TOMISLAV ĆORIĆ

EKONOMSKI STRATEG HDZ-a 'Cilj nam je vratiti PDV na 23 posto. A onda, s vremenom, ići još niže'

 Davor Pongračić/CROPIX

Docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, Tomislav Ćorić, spada u mlađu generaciju hrvatskih ekonomista. Ćorić je jedan od autora ovih dana predstavljenog programa HDZ-a i stranaka koje s HDZ-om čine Domoljubnu koaliciju. Iako nije član HDZ-a, na čelu je Odbora za financije te stranke i u dosadašnjem se radu iskristalizirao kao oštar kritičar aktualne Vlade.

S Ćorićem smo razgovarali dan nakon predstavljanja HDZ-ova programa. Razgovor smo vodili na Ekonomskom fakultetu, na kojem on predaje već 12 godina. Iako ga se u medijima često spominje kao budućeg ministra financija ako Domoljubna koalicija pobijedi na predstojećim parlamentarnim izborima, on sam to nije htio komentirati.

Domoljubna koalicija, predvođena HDZ-om, konačno je predstavila svoj ekonomski program. No, čini se da je u njemu malo ostalo od najavljene “doline suza”?

- Program Domoljubne koalicije je program koji će kreirati gospodarski rast, održivi razvoj i zapošljavanje. Svi planovi i težnje HDZ-a u razvijanju ovog programa i jesu bili usmjereni prema tome kako povećati razinu zaposlenosti, odnosno kako smanjiti nezaposlenost u Hrvatskoj. “Dolina suza” kao metafora korištena je prije svega zato što Hrvatska, zbog teškog ekonomskog stanja u kojem se zaslugom ove Vlade nalazi, mora poduzeti reformske poteze u čitavom nizu područja.

Jedan od ciljeva je postizanje stope gospodarskog rasta od pet posto. Kako ostvariti takav rast nakon šest godina recesije i godine u kojoj će rast BDP-a, u najboljem slučaju, biti skroman?

- Hrvatska je, na žalost, mandat ove Vlade uglavnom provela tapkajući na mjestu. To pokazuju i rezultati, budući da nam je BDP u protekle četiri godine kumulativno pao za oko 3,5 posto. No, ono što je možda i puno veći problem je činjenica da u Hrvatskoj u zadnje četiri godine nije pokrenut nijedan važniji reformski proces i što je nestalo oko 80.000 radnih mjesta. Štoviše, zadnjih nekoliko mjeseci i institucionalni okvir je dodatno raskliman populizmom Vlade na odlasku.

Mi prostor za gospodarski rast u Hrvatskoj nalazimo u afirmaciji velikih potencijala koje Hrvatska ima, ali koji dosad nisu bili iskorišteni. I to nije izmišljanje tople vode. Ključni sektor s golemim neiskorištenim potencijalom je poljoprivreda. Hrvatska uvozi 12,5 milijardi kuna hrane godišnje, što je, s obzirom na činjenicu da je preko 50 posto naših obradivih površina neobrađeno, paradoksalno. Realizacijom poljoprivrednog programa naše koalicije iskoristit ćemo te naše kapacitete, kao i povećati poljoprivrednu proizvodnju čitavim nizom mjera, poput navodnjavanja i udruživanja. Primjeri zemalja oko nas, poput Austrije, pokazuju da seljak može živjeti od svog rada i da poljoprivreda može biti pokretač razvoja.

Hrvatska ima velik udio turizma u BDP-u, 16 do 17 posto, prema zadnjim projekcijama. Pa ipak, Hrvatska do danas nije uspjela kreirati čvrst lanac koji bi povezao poljoprivredu, prehrambenu industriju i turizam. Tu ulazimo u novi paradoks: čisti prihod od turizma dolazi nam od smještaja turista, dok je hrana koju im nudimo dobrim dijelom iz uvoza. Realizacijom programa povezivanja u domaćim ugostiteljskim kapacitetima turistima ćemo dominantno ponuditi autohtoni hrvatski proizvod. Hrvatska kuhinja može i mora postati još jedan od prepoznatljivih obilježja hrvatskog turizma.

Osim toga, naš turistički sektor se već godinama razvija stihijski, bez sustavnog angažmana države. Mi imamo puno neiskorištenih nekretnina i zemljišta, i to na top-lokacijama. Lokalna samouprava zna što hoće s njima, no problem je u središnjoj državi. Nema nikakvog razloga da bivše vojarne, vojna skladišta i atraktivna zemljišta ne postanu top-turističke lokacije i tako obogate našu turističku ponudu.

Vaš program dosta govori o povratku državnih investicija u infrastrukturu - od Pelješkog mosta, preko autocesta, željeznica i luka, pa do LNG terminala. Odakle Hrvatskoj novac za to?

