DJETINJSTVO U 'REALITY SHOWU' ‘Maleni Aleksandar vjerojatno će razviti potrebu za privlačenjem pažnje javnosti'

Ljeto je. Nasmijani Aleksandar pozira s majkom i njenim friškim zaručnikom. Ona u kupaćem kostimu, maleni bez majice na sebi.

Na drugoj fotografiji također poziraju njih troje. Izgleda da su opet na plaži, ili na bazenu. Na trećoj se smiju, na četvrtoj su ozbiljni, a na petoj ne gledaju direktno u objektiv. I dalje su na istom mjestu.

Pa onda, videozapis u “slow motionu” kojim je dokumentiran Aleksandrov prvi skok u bazen.

Nadalje, njih troje se šeću negdje, okrenuti leđima kameri. Nešto prije toga pao je i selfie s dodjele diplome mamine nećakinje u Lisinskom. Ima tu i fotografija s javnih događaja, ali i onih u kojima se vidi kako Aleksandar s mamom provodi vrijeme u hotelskoj sobi, na plaži, u automobilu.

“Maleni je prekrasan. Bas je raste ko gljiva! ;-) Pravi deckic”, glasi jedan od komentara na jednu od objavljenih fotografija.

Instagram profil Severine Vučković u zadnje vrijeme pršti fotografijama koje potom prenosi većina portala - bilo da je riječ o snimanjima, koncertima ili putovanjima.

Pismo vlastima

Pjevačici, sudeći prema objavama na društvenim mrežima, cvjetaju ruže u vezi s nogometnim menadžerom Igorom Kojićem, a čini se da se i maleni Aleksandar naviknuo na njega.

Upravo je neprestano objavljivanje fotografija njihova trogodišnjeg sina na Instagramu potaknulo Milana Popovića da se prošli tjedan obrati premijeru Zoranu Milanoviću, Hrvatskom saboru, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova te ministrici socijalne politike i mladih Milanki Opačić.

“Ne znam doista niti jednu drugu osobu, osim Severine Vučković, koja ima potrebu, doslovno svakodnevno, na svojim društvenim mrežama Facebook i Instagram s javnosti dijeliti podatke iz svojeg privatnog života, te na njima objavljivati fotografije, videosnimke i zapise s informacijama o vlastitom djetetu i podacima iz djetetovog obiteljskog života - od toga kamo i s kim dijete boravi, kakvu frizuru ima, u što je obučen, gdje i s kim se kupa (s objavom fotografija djetetovog rublja i djeteta u kupaćim gaćicama) i tome slično”, napisao je Popović najvišim predstavnicima tijela javne vlasti u državi.

Nadalje, u dopisu stoji da Popović već mjesecima moli nadležni centar za socijalnu skrb da se nešto poduzme u cilju zaštite “Aleksandra od postupanja njegove vlastite majke”.

Nije prošlo dugo i oglasila se Severina putem svog menadžera Tomice Petrovića.

“Osoba koja ne želi da mu se sin izlaže javnosti ne govori u intervjuu srpskom listu da ne zna kako će djetetu objasniti mamin pornić. Također, ne zove fotografe da ga snimaju dok je u šetnji gradom sa sinom”, izjavio je Petrović.

Je li Milan Popović u pravu?

Kada je riječ o objavljivanju fotografije djece na društvenim mrežama, Ivana Milas Klarić, pravobraniteljica za djecu, navodi da propisi ne zabranjuju roditeljima da sami objavljuju fotografije vlastite djece, ali navode da su roditelji dužni štititi najbolji interes djeteta u svim aspektima.

Kako kaže, roditelji svakodnevno putem društvenih mreža dijele obilje podataka o sebi i djeci s vrlo širokim krugom nepoznatih ljudi, što upućuje na nepoznavanje ili zanemarivanje zaštite privatnosti i zaštite prava djece općenito.

“Općenito preporučujemo roditeljima da zaštite djecu od nepotrebnog izlaganja u različitim medijima i da vode računa o mogućim neželjenim posljedicama. Ne samo zato što bi podatke o djetetu i njegove fotografije netko eventualno mogao zloupotrijebiti već i zato što su upravo roditelji dužni skrbiti se o djetetu i poučiti ga da štiti i poštuje svoju privatnost, a i privatnost drugih. Jednako tako i medijima preporučujemo da prilikom izvještavanja o bilo kojoj temi u vezi s djecom uvijek postupaju u skladu s najboljim interesom djeteta te da izbjegavaju svaki senzacionalizam”, smatra pravobraniteljica.

Zaštita privatnosti

Na upit koji smo poslali Centru za socijalnu skrb Zagreb ravnateljica Božena Horvat-Alajbegović odgovorila je da se Centar iz strogo profesionalnih razloga ograđuje od davanja odgovora na bilo kakva općenita pitanja, a iz kojih bi se mogli izvući komentari slučaja Vučković-Popović.

“Podsjećamo da je dužnost i obveza centra za socijalnu skrb, kao i svih drugih institucija i medija poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana, a osobito djece, mladeži i obitelji”, kaže Horvat-Alajbegović.

Ivo Farčić, Popovićev odvjetnik, smatra da sve institucije kojima su se obratili mogu pomoći, a pogotovo Sabor koji čini zakonodavno tijelo.

“Svrha obraćanja je u traženju da institucije, svaka u svojoj nadležnosti, provedu kontrolu funkcioniranja tijela izvršne vlasti i utvrde što je spriječilo sustav da dobrobit djeteta zaštiti već do sada. Konkretno, mi smatramo da možemo pitati Vladu što u resorima koji se tiču zaštite djece ne funkcionira, ili što nedovoljno funkcionira. Jednako tako možemo pitati i za razloge nedovoljne učinkovitosti”, rekao je Farčić smatrajući da je postojao prostor za reakciju Državnog odvjetništva u pogledu privatnosti djeteta.

Još jedno medijsko prepucavanje putem odvjetnika nastavak je priče koja traje dvije godine otkad su Severina i Popović prekinuli.

Upoznali su se u prosincu 2010., a u veljači 2012. dobili su sina Aleksandra. Tih dana srpski Kurir pisao je da je Severina, kada je zatrudnjela, potpisala s Popovićem ugovor kojim je on zaštitio svoju imovinu i po kojem će, u slučaju razvoda, Severina od njega dobivati samo alimentaciju.

U listopadu iste godine par je prekinuo, da bi u ožujku 2013. Severina medijima potvrdila da su ponovno zajedno. Ipak, kako su mediji pisali, drugi pokušaj nije uspio pa je vezi konačno došao kraj u kolovozu 2013. godine.

Tada je počelo dramatično razdobolje u njihovu odnosu koje se istovremeno odvijalo pred sudom, u medijima, a samim tim - pred cjelokupnom javnosti.

Nakon prekida, Popović se obratio Općinskom sudu u Zagrebu, kao i Centru za socijalni rad, da bi ravnopravno sudjelovao u njegovu odgoju. Severinin menadžer Petrović tada je izjavio da mu nitko ne brani da vidi Aleksandra i da to može učiniti kad god poželi.

Strah od otmice

“Viđanje djeteta samo gdje majka kaže, kad majka kaže i pod uvjetima koje majka djeteta postavlja (a uvjeti uključuju i mjesto i vrijeme) ne spada ni u roditeljstvo ni u ravnopravno odgajanje djeteta”, stajalo je u Popovićevu priopćenju javnosti.

U vrlo kratkom roku u medijima su se pojavili napisi kako se Severina boji da će joj Popović oteti sina, na što je on reagirao još jednim priopćenjem u kojem je tvrnje nazvao manipulativnima te izrazio želju za zajedničkim skrbništvom nad djetetom.

U svojoj tužbi, Severina je od suda zahtijevala da Popović viđa Aleksandra samo u njezinu stanu i njezinoj prisutnosti. Na taj zahtjev on je reagirao odustajanjem od sudskog procesa na Općinskom sudu u Zagrebu, a u kojem je tražio pravo na ravnopravan odgoj djeteta.

