Žene su žrtve u polovici lanjskih ubojstava. Njih jedaneset ubile su bliske osobe

Krvavi i zabrinjavajući lanjski niz femicida nastavlja se i u ovoj godini. Pula, gdje je u obiteljskoj kući Vedran Bašić (39), ubio svoje roditelje Darija (67) i Nadu Bašić (66), prošlonedjeljno okrutno ubojstvo Darinke Krivec (67) u riječkom kafiću koju je udarcima usmrtio 36-godišnji Roman Brnada te posljednji slučaj ubojstva 56-godišnjakinje u Veloj Luci na Korčuli koju je kuhinjskim nožem usmrtio njezin 35-godišnji sin zvone na uzbunu.

Naime, broj femicida u ukupnom broju ubojstava samo u mjesec i pol ove godine premašio je više od polovice svih ubojstava, jer smo još zabilježili ubojstvo u Zagrebu i Splitu. Prema podacima Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2021. godini u 14 od 30 zabilježenih ubojstava žrtve su bile žene, a 11 ih je ubila bliska osoba. Tijekom 2016. u Hrvatskoj je ubijeno 20 žena, od kojih je 15 ubila bliska osoba. Pad ubojstava slijedio je 2017. i 2018. No, od 2019. ubojstva žena ponovno su u porastu. U 2020. godini ubijeno je 19 žena, od kojih su 14 ubile bliske osobe.

Svaki dan obiteljsko nasilje

Osim ubojstava, u ovoj godini zabilježena je i prijetnja ubojstvom na području Osječko-baranjske županije, prijetnja pištoljem na području Velike Gorice gdje je, da sve bude još gore, počinitelj policajac, te pokušaj ubojstva na području Pleternice, zatočenja na području Istre, Brača i Zagreba. Svakodnevno policija bilježi slučajeve obiteljskog nasilja u kojima su žrtve žene, da ne govorimo o slučajevima razbojničkih prepada po trgovinama gdje su također žrtve uglavnom žene, starije žene na meti su lopova i prevaranata, lažnih bankara i policajaca. Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, stalno ističe nužnost prevencije, edukacije te senzibiliziranja javnosti, kao i rad s počiniteljima kaznenih djela u suzbijanju kaznenih djela u kojima su žrtve žene.

Višnja Ljubičić

Damjan Tadic/Cropix

- Na naplatu bi nam mogle doći rodne ideologije koje su minorizirale rodno uvjetovano nasilje, koje su obitelj proglasile jezgrom društva, a svaki napad na obitelj je napad na tu jezgru. Postavljale su se teze da obiteljsko nasilje nije javno-društveni problem, nego privatna stvar, a da se pretjeruje s pričama kako su žene ugrožene u vlastitom domu - komentira posljednji slučaj na Korčuli Višnja Ljubičić.

Neliječeni ljudi

O tome kako ocjenjuje inicijativu SDP-a da se femicid kao posebno kazneno djelo uvrsti u kazneno zakonodavstvo, pravobraniteljica kaže: - To kao posebno kazneno djelo ima samo Meksiko i pojavio se niz problema u dokazivanju jer treba dokazati da je motiv zbog kojeg je počinjeno kazneno djelo iz mržnje prema žrtvi zato što je žena. Međutim, ono što je također iskrsnulo kod ubojstava u Rijeci i Veloj Luci jest to što su počinitelji prema prvim saznanjima koje tek trebaju potvrditi vještaci imali određenih psihičkih smetnji, a nisu se liječili.

Nažalost, nije bilo načina da ih se prisili na smještaj u zdravstvenu ustanovu. Iako za konkretne slučajeve nema relevantne podatke, umirovljeni prim. dr. Slavko Sakoman upozorava: - Što je razina frustracije povećana, smanjuje se prag tolerancije, kolokvijalno rečeno "fitilj je kraći", za sve ono što može prouzročiti takve frustracije, gomilaju se ljutnja i bijes koji onda eksplodiraju. Kod mladih, ali i kod osoba srednje dobi koje su se navikle na drogu, to ide do razine eksplozivnosti, na primjer ako im roditelji ne daju novac za drogu. Već duže vrijeme upozoravam da osim što to postaje problem sigurnosti u obitelji, neki od ovih primjera samo potvrđuju da će to biti i sigurnosni problem u društvu. Govori se samo o pandemiji covida, a zaboravlja se da je posljednjih nekoliko godina potrošnja speeda porasla 1300 posto - upozorava Sakoman.