- Različiti projekti mogu se financirati na različite načine. S obzirom na prometnu poziciju zemlje, naš prioritet je gradnja ‘nizinske pruge’ od Rijeke preko Zagreba do Mađarske. Logika ovog projekta je jednostavna: hrvatske luke su za robu koja ulazi u Europu preko Sueza znatno bliže od, primjerice, Hamburga ili Rotterdama, no u ovom trenutku nedostaje adekvatna infrastruktura za njihovo pravo iskorištavanje. Gradnjom ‘nizinske pruge’ izvrstan položaj Luke Rijeka afirmirat će se kroz višestruko povećanje kontejnerskog prometa. Inače, željeznički promet i željezničko povezivanje sufinancira se iz fondova EU do 85 posto vrijednosti, pa glavnina sredstava za ovaj projekt neće biti upitna.

HDZ je pak Pelješki most - za razliku od SDP-a - oduvijek smatrao projektom od strateškog nacionalnog interesa. I financiranje Pelješkog mosta je moguće dijelom kroz fondove EU, a dijelom i sredstvima Republike Hrvatske.

Kod LNG terminala, razvidno je da Europa traži rješenja kojima bi umanjila svoju energetsku ovisnost o Rusiji. Gradnja LNG terminala u Omišlju u interesu je kako Hrvatske, tako i zemalja u regiji.

Mogu li ti projekti doista dovesti do otvaranja 100.000 radnih mjesta, kako govorite u programu?

- Ovo nisu naši jedini razvojno-investicijski projekti, u našem katalogu ih je više od 50. Zajedno s ostalim projektima i realizacijom mjera iz našeg gospodarskog programa naravno da mogu kreirati 100.000 radnih mjesta. Dakle, 100.000 radnih mjesta bit će rezultat sinkroniziranih aktivnosti u čitavom nizu područja i napora koje ćemo svi zajedno uložiti u četverogodišnjem razdoblju. Provedba tih planova rezultirat će i znatno većim stopama gospodarskog rasta, odnosno stopom rasta od pet posto godišnje. Na taj način uhvatit ćemo korak s razvijenom Europom, a ne nazadovati - što je sada slučaj.

Privlačenje investicija visoko je rangirano u programu svih stranaka. Kako privući ulagače kada kapital sve više odlazi iz Europe? I kako privući ‘greenfield’ ulaganja?

- Našu sliku u očima ulagača trenutačno obilježava apsolutni izostanak kredibiliteta. Neovisno o njihovoj želji da ulažu u Hrvatsku, koja postoji, investitori su suočeni s pravnom nestabilnošću, stalnim izmjenama zakona i drugih propisa. U zadnje četiri godine Vlada je preko 40 puta intervenirala u porezne propise, što je nedopustivo. K tome, Hrvatska se još nije riješila korupcije. Zato nije ni čudno što je Plan 21 u segmentu ekonomije ostao mrtvo slovo na papiru. Kreiranjem stabilnog i povoljnog poslovnog okruženja - bez stalnog eksperimentiranja zakonima i porezima vratit ćemo povjerenje investitora.

No, dio ekonomista već je upozorio da bi sudbina Plana 21 mogla zadesiti i “Pet plus Hrvatska”?

- “Pet plus Hrvatska” je staložen, promišljen, cjelovit i izbalansiran koncept razvoja Hrvatske. On je rezultat promišljanja ne samo ekonomskih, nego i svih tema ključnih za razvoj zemlje.

U kojoj je mjeri “Pet plus Hrvatska” rezultat rada stručnjaka Ifo instituta?

- Ifo institut - osim za neznalice i ignorante - jedna je od najkredibilnijih europskih, pa i svjetskih istraživačkih institucija.

Suradnja Ifo instituta i Zaklade hrvatskog državnog zavjeta zajednički je projekt njemačkih i hrvatskih stručnjaka. To je projekt koji je kroz nekoliko faza provedbe podrazumijevao analizu stanja, detekciju najbolje prakse u problematičnim područjima i kreiranje sveobuhvatnih rješenja, koja otklanjaju strukturne probleme hrvatske ekonomije, pri čemu se u svakom trenutku pazilo da se uvaže sve posebnosti male otvorene ekonomije kakva je naša.

No, na našem su programu radili i deseci domaćih stručnjaka, kako članova HDZ-a, tako i neovisnih. Nisu to sve ekonomisti, bilo je i puno stručnjaka iz ostalih područja. Bilo bi sjajno kada bi svaka politička opcija u našoj zemlji tražila načine kako da zemlju izvuče s ekonomskog dna Europe.

Još uvijek aktualna Vlada, međutim, ističe da Hrvatska raste? Dodaju i: Ospori, ako možeš!

- Hrvatska je u mandatu Kukuriku Vlade ekonomski erodirala i trenutačno se nalazi u najgoroj poziciji od završetka Domovinskog rata. To potvrđuju i brojke. Ekonomska aktivnost u Hrvatskoj od 2012. do kraja 2014. pala je za 3,5 posto. U prijevodu, naše je gospodarstvo u 2014. proizvelo oko 10 milijardi kuna manje nove vrijednosti u odnosu na 2011. godinu. Pogledajmo zaposlenost: u odnosu na prosjek 2011. u Hrvatskoj je izgubljeno oko 80.000 radnih mjesta. Zaduženja Vlade u nepune četiri godine mandata su blizu rekordnih 100 milijardi kuna. Unatoč ulasku u Proceduru prekomjernog deficita, hrvatski proračun u zadnjih četiri godine konstantno bilježi rekordne deficite. Hrvatskoj je u Kukuriku mandatu dva puta snižavan kreditni rejting, te su joj još dodatna dva puta snižavani izgledi. Uz nastavak ovakvih makroekonomskih pokazatelja, Hrvatsku početkom sljedeće godine očekuje ponovno sniženje kreditnog rejtinga, što nas dovodi, neovisno o sloganu koji ste spomenuli, u vrlo nezgodnu poziciju. Dakle, Hrvatska ne raste.