Naime, smatrao je tada da će dva paralelna sudska procesa znatno zakomplicirati situaciju. No to nije značilo i odustajanje od prava za zajedničkim skrbništvom za koje se nastavio boriti u tužbi koju je pokrenula Severina.

“Milan ne traži ništa osim onoga što je uobičajeno i što mu po hrvatskom zakonu pripada: provođenje vremena s djetetom svaki drugi vikend, i to cijeli, te jedno poslijepodne u tjednu, kao i pola svakih praznika. Milan je svjestan činjenice da će dijete rasti s majkom jer je to uobičajeno“, izjavio je njegov tadašnji odvjetnik Ljubo Pavasović Visković.

U listopadau 2013., na izjave Petrovića koji je prenio Severinine tvrdnje kako se boji da će Popović organizirati otmicu vlastitog sina te da je Aleksandrova putovnica ilegalna, reagirao je i inspektor Policijske uprave Pančevo, koji je potvrdio da je putovnica izdana po važećim propisima Republike Hrvatske.

Bitka za skrbništvo dobila je epilog u ožujku 2014. godine kad je Županijski sud u Zagrebu Popoviću odredio da Aleksandar bude kod njega 8 dana u mjesecu, dva puta po četiri dana. Isto tako, sud je odlučio da ga smije voditi izvan države, te da Severini mora plaćati mjesečnu alimentaciju u iznosu od 15.000 kuna.

Ubrzo je Severina uložila žalbu na presudu koju je sud prihvatio. Vikend-posjeti, koji su prvotnom presudom trajali od četvrtka do nedjelje, nakon žalbe traju od petka do nedjelje.

“Ta borba oko djeteta nije ni malo drukčija od većine onih koje se događaju između rastavljenih roditelja, s jedinom razlikom što se ova vodi pred očima javnosti. Roditelji koji javno napadaju i blate drugog roditelja ne bi li dobili dijete za sebe pokazuju da su onoliko sebični i sebi važni koliko je tih optužbi više javno izneseno. Kao da njihova borba i optužbe dodaju vrijednost njihovoj čežnji za djetetom. Rastava je teška za roditelje, tim više kad oboje vole zajedničko dijete. No oni su ti koji trebaju podnijeti zrelo i mudro tu svoju tugu, jer su oni odgovorni za dijete i njegovu sreću i ravnotežu - komentirala je za Nedjeljni Radojka Sućeska Ligutić, magistrica psihoterapije, koja se u svom radu najviše bavi djecom.

Početkom ove godine Popović je pokrenuo parnicu na Građanskom sudu u Zagrebu kojom je htio vratiti, kako je tvrdio, 2,4 milijuna kuna koje je uložio u njezinu karijeru. Kako su pisali mediji, riječ je o novcu kojim je otplaćivao njene rate kredita za stan, leasing za autu, snimanje spotova, ali i šminku te račune za mobitel.

Nakon samo jednog ročišta u ožujku Popović je odustao od tužbe jer je, navodno, pronašao drugu djevojku.

Moralna pitanja

A novu ljubav za vrijeme suđenja pronašla je i Severina, i to u više od 10 godina mlađem nogometnom menadžeru Igoru Kojiću. Kako su tekli dani koje su provodili zajedno, tako se povećavao broj njihovih zajedničkih fotografija na Instagramu na kojima se pojavljuje i maleni Aleksandar.

Srbijanski mediji ubrzo su prenijeli tvrdnje izvora bliskih Popoviću da je on zbog toga izrazito nezadovoljan. Stoga se za svoje pravo u odlučivanje o djetetovoj privatnosti odlučio izboriti obraćanjem ni više ni manje nego - hrvatskom državnom vrhu.

“Odvjetnica Helena Marinovic kaze kako su se u Hrvatskoj relativno nedavno pocela postavljati moralna i pravna pitanja u svezi objava na drustenim mrezama, dok je u zapadnim drzavama predmetna tema vec duze aktualna."

