DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: NAJVEĆA EKONOMSKA KONFERENCIJA Martina Dalić u povijesnom govoru objavila plan za digitalizaciju gospodarstva i društva

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić održala je jučer na konferenciji Udruge HUP-ICT Digitalna (R)evolucija jedan od ključnih strateških govora u mandatu Vlade o značaju tehnologije za razvoj hrvatskog društva i gospodarstva.

Prvi put iz samog vrha Vlade premijera Plenkovića upozoreno je na dramatične promjene koje će zahvatiti svaku tvrtku i pojedinca, opasnosti i prilike koje nas mogu pretvoriti u pobjednike. U cilju stvaranja Hrvatske za digitalnu eru Martina Dalić objavila je smjernice za izradu nacionalne strategije digitalizacije gospodarstva.

- Živimo u vremenu koje karakterizira dosad neviđena brzina promjena u gospodarskom, političkom, ali i društvenom kontekstu koje najbolje oslikavaju riječi kanadskog premijera izgovorene nedavno u Davosu: ‘Tempo promjena nikad nije bio tako brz kao danas, a opet više nikad neće biti toliko spor’ - rekla je Dalić.

- Kako bismo pretvorili hrvatsku digitalnu evoluciju u revoluciju kojom će se ostvariti kvantni iskorak u kompetitivnosti hrvatskoga gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva pokreće izradu nacionalne strategije digitalizacije gospodarstva. Nikad kao danas nije postojala potreba u Hrvatskoj za zajedničko djelovanje svih dionika te pozivam da se kroz svoja udruženja i organizirane cehovske i interesne grupacije pridružite meni i Ministarstvu u izradi strategije - poručila je Martina Dalić.

Na konferenciji najmoćnijeg ICT udruženja u državi koje vodi Boris Drilo u atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice okupilo se više od 500 poduzetnika, pokretača digitalne ekonomije, predsjednika i članova uprava nekih od najsnažnijih kompanija, predstavnika Vlade, akademika i stručnjaka: zatražili su nacionalni konsenzus za digitalnu transformaciju Hrvatske kao temelj rasta gospodarstva, zaposlenosti i standarda građana.

Boris Drilo podržao je izradu te strategije i poručio: - Tvrtke koje se digitalno transformiraju ostvaruju brži rast prihoda, trostruko veće profitne marže, a plaće u takvim tvrtkama su dvostruko više nego u tvrtkama koje su nedigitalizirane.

Omogućavanje povoljnog investicijskog okvira, poput uvođenja jedinstvene i niže stope poreza na dohodak, poticanje pokretača investicija, razvoj digitalnih vještina, samo su neka od rješenja koja je Drilo predložio za poticanje digitalne transformacije Hrvatske.

Martina Dalić istaknula je da “dubina i širina promjena koju donosi tehnologija znači da digitalizacija nije samo ekonomski nego i društveni fenomen”.

- Mi u Hrvatskoj smo prvi ili drugi u Europi po traženju vijesti na internetu, tako je već petnaestak godina, ali smo pri dnu u e-trgovini ili e-bankingu. Što je tome uzrok, tko je za to kriv? Korisnici svakako nisu, ali se poduzetnici moraju zapitati koliko ulažu u transformaciju postojećih usluga i razvoj novih - rekla je Martina Dalić.

Zadatak i države i poduzetnika jest iskoristiti digitalizaciju kao instrument brzog povećanja konkurentnosti gospodarstva i to, rekla je ministrica, na način da koristi digitalne transformacije - kako za gospodarstvo, tako i za društvo u cjelini - budu značajno veće od nesigurnosti i rizika povezanih s digitalizacijom.

- Digitalna revolucija počiva na čovjeku koji posjeduje vještine i znanja, otvorenom prema promjenama, koji posjeduje intelektualnu znatiželju i glad za stvaranjem. Samo takvi ljudi mogu stvoriti adekvatnu kulturu u svakoj organizaciji i proveli digitalnu transformaciju. I zato ostvarivanje ekonomskih koristi digitalne transformacije zahtijeva jačanje i korištenje vještina koje se dosad možda i nisu najuže povezivale sa zahtjevima uspješnoga gospodarstva. Emocionalna inteligencija, intelektualna znatiželja, sposobnost prilagodbe novom okruženju i situacijama, dubinsko razumijevanje svijeta, mogućnosti sagledavanja drugačijih rješavanja problema su te vještine čija važnost raste s tehnološkim promjenama, koje kreiraju novu vrijednost i koje predstavljaju temelj digitalne preobrazbe gospodarstva - poručila je.

- Pitanja koja digitalizacija otvara su i pitanja osiguravanja privatnosti, tajnosti i zaštićenosti podataka, sigurnosti građana i poduzetnika te državnih institucija u novom svijetu gdje naši frižideri naručuju namirnice i strojevi bilježe sve naše aktivnosti, a digitalni računi i datoteke se otimaju i za njih traži otkupnina - upozorila je Dalić i dodala: - U tom svijetu temeljna zadaća države je osigurati kibernetičko i zakonsko okruženje u kojem poduzetnici i građani sigurno žive i rade.

Martina Dalić posebno se osvrnula na potrebe malih i srednjih tvrtki: - Pripremljenost malih i srednjih poduzeća za tehnološku budućnost je ne samo hrvatski nego i globalni izazov. Ona se nalaze na različitim stupnjevima spremnosti za tehnološke promjene i suočavaju se s različitim mogućnostima investiranja - rekla je.

Digitalna ekonomija i preobrazba je, dodala je, nezamisliva bez adekvatne infrastrukture - povezanosti internetom i gradnjom mreža nove generacije koje će nas uvesti u gigabitno društvo.

Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta predstavila je rezultate istraživanja o ekonomskim učincima digitalne transformacije. Prema njima 17% naših tvrtki intenzivno je digitalizirano, a čak 83% njih je neintenzivno digitalizirano. Također, samo 8% njih koristi Big Data tehnologiju, 16% društvene mreže, a 26% koristi ERP. Ti podaci su ispod prosjeka EU, naglasila je Vizek.

- U slučaju ubrzanja digitalizacije poslovanja za 10 posto godišnje rezultati digitalne revolucije bili bi sljedeći: godišnje bi BDP po stanovniku bio veći za 11%, odnosno 1150 eura, imali bismo 4,7 milijardi eura veći BDP, izvoz bi rastao za 200 milijuna eura, mogli bismo zaposliti 120.000 novih radnih mjesta te 40.000 novih radnih mjesta za visokoobrazovane - rekla je Vizek i dodala: - Pred nama je uzbudljiva budućnost prepuna neslućenih mogućnosti.

Ivan Barać, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade, upozorio je da Izrael godišnje investira u istraživanje i razvoj više od četvrtine hrvatskog BDP-a, odnosno godišnji hrvatski prihod od turizma.

- Hrvatska ulaže 0,85% BDP-a u R&D, odnosno 0,42 milijarde dolara. Ta ulaganja želimo udvostručiti do 2020. - rekao je Barać i poručio, citirajući Stevea Jobsa: “Inovacija čini razliku između predvodnika i sljedbenika”.

-------------------------------------------

U 10 sati u atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice počela je druga konferencija HUP-a Digitalna (R)evolucija na koju je stiglo više od 500 poduzetnika, pokretača digitalne ekonomije, predstavnika Vlade, akademika, menadžera i ekonomskih stručnjaka: traži se nacionalni konsenzus za digitalnu transformaciju Hrvatske kao temelj rasta gospodarstva, povećanja zaposlenosti i standarda građana.

Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od tradicionalne, a plaće u digitaliziranim kompanijama dvostruko brže rastu od nedigitalizirane konkurencije. U sljedećim godinama velika većina usluga i proizvoda bit će digitalno unaprijeđena, a pobjednici će biti inovatori, disruptori. Propusti li Hrvatska ovu priliku rast zemlje bit će zaustavljen, upozoravaju poduzetnici.

-------------------------------------------

UOČI KONFERENCIJE:

DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE

- Digitalizacija je dokazano turbo-punjenje motora gospodarstva i ne samo u slučaju velikih i bogatih poput Japana i SAD-a nego i onih manjih koji baš kao i mi nisu imali uvijek sretne povijesne okolnosti poput Izraela, Islanda, Irske i Estonije – kaže Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT i dodaje: «Prilika i vrijeme za djelovanje je sada. Hrvatska preuzima predsjedanje EU 2020. Zašto tada ne bismo bili među državama s najvećim napretkom u digitalizaciji? To je moguće baš zbog eksponencijalne prirode digitalizacije i brzine promjena koja ona nosi sa sobom. Ne postoji niti jedna gospodarska i društvena poluga s takvim mogućnostima danas i trebamo je iskoristiti».

Na konferenciji Digitalna (R)evolucija potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić objavit će strateške smjernice za izradu nacionalne strategije nastavka digitalizacije Hrvatske kako bi se postavili regulatorni okviri za poticanje inovacija i investicija u istraživanje i razvoj te jačanje digitalnih vještina i stvaranje pretpostavki za razvoj industrije 4.0 i 5G društva.

«Cilj nam je udvostručiti ulaganja u istraživanje i razvoj do 2020. Izrael godišnje investira u R&D više od četvrtine hrvatskog BDP-a ili cjelokupni prihod od turizma», upozorio je uoči konferencije posebni savjetnik potpredsjednice Vlade Ivan Barać.

S obzirom da digitalna transformacija podrazumijeva promjene u ponašanju, kulturi, gospodarstvu, a donosi brojne koristi, zalažemo se za snažan društveni konsenzus oko njene sveobuhvatne i promptne implementacije radi postizanja šireg nacionalnog interesa, ističe Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle. Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a, poručuje: “5G mreža omogućit će još naprednija tehnološka rješenja i inovacije u cijelom gospodarstvu i društvu. No, potrebna je i podrška države koja mora smanjiti gospodarska opterećenja na rad i investicije, kako bi ulaganja operatora bila još vidljivija». Ante Jurišić, predsjednik Uprave Sedam IT upozorio je kako «digitalna transformacija danas mora biti daleko više od novog načina razmišljanja ili jednokratne inicijative, ona mora biti integrirana u DNA tvrtke».

"Jedan od ciljeva konferencije je osvijestiti poslodavce da se moraju prilagoditi i pripremiti za budućnost koja je determinirana tehnološkim inovacijama. Ovo je konferencija o budućnosti i o opstanku hrvatskog gospodarstva", izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Konferencija HUP-a Digitalna (R)evolucija održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i u partnerstvu s Hanza Medijom.

Cilj konferencije je pokazati poduzetnicima da je utjecaj tehnologija na poslovanje neizbježan, ali i da je primjena tehnologija dostupna i lakša nego što možda misle. Hrvatske će tvrtke na konferenciji pokazati kako i vašem poslu mogu pomoći virtualna stvarnost, umjetna inteligencija, poslovna analitika ili povezivanje milijuna objekata primjenom senzora.