'DO 2017. MORAMO POSLOVATI POZITIVNO! VRATIT ĆEMO DUGOVE' Veliko restrukturiranje javne televizije

Usvajamo Program restrukturiranja HRT-a, ali pod uvjetom da se što prije počne s njegovim provođenjem, te da vodstvo te kuće u roku od 45 dana donese sve prateće dokumente sukladno našim primjedbama - zaključak je koji je Vlada donijela na svojoj predzadnjoj sjednici prije nekoliko dana. Za program glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana , Vlada smatra da je manjkav u dijelu koji se odnosi na operativnu razradu i provedbu restrukturiranja.

Porezni dug

- Ciljevi i očekivani učinci restrukturiranja nisu jasno određeni, a smatramo da bi se kao glavne ciljeve trebalo odrediti emitiranje kvalitetnijeg programa od javnog interesa te povećanje vlastite proizvodnje - stoji u zaključku u kojem se Radmanovu programu zamjera i to što nije naveden način na koji će se obaviti zbrinjavanje viška radnika. Stoga Vlada od HRT-a traži da se donesu akti u kojima će jasno stajati razlozi i financijski učinci provođenja unutarnjeg preustroja. Traži se, među ostalim, i da se navede broj, zvanje, struktura zaposlenih, radna mjesta koja će biti obuhvaćena restrukturiranjem, iznos i način obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima, rok provedbe edukacije i prekvalifikacije radnika, prijedlog nove sistematizacije radnih mjesta...

Također se od HRT-a traži da dostave točan prikaz troškova restrukturiranja koji mora jasno obuhvatiti troškove modernizacije, koristi i uštede koje proistječu iz toga, te optimalizacije u politici upravljanja ljudskim resursima. Osim toga, HRT će morati precizno navesti i detalje oko rješavanja svog poreznog duga.

Saniranje problema

A što sve stoji u Radmanovu Programu restrukturiranja koji je s primjedbama Nadzornog odbora 9. srpnja poslan Vladi i čiji su tek manji dijelovi do sada iscurili u javnost? Riječ je o dokumentu od 60-tak stranica na čijoj prvoj strani stoji ‘poslovna tajna’. Prvi dio dokumenta sadrži detaljnu analizu stanja HRT-a, počevši od pravnog okvira, strukture radnika, medijskog okružnja i trendova, prihoda i rashoda, SWOT analize i organizacijskog preustroja. Drugi dio obuhvaća restrukturiranje, mjere koje se planiraju poduzeti kako bi se problemi riješili.

Prema uvidu u taj dokument stanje je ukratko sljedeće - HRT je prošlu 2012. godinu završio s gubitkom od 28,9 milijuna kuna, imaju previše zaposlenih, zadnjih par godina zabilježili su veliki pad gledanosti, ali i pad prihoda od oglašavanja koji je u četiri godine smanjen za 215 milijuna , a tu je i porezni dug državi, kreditna zaduženja, te zastarjela oprema...

Kako bi sanirao takvo stanje, glavni ravnatelj planira otpustiti dio zaposlenika i u naredne četiri godine napraviti uštede u visini od 453,3 milijuna kuna. Također planira oko 200 milijuna kuna uložiti u novu tehnologiju, te podići dva višemilijunska kredita... Donosimo najvažnije dijelove Radmanovog Programa restrukturiranja koji je zadnjih tjedana intrigirao javnost.

Problem zaposlenih

No, krenimo redom, od stanja na HRT-u i jednog od najvećih HRT-ovih problema - broja zaposlenika. Prema uvidu u dokument na dan 31. svibnja ove godine bilo ih je 3358, od čega najviše radnika sa srednjom stručnom spremom - njih 50 posto.

U HRT-ovom dokumentu, među ostalim, navodi se i to kako u usporedbi s drugim sličnim organizacijama HRT ne odskače znatno po broju zaposlenika, satima programa i sličnim elementima, ali se ističe kako s obzirom na veličinu tržišta, cijenu i isporuku raznih medijskih usluga, nije potpuno usklađen s potrebama i mogućnostima građana, te da bi kao takav trebao biti učinkovitiji. Prikazani su i neki pokazatelji učinkovitosti europskih javnih radiotelevizija koje se, kako stoji u dokumentu, mogu usporediti s HRT-om prema broju stanovnika i više medijalnosti (radio, televizija i on-line usluge), te količini i strukturi emitiranog programa. Te usporedbe pokazuju da HRT uz RTS (Radio-televizija Srbije) i imaju najviše zaposlenih, ali i najmanji prihod. Ako se usporedi količina emitiranog programa s brojem zaposlenih, HRT je po toj usporedbi koja obuhvaća devet televizija, šesti po “učinkovitosti”, četvrti u količini premijernog programa i peti u količini vlastitog programa. Navodi se i kako se ti podaci odnose na 2011. godinu kada se još nije emitiralo na specijaliziranim kanalima HRT3 i HRT4, te da bi HRT, kada bi usporedili i te kanale, bio prvi po učinkovitosti. U dokumentu stoji da bi HRT, ako bi se količina emitiranog televizijskog programa svela na prihode, te tako izrazila učinkovitost, bio treći prema ukupno emitranom programu, drugi prema premijerno emitiranom programu, a treći prema emitiranom programu vlastite proizvodnje.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg