DIREKTOR VISIA CROATICE 'U Imunuloški ćemo uložiti 100 milijuna kuna kroz crowdfunding'

ZAGREB - Doktor Aleksandar Soltyšik, vlasnik privatne prakse u centru Zagreba, posljednja dva mjeseca poznatiji kao direktor društva Visia Croatica koje ima ambiciju Imunološki zavod spasiti od dugogodišnje agonije i prijeteće propasti, već je jednom u karijeri osvajao naizgled neosvojivo. Početkom 80-ih odlučio se baviti biomedicinom koju su tada, reći će on, pogrešno smatrali egzotičnom alternativom konzervativnoj medicini. Soltyšik gotovo da nema ozbiljnijeg staža u državnom sustavu, sve je skupio kao privatnik, a odatle valjda crpi i samopouzdanje da i nemoguće može postati moguće. Iritira ga, kaže, kukanje i mentalitet patnika... Reporterima Nedjeljnog u svojoj je ordinaciji, u kojoj je odnedavno registrirana i Visia Croatica koja je uspjela skupiti pet milijuna kuna za kupnju Imunološkog zavoda, staloženo objašnjavao zašto vjeruje da njihov projekt ima realno pokriće te kako kane najprije prikupiti, a onda investirati još sto milijuna kuna za restrukturiranje.

Ravnatelj DUUDI-ja Mladen Pejnović izjavio je da ga zanima dinamika ulaganja i izvor sredstava. Nemate puno vremena; u godinu dana trebali biste se preseliti u nove pogone - je li to realno?

- Upravo smo sročili dokument s dodatnim pojašnjenjem o dinamici ulaganja po kvartalima. Računamo prvenstveno na to da će se našem pozivu odazvati velik broj građana. Tko je početkom ožujka mogao znati da ćemo uspjeti skupiti novac kako bismo mogli predati obvezujuću ponudu. Ljudi su mogli reći - ma tko ste vi, gospodo? Ali nisu jer su svjesni što Imunološki zavod predstavlja Hrvatskoj i zato što su prepoznali našu vjerodostojnost.

Dug je put do sto milijuna kuna. Krenut ćete u potragu za investitorima. Zašto bi ulagali preko vas, a ne direktno?

- Na početku smo imali nula kuna. Ali uspjeli smo u roku od deset dana prikupiti 4,5 puta više nego što nam je trebalo za garanciju za ozbiljnost ponude, 2,2 milijuna. Blizu smo tri četvrtine iznosa koji se mora platiti za cijenu 54 posto dionica. Akcija nije ni blizu kraja… Tu golemu investiciju od 100 milijuna kuna isto planiramo ostvariti kroz crowdfunding. Imamo kontakte i koncept kako animirati i dijasporu. Imali smo dosta konkretnih razgovora s pojedinačnim investitorima. Jezičac za jake komanditne uloge bit će odluka Vlade. Sad smo još ‘u zraku’.

Je li tajna koliko su novca uplatili sami članovi za projekt spašavanja Imunološkog zavoda?

- Nismo se međusobno ispitivali. To sigurno nisu respektabilni iznosi, svatko je od nas postao komanditor kao i mnogi drugi. Uložili smo vrijeme, energiju i ne baš malo novca za gomilu pravnih poslova.

Hoće li država i dalje raspolagati najvrednijim dijelom, pravom nad bakterijskim i virusnim cjepivima, ili biste u tom slučaju odustali od kupnje?

- Ima jako mnogo nedoumica koje moramo riješiti u pregovorima s Vladom, mi još ne znamo kakav će biti sadržaj ugovora. Komanditori preko Visije Croatice d.o.o. kupuju 54 posto udjela u vlasništvu Imunološkog zavoda. A ti virusi (ospice, rubeola, mums) proizvod su znanstveno-istraživačkog tima Imunološkog zavoda. Ostalo je nejasno zašto tijekom pretvorbe ti sojevi nisu ušli u temeljni kapital društva pa Vlada ima ekskluzivno pravo njima raspolagati, ali to ne negira činjenicu da su oni proizvod Imunološkog zavoda.

Ozbiljni i potencijalno zainteresirani investitori svi su se odreda žalili kako nisu mogli dobiti krucijalne podatke o poslovanju, zaključili su da su ulaganja velika, a ishod rizičan. Vi se toga ne bojite?

- Otkako smo pokrenuli inicijativu, ja sam iz dana u dan sve optimističniji, baš zato što postoji odlična reakcija građana koji dobro razumiju da je Imunološki tvrtka od vitalne važnosti, a Europska unija podržava samodostatnost u pogledu krvnih pripravaka. Visia Croatica je bila limitirana u pristupu podacima. Temeljito dubinsko snimanje Imunološkog zavoda tek slijedi. A što se tiče rizika, gdje oni u životu ne postoje? Jedan francuski filozof to je duhovito izrazio riječima: ‘Život je uvijek opasan po život!’

Ako su biznismeni procijenili da nisu dorasli tome poslu, na temelju čega vi bazirate optimizam?

- Između biznismena i nas postoji esencijalna razlika; mi u Visiji Croatici ne dižemo kredite, imamo golemu moralnu odgovornost, ali nismo financijski ugroženi. Uspjeli smo mobilizirati građane da sami preuzmu odgovornost za Imunološki zavod kroz komanditno društvo, a naša je obveza da sutra budemo odgovorni upravitelji koji će poduzeti sve da se tvrtka revitalizira. Imunološki ima reputaciju uglednog zavoda starog 120 godina. Zar je moguće da mi kao društvo nismo u stanju obnoviti jedan vrhunski zavod? Ne mogu prihvatiti mantru da su stvari beznadne.

Vi ste, dakle, ‘pali’ na staru slavu. Prije 21 godinu Svjetska zdravstvena organizacija ukinula mu je licencu za distribuciju cjepiva putem UNICEF-a jer im proizvodnja nije zadovoljavala standarde. Sad je gore.

- Država se nije ozbiljno zauzela za Imunološki zavod, koji je 80-ih godina bio drugi po važnosti imunološki institut u Europi, odmah iza Louisa Pasteura. Desetljećima je bio monopolistički opskrbljivač krvnim pripravcima vrhunske kvalitete. Ne mislim da je imaginarno da bi Imunološki opet mogao normalno poslovati; ako imate novac, stručnjake, tehnologija je napredovala… nema nijednog razloga da ne uspijete. Na ovaj angažman najviše nas je potaknula činjenica da se radi o krvi i dobrovoljnim davateljima jer ne bi bilo u redu da završe u privatnim rukama i na stranom tržištu, a da Hrvatska bude osuđena na pripravke iz drugih zemalja. To nije u skladu ni s politikom EU - postoji preporuka EU za samodostatnošću, prema kojoj bi svaka nacija trebala imati svoje zalihe krvi i krvnih pripravaka. Ovo balkansko podneblje poznato je po tome da je rezistentno na promjene; naš se specifični mentalitet vidi i u genetskom poolu koji je ostao netaknut - imamo jaču biološku izdržljivost od drugih naroda koji, poput Francuske, imaju velike fluktuacije i velik udio raznih rasa i nacionalnosti.

Oni koji su odustali tvrde da ih je odbio i stav zaposlenika koji su negativno raspoloženi prema privatnim vlasnicima. Kako ste vi doživjeli tamošnju atmosferu?

- I sam sam vidio da su neki ljudi nepovjerljivi, ali i ja bih na njihovu mjestu bio takav. Zašto bi nam, nakon svih tih godina nebrige i loših odluka, dali bianco povjerenje, mi ih tek moramo uvjeriti da su naše namjere najpoštenije.

Što je, po vama, uzrok propasti Imunološkog?

- Ne volim optuživati jer mislim da traženje krivca nije produktivno, ali neću ni izbjeći odgovor: problem je bio u nebrizi nekompetentnih uprava i nadzornih odbora. Onaj tko je gospodar kuće morao bi za tu kuću biti odgovoran. Postoji dokument o restrukturiranju koje se nikad nije provelo. Zašto se nije pronašla nova lokacija i izgradili novi pogoni, kad se znalo da će se izgubiti dozvola? Danas je ključno pitanje dozvole, koje bi se trebalo riješiti unutar našeg pregovaračkog razdoblja s Vladom.

