakove upozorenja, ili nedopuštena igra u pružnom pojasu. Jedan od najdrastičnijih oblika stradavanja jest od strujnog udara - podsjećaju iz HŽ-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2024 23:38