TRANSNACIONALNI KRIMINAL

ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA ELDORADO SU ZA UNOSAN BIZNIS SVIH MOGUĆIH BANDI Na idealnoj ruti švercera nalazi se i Hrvatska

 
Ilustracija
 Goran Mehkek / CROPIX

Izvješće Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog kriminala, objavljeno ovih dana u Beču, zemlje Zapadnog Balkana prokazuje kao eldorado za unosne poslove niza kriminalnih bandi koje najčešće ne znaju ni za granice, ni za nacionalnu pripadnost. Za njih Jugoslavija ne samo da živi, nego se i širi.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta.

Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu.

Izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija. Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.

Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika.

Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju. Granica duga 70 kilometara s našom zemljom i 130 kilometara s Crnom Gorom to područje čini idealnom bazom za tranzit droge prema EU. To je u prvom redu kokain koji se distribuira iz crnogorskih luka Bar, Budva i Kotor i za čiji se nadzor već vodio otvoreni rat nekoliko narkoklanova.

Neki od njih investirali su milijune eura u banke u vlasništvu brata crnogorskog predsjednika, a nedavno je zabilježen slučaj da su čak i školski brod Jadran, svojedobno otet Hrvatskoj, pokušali pretvoriti u “mulu” za prijenos više od 50 kilograma kokaina prema Grčkoj i Turskoj.

No, preko Trebinja u Hrvatsku i prema EU masovno putuje i kanabis iz Albanije, o čemu svjedoče česte zapljene na dubrovačkim graničnim prijelazima. Trebinje je i tradicionalna lokacija za krijumčarenje crnogorskih cigareta, a od 2015. godine sve se intenzivnije nalazi i na ruti za komercijalni prijevoz migranata. U istoj se funkciji donekle nalaze i nedaleka Bileća te granični prijelaz Deleuša-Vraćenovići gdje je policija navodno iznimno aktivan sudionik u mafijaškim i švercerskim procesima.

Kad je riječ o automobilskoj mafiji, centar te vrste poduzetništva lociran je u Sarajevu. Procjenjuje se da je krađom automobila u proteklih 15 godina ostvarena zarada veća od 50 milijuna eura pa proizlazi da je ovaj zanat među unosnijim vrstama kriminala u BiH. No, velika zarada uključuje velike rizike, pa i brutalnosti koje često uključuju ubojstva i ranjavanja policajaca.

Najveći broj počinitelja ovih zločina dolazi iz Republike Srpske, i to s Pala, ali i iz Sokoca i Zvornika. Riječ je u dobro naoružanim trojkama, ukradeni automobil odvozi se ili u prodaju u inozemstvo ili u rastavljanje pa u prodaju dijelova na crnom tržištu kroz mehaničarske radionice diljem granice BiH. Velik dio profita potom se pere otvaranjem automobilskih servisa, praonica, taksi kompanija i rent-a-car agencija.

Zanimljivo je da Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadransko-jonske autoceste.

Zanimljivo je i kako će na postojeću organizaciju “pograničnih” poslova kriminalnih klanova djelovati dovršetak Pelješkog mosta i teritorijalno spajanje juga s ostatkom zemlje. U organizaciji procjenjuju kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 12:22