Neki smatraju spornim to što se na natječaj nije javilo komanditno društvo, nego s njim povezana tvrtka Visia Croatica?

- Razlog je prilično banalan. U trenutku kad je Vlada objavila rokove za iskazivanje interesa za kupnju, mi kao grupa građana koja je kovala planove nismo imali tvrtku. Preuzeli smo od mog prijatelja tvrtku u mirovanju da bismo u svibnju prošle godine uopće mogli predati pismo namjere. Nismo mogli predati zahtjev u ime komanditnog društva jer ono u tom trenutku nije postojalo, nije ga bilo moguće osnovati preko noći. Nama je primarni cilj uspostaviti pravni okvir koji se ne može korumpirati. Na tom je ugovoru radilo pet odvjetnika.

Na koji način mislite osigurati mehanizme koji će građanima vratiti uloge?

- Njihovim udjelima financirat će se kupnja većinskog vlasništva. Onog trena kad Imunološki počne zarađivati, ta će se zarada dijeliti sukladno udjelima u vlasništvu; jedan dio će ići državi preko HZZO-a, koji će imati 25 posto plus jednu dionicu, privatnih dioničara je 21 posto, a ostalo bi trebalo pripasti Visiji Croatica d.o.o.k.d. U takvom društvu ne može doći do korupcije i preglasavanja; sve da i otkupite udjele od svih ostalih komanditora, opet ćete imati samo jedan glas.

Zvuči malo kao radničko samoupravljanje?

- Radije bih rekao da komanditno društvo afirmira solidarni pristup uz odgovornosti svih da posao obave na najbolji mogući način. Norvežani imaju izvore nafte u Sjevernom moru i svaki stanovnik Kraljevine Norveške dobiva na kraju godine dio dobiti od prodaje nafte. Zašto? Zato što je to zajedničko blago. Meni je to vrlo prirodno i simpatično, socijalno suoodgovorno i demokratski - pogotovo kad je u pitanju krv dobrovoljnih davatelja. Silne smo novce kao društvo investirali u mnoge stvari i ne vidim da nam se to ikada vratilo kao nešto dobro. Je li normalno da svoje bogatstvo dajemo za sitno zelje?!

HALMED tvrdi da pogoni Imunološkog zavoda ne zadovoljavaju uvjete za proizvodnju lijekova namijenjenim zemljama Trećeg svijeta poput Burkine Faso i Liberije. Kako vi tvrtku mislite učiniti sposobnom za modernu proizvodnju?

- Izgubili su dozvolu prvenstveno zbog uvjeta u kojima se cjepivo proizvodilo, a ne zbog kvalitete. Pogoni u Rockfellerovoj već su dugo mimo zahtjeva standarda farmaceutske proizvodnje. Sadašnja uprava radi na tome da pokuša zadovoljiti maksimalno što može da bi im HALMED produljio dozvolu.

Što ako je ne produlji?

- Iskreno, na to pitanje uopće ne mogu odgovoriti. To bi bila ekstremno teška situacija. Mi nismo voljni odustati od Imunološkog, ali nismo spremni ni ići glavom kroza zid.

Kritičari upozoravaju da glasnogovornik Nikša Sršen ima veliki porezni dug, da je tvrtka za nekretnine odvjetnika Lea Buljata u blokadi, što sugerira da neki članovi nisu poslovno sposobni.

- Gospodin Sršen formalno i nije član društva Visia Croatica, nego koordinator zadužen za operativnu provedbu projekta. Valja znati da je dug posljedica dugogodišnjeg sudskog spora. Riječ je o časnom čovjeku koji nam je svoje znanje besplatno stavio na raspolaganje. Prema mojim spoznajama, priča o blokadi tvrtke kolege Buljata potpuna je neistina. Tvrtka je bila u blokadi točno četiri dana, i to zbog duga od 430 kuna zbog računa koji nisu ni primili. Kad netko hoće praviti problem, uvijek će naći načina.