DOBRE VIJESTI IZ KBC-a ZAGREB Počelo serološko testiranje, prvih 40 ispitanih zaposenika je negativno

U KBC-u Zagreb počelo je serološko testiranje zaposlenika na Covid-19.

“Testirat će se svi zaposlenici, od liječnika do spremačica, odnosno svi koji su bili u kontaktu sa zaraženima ili moguće asimptomatski zaraženima i tako bili izloženi virusu. Krenuli smo s hitnom službom i testirano je 40 zaposlenika, a potom će slijediti testiranje zaposlenih na kirurgiji, anesteziji, oni koji rade transplantacijske programe i intenzivisti.

Donacijom smo dobili 2000 testova, ali vjerojatno ćemo ići u dodatnu nabavu jer KBC ima 5800 zaposlenih”, kaže predstojnica Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Zagreb, prof. dr. Dunja Rogić. Dodaje da će se u iduća dva tjedna svaki dan testirati između 100 i 200 zaposlenika. “Prvih 40 testova pokazalo je da su svi testirani negativni, a za jednog će se zaposlenika testiranje ponoviti.

Valja reći da su svi oni tijekom rada bili zaštićeni i očito su se držali preporuka. Naime, zaposlenici hitne službe tijekom ova dva mjeseca epidemije najviše su bili izloženi virusu s obzirom na to da za hitne pacijente nije bilo vremena za testiranje”, tvrdi prof. dr. Rogić.

Dakle, slijedeći primjer niza europskih zemalja, i Hrvatska je počela sa serološkim testiranjima čiji je cilj utvrditi koliki je postotak populacije prebolio Covid-19. Osim u KBC-u Zagreb, gdje se testira medicinsko osoblje, serološka testiranja već su započela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i Klinici za Infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) počinje s testiranjem građanstva.

Studija će obuhvatiti 1100 uzoraka krvi građana koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo diljem zemlje.

Serološki testovi važni su kada se želi odrediti proširenost nekog virusa u populaciji. U slučaju koronavirusa SARS-CoV-2 to je iznimno važno s obzirom na to da je u nekim sredinama veliki broj zaraza prošao ispod “radara”, odnosno radilo se o blagim i asimptomatskim slučajevima.

Primjerice, u talijanskom gradiću Vo’ Euganeo 43 posto zaraženih bili su asimptomatski slučajevi, dakle osobe koje nisu pokazivale simptome. No, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i američki Centri za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) smatraju da asimptomatski slučajevi predstavljaju oko 25 posto svih slučajeva zaraze koronavirusom.

Dvije vrste

Serološkim testovima mogu su određivati IgM, IgG i IgA protutijela koje naše tijelo razvija tijekom borbe s virusom. IgM protutijela su prva protutijela koja se javljaju kao odgovor na virusnu infekciju. Obično ih možemo dokazati krajem prvog tjedna od početka bolesti. Njihova je prisutnost u krvi prolazna, što znači da se mogu naći tijekom akutne faze bolesti i neko vrijeme poslije, a zatim nestaju.

Stoga nalaz IgM protutijela ukazuje na akutnu ili nedavnu infekciju. IgG protutijela pojavljuju se ubrzo nakon IgM protutijela, dosežu visoku razinu tijekom akutne bolesti, a nakon preboljenja bolesti njihova razina opada na niže vrijednosti te ostaju prisutna duže vrijeme i štite od ponovne infekcije.

Serološkim je testovima moguće dokazati i IgA protutijela, koja pokazuju sličnu pojavnost kao i IgM protutijela. Pritom treba imati na umu da je važno ograničenje seroloških testova to što oni ne mogu detektirati aktivnu infekciju, kao što to mogu molekularni ili PCR testovi.

Postoje dvije vrste seroloških testova: ELISA (enzimski povezani imunosorbentni test), za koji se uzima uzorak venske krvi iz kojeg se potom odvoji serum, a rezultati su poznati nakon tri-četiri sata. Tzv. brzi testovi mogu se izvoditi i iz uzorka kapilarne krvi, a njihovi rezultati se mogu očitati već kroz nekoliko minuta. Podsjećaju na testove trudnoće jer bojama ukazuju na pozitivne ili negativne rezultate.

Problem

Serološki testovi optimistično su nazvani “game changerima” koji će rekonvalescentima omogućiti da posjeduju tzv. “imunitetnu putovnicu”. No, postojeći testovi to nisu. Oni mogu detektirati prisustvo protutijela, što znači da je osoba bila u kontaktu s koronavirusom, ali to zasad nije nedvosmislena potvrda da je to i sigurna zaštita od ponovnog obolijevanja.

Također, nije jasno koliko imunitet kod Covida, ako postoji, traje, jer u pravilu zaštita od ponovnog obolijevanja kod respiratornih virusa traje kratko. Kod gripe je taj imunitet do godinu dana, dok kod virusa SARS-a, “rođaka” novog koronavirusa, traje oko tri godine.