Mjesecima će biti neviđena gužva u Šangaju. Kroz vrata
U natjecanju u spektaklu Hrvatska baš i nema šanse. Za predviđeni paviljon Branka Silađina, koji je ionako dobio oprečne kritike, nije bilo novca pa smo odlučili nastupiti u tipiziranom paviljonu koji smo obojili u crveno, stavili na njega bijele zastavice, a iznutra projiciramo turističke filmove o Hrvatskoj. Ako ne budemo prvi na top-listi najružnijih paviljona, to će već biti uspjeh (doduše, Malezija i Novi Zeland imaju dobre šanse da nas “nadmaše”).
Turiste ćemo teško privući
Nakon nastupa u Japanu, gdje su naš paviljon zajednički radili 3LHD, Damir Fabijanić i Dalibor Martinis, privukli smo njihove turiste, i to u znatnom postotku. Nakon Šangaja kineske turiste teško da možemo očekivati, barem ne one koji su se inspirirali našim nastupom na EXPO-u.
No, čak ni dobra arhitektura nije toliko u prvom planu. EXPO je prije svega natjecanje u spektaklu, poglavito ako se događa u višemilijunskom kineskom gradu.
Puno skromniji bio je posljednji EXPO u Zaragozi 2008. godine, gdje je glavni spektakl bio most s potpisom Zahe Hadid. Most imitira oblik rijeke Ebro iznad koje prolazi, a slavna ga je iranska arhitektica španjolskom gradu i ostavila.
Čest je slučaj da najjača građevina ostane gradu u kojemu se održava svjetski sajam. I Eiffelov je toranj u Parizu još od EXPO-a 1889., a u Bruxellesu je još uvijek paviljon našega Vjenceslava Richtera s nastupa 1958. godine, u kojemu je danas smještena katolička škola za djevojčice. Riječ je o našem najuspješnijem nastupu svih vremena, koji je sav svjetski tisak ubrojio među pet najboljih paviljona, a o kojemu je nedavno izašla knjiga Jasne Galjer.
A što će ostati u Šangaju?
Najskuplji party dosad
Šangaju je bitno da arhitekturom nadmaši i Olimpijske igre u Pekingu, posebno spektakularnu arhitekturu Ptičjeg gnijezda švicarskih arhitekata Herzoga i de Meurona, koje je već postalo ikona. Kina želi pokazati plodove ekonomske transformacije u svojem najglamuroznijem gradu. Za sam nastup odabrali su lokalnog arhitekta i uložili silne milijarde dolara.
Promijenjena je infrastruktura cijeloga grada. “Makeover” je spektakularan: tu su dva nova aerodroma, novi sustav podzemne željeznice koji će biti velik kao njujorški, u potpunosti preuređena povijesna jezgra, parkovi... Arhitekti i urbanisti ističu da je Šangaj doživio EXPO kao povijesnu priliku za transformaciju grada.
Bit će to najskuplji party na koji ste ikada bili pozvani, najavljuju novine.
Kinezi žele vjerovati, a fotografije s terena to mogu i posvjedočiti, da spektakularniji EXPO u povijesti još nije postojao, sve od Prve svjetske izložbe 1851. i Paxtonove Kristalne palače. No, nisu svi oduševljeni velikim gradilištem u koje je bio pretvoren grad. Kako bi se upotrijebio veliki prostor uz rijeku Huangpu, premješteno je 18.000 obitelji i oko 270 tvornica sa 10.000 radnika.
Kineski predsjednik Hu Jintao otvorio je EXPO, praćen umjetničkim performanceima i spektakularnim vatrometom. Na otvorenju su bili i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, korejski predsjednik Lee Myung-bak, ukupno 20 čelnika država i Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije. Nastupili su Andrea Bocelli, Jackie Chan, Shinji Tanimura i maorski plesači.
Za pažnju se, s kineskim, natječe još 190 paviljona, a po spektakularnosti predvodi “Katedrala sjemena” s potpisom britanskoga dizajnera i arhitekta Thomasa Heatherwicka. Unutar samog paviljona nalazi se najveća kolekcija divljeg sjemenja na svijetu.
‘Organizam koji diše’
Japanskom paviljonu organskog oblika tepaju da je “organizam koji diše”. Austrijski paviljon potpisuje arhitektonski biro iz Beča SPAN & Zeytinoglu. Čak deset milijuna sitnih heksagonalnih keramičkih pločica, od bijele do crvene, kontinuirano prekriva cijelu zgradu futurističkog izgleda.
Dizajn aludira i na tradiciju uvoza kineskog porculana u Europu. Izvrsno izgledaju i paviljon Bosne i Hercegovine, španjolski te poljski.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....