Iz istog je razloga, smatra, kod nas sudska praksa malo oskudnija.

“Sukladno važećim propisima Republike Hrvatske, roditelji se uvijek moraju voditi najboljim interesima djeteta i zajednički donijeti odluku koja će biti najprikladnija za njihovo dijete. Ako se roditelji ne mogu sporazumjeti o ostvarivanju djetetovih prava ni uz obraćanje Centru za socijalnu skrb, konačnu odluku radi zaštite dobrobiti djeteta treba donijeti nadležni sud. Sud će u svakom pojedinačnom predmetu zasebno procijeniti je li došlo do povrede djetetovih prava, odnosno je li ugrožena djetetova dobrobit”, kaže Marinović.

Nezakoniti napadi

Privatnost djeteta priznata je i u Konvenciji o pravima djeteta po kojoj “ni jedno dijete ne smije biti podvrgnuto samovoljnom ili nezakonitom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili dopisivanje, niti nezakonitim napadima na njegovu čast i ugled”.

Nadalje, Zakono o medijima nalaže da su mediji dužni poštovati dostojanstvo, privatnost, ugled i čast građana, osobito djece. Međutim, u istom se zakonu spominje da se ista razina zaštite privatnosti ne može osigurati osobi koja “svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njenim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti“.

Koliko je sklisko područje između prava djeteta na privatnost, izbora roditelja te uloge medija i društvenih mreža u svemu tome upitali smo Gordanu Vilović, profesoricu s Fakulteta političkih znanosti koja se, među ostalim, bavi i etikom medija te položajem djece u njima. Tvrdeći da su društvene mreže već odavno postale sredstvo masovnog komuniciranja, Vilović smatra da Severina izlazi iz svih okvira kad je u pitanju privatnost njenog djeteta.

“Popović je u pravu kada traži pravo na sudjelovanje u odgoju djeteta te svakako ima pravo tražiti da ne prikazuje sinove fotografije na Instagramu jer je to neprihvatljivo. Međutim, obraćanje Milanoviću vidimo kao populističko prikazivanje problema. Nadalje, kada je o izvještavanju medija riječ, zašto bi jedan portal zamaglio fotografije djeteta ako je Severinin izbor da ih tako učestalo objavljuje?” pita se Vilović.

Medijska pozornost

Pitanje koje se postavlja je ima li pretjerano izlaganje djeteta u javnosti kakvog utjecaja na njegov razvoj. Sućeska Ligutić smatra da treba razlikovati slučajeve kada je dijete izloženo medijima zbog svojih rezultata ili zasluga od onih situacija kada je medijska pozornost posljedica slave njegova roditelja.

“U prvom slučaju je svojim trudom zaslužio pažnju, a u drugom samim svojim rođenjem. Važno je da se prema medijskoj pažnji odnose roditelji, jer koliko god nam se činilo da je dijete prekrhko da bi se borilo sa snagom medijske pažnje, uvijek su roditelji najvažniji filter kroz koji dijete prima informacije i kroz koji gleda na svijet”, kaže Sućeska Ligutić.

Naime, važno je kakav je stav roditelja prema učestalom pojavljivanju u medijima. Ako roditelj pokazuje ponos, osjećaj veće vrijednosti zbog toga jer je česta tema medija, i dijete će, smatra Sućeska Ligutić, upijajući taj stav, prije temeljiti svoj osjećaj vrijednosti na količini pažnje koju dobiva od šire publike.

“Moguće je da će tada dijete razviti potrebu da privlači pažnju javnosti, pa će zbog tog također izabrati profesiju koja je neraskidiva od pažnje publike. Nezgoda u poslu ‘zvijezda’ je da njihov uspjeh ovisi o zadržavanju pažnje i interesa javnosti. Kad se naviknu na medijsku pozornost, lako izgube osjećaj za zdravu mjeru te pažnje, pogotovo kad se radi o djeci, pa bi bilo mudro držati ih dalje od stalnog pogleda javnosti”, zaključuje Sućeska Ligutić.