Kakvu to poreznu reformu najavljujete?

- Primjerice, smanjenje PDV-a na dječju hranu i potrepštine jedan je od poteza naše demografske politike. Smanjenje parafiskalnih nameta i pojednostavljenje poreznog sustava, uz povećanje učinkovitosti procesa i jačanje poslovnog okruženja, olakšat će uvjete poslovanja u Hrvatskoj i omogućiti neometan razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

U programu se kaže da ćete nakon dvije godine mandata razmotriti sniženje opće stope PDV-a. Kolika bi bila optimalna stopa tog ključnog poreza na potrošnju?

- Hrvatska je po visini opće stope PDV-a pri samom vrhu u EU. Ne zaboravimo da je Kukuriku koalicija naslijedila opću stopu PDV-a od 23 posto i povećala je na 25 posto, čime je potrošačima iz džepa uzela više od tri milijarde kuna godišnje. Sve to s ciljem stabiliziranja proračuna, što se, kako vidimo, nije dogodilo. Naši napori bit će usmjereni na spuštanje opće stope PDV-a na ‘predkukuriku’ razinu, a u budućnosti i niže.

Kakve izmjene nudite u sustavu poreza na dohodak?

- Očito je da je danas oporezivanje rada u Hrvatskoj, s obzirom na prosječnu razinu dohotka, preveliko. Kada za to stvorimo uvjete, prvenstveno ćemo povećati životni standard radnika s niskom razinom dohotka. To znači da ćemo povećati neoporezivi dio dohotka. Drugi problem kod poreza na dohodak je razmjerno visoka stopa od 40 posto, koja destimulira razvoj djelatnosti s relativno visokim dohocima. Zadnjih godina zbog toga bilježimo odlazak sjedišta kompanija iz Hrvatske u zemlje regije, gdje je najviša stopa u sustavu poreza na dohodak manja nego u Hrvatskoj. Snižavanje te stope zaustavilo bi “egzodus kompanija”.

Je li Hrvatska spremna za flat tax?

- Uvođenje jedinstvene porezne stope svojedobno je bio hit, kojim je, primjerice, Slovačka, uz niz strukturnih reformi, privukla ulaganja. No, danas takvo rješenje ne bi imalo tako pozitivne efekte kao prije 10-ak godina. Europa više nije u fokusu svjetskih investitora i kapitala. S druge strane, ekonomske okolnosti danas su potpuno drugačije. Vrlo je neizvjesno i kako bi se flat tax odrazio na državni proračun u kratkom i srednjem roku. O “pravednosti” ovakvog rješenja nećemo niti govoriti.

Na koji biste način potaknuli ulaganja u istraživanje i razvoj?

- Hrvatska je po tome danas na samom začelju Europe. U istraživanje i razvoj ulažemo samo oko 0,7 posto BDP-a i ta ulaganja treba višestruko povećati. Mi ćemo učiniti sve da kroz poreznu politiku, ali i kroz institucionalni okvir afirmiramo “trokut znanja”, koji počiva na institutima, poslovnoj zajednici i visokom obrazovanju. U ovom trenutku domaći instituti i njihovi potencijali premalo su uključeni u ekonomske procese, uz časne iznimke.

Više ne govorite o rezovima, no jasno je da će nova Vlada morati zadirati i u rashodnu stranu proračuna. Gdje namjeravate rezati ako na izborima dobijete mandat?

- Mi očekujemo porast proračunskih prihoda, prije svega kroz pokretanje investicijskog ciklusa i učinkovitije povlačenje sredstava iz EU fondova. Velik prostor za povećanje prihoda leži i u sferi “sive ekonomije”, koja je u Hrvatskoj još uvijek jako rasprostranjena. Na rashodnoj strani proračuna ima dosta prostora za racionalizaciju, koja se može postići povećanjem učinkovitosti procesa u sustavu javne uprave, ukidanjem paralelnih sustava, kao i restrukturiranjem javnih poduzeća kroz novi model njihovog djelovanja. Puno će se uštedjeti i racionalizacijom javnih nabava.

Kako se u plan ušteda uklapa najava davanja 1000 eura po novorođenom djetetu?

- Hrvatska godišnje može priuštiti 1000 eura po novorođenom djetetu. To je najmanje što hrvatska država može učiniti za popravljanje svoje demografske slike. Godišnje nam se rodi do 40.000 djece, što znači da bi za ovu mjeru trebalo oko 300 milijuna kuna. Dakle, izdaci za ovu stavku neće predstavljati problem za naš proračun.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 12:26