Dobrica Ćosić: Hrvati su iz 20. stoljeća izašli kao pobjednici jer su imali Tita

.

“Budući da sam dotad, do veljače 2011., uglavnom već prikupio sav materijal koji mi je bio potreban za knjige na kojima radim, a bio sam i u vrlo zreloj fazi rada na ‘Mom beogradskom dnevniku’, nije mi smetala ova Ćosićeva težnja da se na jedan malo drugačiji (recimo, taktički promišljeniji) način predstavi hrvatskoj javnosti”, piše u uvodu za ovaj intervju Darko Hudelist.

Zašto u svojim romanima - počevši od prvijenca ‘Daleko je sunce’ iz 1951. sve do ‘Vremena smrti’ iz 1970-ih, a i kasnije - toliko inzistirate na postavljanju pitanja cijene srpskih žrtava u oba svjetska rata, Prvom i Drugom? Što se za Srbe dogodilo nepovoljno u oba ta rata?

- Srbi su oba svjetska rata izgubili u miru. Zato sam u svojoj pristupnoj besjedi u SANU 1977. i izgovorio onu kompromitantnu misao: ‘Srbi dobivaju rat, a gube mir!’

Srbi više ne slave

Zašto su baš Srbi, po vašem mišljenju, ispali gubitnici?

- Hrvati su stvorili svoju nacionalnu državu. Slovenci također. Ta su dva naroda ostvarila svoj nacionalni cilj. Ne u potpunosti, ali stvorili su neku svoju državu koju oni smatraju pobjedom. Zašto vi slavite 1991.? Zato što ste te godine ostvarili svoj vjekovni nacionalni cilj.

A što Srbi slave?

- Srbi više ne slave. Srbi slave Sretenje, zbog sretenjskog ustava (iz 15. veljače 1835., op. aut.), kada je jedan u biti beznačajan, ali sadržajno ipak značajan pravni dokument naznačio srpsku državu, još u tursko doba. Dakle, Srbi su kapitulirali sa svojom afirmacijom pobjeda u ratu.

Ali u Hrvatskoj se smatra da su Srbi, kao saveznici sila Antante, u Prvom svjetskom ratu pobijedili. Hrvati su tu na neki način čak malo i zavidni Srbima, jer su u tom istom ratu bili na poraženoj, austrougarskoj strani. Mnogi Hrvati misle da se Srbi prave i važnima veličanjem svoje uloge u Prvom svjetskom ratu: probojem Solunskog fronta, svojom ‘albanskom golgotom’ zimi 1915. na 1916. itd... Moje pitanje glasi: zašto Dobrica Ćosić toliko hvaljenu srpsku pobjedu svodi na njezinu suprotnost, tj. poraz?

- Ne poričem ja srpsku pobjedu na Kajmakčalanu i u bitkama na tzv. Istočnom frontu. Ali poričem cijenu tog rata i te pobjede. Cijena je bila grandiozna. Kao što sam vam već protumačio, Srbi su napravili povijesnu grešku što 1915. nisu prihvatili ‘Londonski pakt’. Povijesni ishod neuspjeha Kraljevine Jugoslavije pokazuje da su oni taj rat izgubili. Ishod rata pokazuje da je ta pobjeda uzaludna, tragična i samo jedna velika žrtva.

Ali poslije tog rata je nastala jedna nova država.

- Vrlo nesretna država, neuspješna u svakom pogledu.

Govorimo o Kraljevini Jugoslaviji.

- Tu državu, kao što znate, Hrvati nisu htjeli. Hrvati, kao što znate, nisu glasali za Vidovdanski ustav. Vi također znate da je vođen veliki referendumski, plebiscitarni otpor ujedinjenju, gdje je HSS skupio, ako se ne varam, 160 tisuća potpisa protiv ujedinjenja. A ulazak Hrvata u Narodnu skupštinu u Beogradu završio je srpskim zločinom, ubijanjem braće Radić. I, u suštini, moralnim krahom te države. Tada je propala Kraljevina Jugoslavija: ona nije propala 1941., ona je propala 1929.

Kako tu gledate na Sporazum Cvetković - Maček iz 1939.? Franjo Tuđman je na njega gledao oduševljeno jer je smatrao da je Banovina Hrvatska, koja je nastala tim Sporazumom, ideal neke buduće samostalne hrvatske države. Oživljavanje Banovine Hrvatske bio je, na neki način, njegov ideološki projekt.

- Svakako. Ne mislim da je pogriješio u tom mišljenju.

Da sintetiziramo. Prvi i Drugi svjetski rat - je li ta dva rata Srbija dobila ili izgubila?

- Historijski ih je izgubila.

A tko im je oduzeo pobjedu?

- Oduzeta im je u Maastrichtu. Odluka u Maastrichtu, u prosincu 1991. Prihvaćanje secesije po Ustavu iz 1974.

To dolazi poslije, ali u razdoblju, npr., Drugog svjetskog rata - što su Srbi krivo napravili?

- Pa nije bilo dobro to što smo se borili pod Kominterninom ideologijom i što naša komunistička braća iz drugih zemalja nisu bila za Jugoslaviju, nego su htjela iskoristiti tu borbu za stvaranje svojih samostalnih država - što su i iskoristila.

A vi to tada niste znali?

- Za vrijeme rata nisam znao. Tu sam ideju prvi put čuo od Edvarda Kardelja 1957., kad smo pisali Program SKJ.

Nije mi jasno: zašto, po vašem mišljenju, Srbi non-stop, u 20. stoljeću, ispadaju kao gubitnici, a Hrvati kao pobjednici? Ispada da su Hrvati genetski superiorniji spram Srba.

- Pa, Hrvati kao prednost imaju Tita. To je ogromna prednost. Odlučujuća prednost.

Mislite da je to uzrok svemu?

- Nije uzrok svemu, ali je odlučujuća prednost jer je Tito zaokrenuo taj brod, pod utjecajem hrvatske i slovenske komunističke elite, na 8. kongresu SKJ 1964. I polako vodio k amandmanima i Ustavu iz 1974.

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista