GLAVNI PREGOVARAČ MOSTA 'Radman mora otići s HRT-a, želimo saslušati Lozančića u Saboru, Mamić je svjestan da će ga sustići ruka pravde...'

Pristojan, smiren, odmjeren, ali fajter. Tako bi se nekako moglo opisati Ivana Kovačića, 41-godišnjeg predsjednika Kluba zastupnika Mosta i omiškog gradonačelnika. Kovačić je od lokalnog nezavisnog čelnika, koji je nakon dugogodišnje vladavine HDZ-a u Omišu osvojio vlast, u vrlo kratko vrijeme u Mostu postao jedna od najvažnijih figura. Predsjednik stranke Božo Petrov doživljava Kovačića kao najbližeg suradnika, dao mu je odgovornost da Most vodi u Saboru. Iako na prvi pogled ne izgleda tako, Kovačić je bio tvrd pregovarač s obje koalicije, a i sada u razgovorima s HDZ-om oko kadroviranja pokazao je da neće dopustiti da Domoljubna koalicija vodi igru. Za njega se ispočetka mislilo da naginje SDP-u, možda je to i bilo točno jer je navodno bio ljut kada je Most odlučio ići s HDZ-om, no sada se pokazuje da dobro pliva i u toj desnoj koaliciji. Ni lijevo, ni desno, nego centar, i razgovor o reformama - očito je te smjernice prihvatio i Kovačić.

Rođen je 1974. u Splitu, a živi u Lokvi Rogoznici sa suprugom Danijelom i sinom Filipom. Bio je pročelnik Katedre za dentalnu protetiku, a 2011. je izabran za najboljeg profesora na Fakultetu. Poslije liječničke karijere, ulazi u politiku, a nakon osvajanja gradonačelničke fotelje, promovira štednju i vraćanje dugova koje je nakupila bivša HDZ-ova vlast.

Za sebe kaže da karijeru duguje i svom pokojnom ocu Filipu, također stomatologu. “On mi je usadio ne samo ljubav prema svom pozivu, nego i čvrste moralne okvire”, kaže Kovačić.

U trećem smo tjednu otkad je Vlada formirana. U javnosti se stječe dojam da ništa ne funkcionira kako bi trebalo. Imate li vi takav dojam, jeste li zamišljali da će ova suradnja s HDZ-om biti toliko teška i napeta?

- Situacija je normalna, a suradnja uspješna. Samo što se dosad u bilo kakvim suradnjama između političkih opcija, bile to koalicije ili nešto drugo, sve odvijalo iza zatvorenih vrata pa se sada, kada je sve transparentno i kada se ozbiljno pristupa dogovorima i pregovorima, stječe dojam da su u pitanju prijepori. Očekujem da ova Vlada provede reforme i bude jedna od najuspješnijih dosad.

S jedne strane imamo stručnog premijera, stručnog ministra financija, a s druge strane ponovno pričamo o fašizmu i komunizmu. Koliko će te priče iz prošlosti opterećivati ovu Vladu, posebice kad u njoj sjedi čovjek koji relativizira pojam antifašizma, koji je bivši član HOP-a i HČSP-a, koji je pisao tekstove u kojima veliča ustaški režim, te koji se fotografira s kapom nalik ustaškoj?

- Krajnje je vrijeme da se prestanemo opterećivati prošlošću. Od Drugog svjetskog rata prošlo je 70 godina. Ostavimo to razdoblje povjesničarima, bez ikakvog revizionizma, a mi se trebamo okrenuti budućnosti. Tragično je da se saborski zastupnici i oporba više bave ustašama i partizanima nego ključnim pitanjima za oporavak gospodarstva i rast standarda. Dakle, očekujem da se Vlada Tima Oreškovića bavi smanjivanjem javnog duga, deficita i rastom BDP-a, a ne Drugim svjetskim ratom.

Što za vas predstavlja antifašizam i treba li maknuti s trgova ime Josipa Broza Tita?

- Antifašizam je pokret koji je postavio temelje moderne hrvatske države koja je izgrađena veličanstvenom pobjedom u Domovinskom ratu. Antifašistički pokret na ovim prostorima pokrenuli su Hrvati i od povijesti ne trebamo bježati. No, isto tako, ne treba negirati ono što se dogodilo kasnije kada su Hrvati bili žrtve komunizma koji se pretvorio u okrutan totalitaran režim koji je bio obilježen obračunima s političkim neistomišljenicima, Golim otokom i UDBA-om... Josip Broz Tito bio je uspješan državnik, koji nosi odgovornost i za Križni put, Bleiburg i druge tragedije iz tog perioda, no smatram da je imao i pozitivno djelovanje. Imena trgova i ulica ne bih mijenjao jer bi to dodatno podijelilo društvo.

Je li bila pogrešna odluka bivše vlasti da ukine saborsko pokroviteljstvo nad Bleiburgom i kako spriječiti ustaška obilježja na obilježavanjima tragedije na Križnom putu?

- Smatram da je prošla vlast pogriješila kada je riječ o Bleiburgu jer je to ipak mjesto velikog stradanja. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog pijeteta prema žrtvama kojih je, bez obzira na kontekst, bilo mnogo, a i ubijani su bez suđenja. Zato smatram da najvažnija hrvatska institucija treba biti pokrovitelj obilježavanja bleiburške tragedije. Pokušaje da se na takvim događajima gurne u prvi plan veličanje totalitarnih režima treba prije svega spriječiti edukacijom mlađih naraštaja, ali i onih koji su već dovoljno odrasli da shvate kako ni fašizam ni komunizam nisu donijeli ništa dobro. Represija i zabrane nikad ne donesu ništa dobro...

Most se zasad pokazao kao tvrd i nepopustljiv koalicijski partner (Crnoja, županije, Lozančić, Ostojić, Zakon o sportu). Mislite li da bi bivši ministar Crnoja dao ostavku da nije bilo vašeg pritiska i što mu najviše zamjerate?

- Gospodinu Crnoji Most ne zamjera ništa. Podsjećam kako je on hrvatski branitelj, čovjek koji je bio spreman poginuti za Hrvatsku. Nažalost, dogodilo se to što se dogodilo. Stvoren je pritisak zbog njegovih poteza oko spornog zemljišta u Samoboru i zbog daljnjeg rada Vlade, ali i njegovog kredibiliteta, ostavka je bilo jedino ispravno rješenje. Time je još jednom pokazao da mu je interes Hrvatske i njenih građana ispred njegovog privatnog. Je li bilo malverzacija u tom slučaju, trebaju odlučiti pravosudne institucije, pa u to ne bih ulazio.

Kako to da niste stavili veto na njegovo imenovanje, je li to zbog toga što niste znali za sve ove afere koje su isplivale na površinu?

- Most nije imao mogućnost sigurnosne provjere svakog kandidata. Niti to zakon omogućava. Prema onom što smo vidjeli i znali o Crnoji, nije bilo razloga za stavljanje veta.

Za smjenu ministra Hasanbegovića peticiju je potpisalo više od 2000 kulturnih djelatnika, među njima i neki najistaknutiji umjetnici. Mislite li da on treba dati ostavku?

- Ministar Hasanbegović javno se ogradio od bilo kakvog veličanja ustaštva, a to je ono što smo tražili. Dobro je rekao naš kolega Lovrinović, idemo osnovati ministarstvo prošlosti da se mi ostali možemo baviti s budućnošću. Naravno, za nas u Mostu je bilo kakvo veličanje i propagiranje totalitarnih režima neprihvatljivo. Međutim - idemo raditi, dosta podjela i mazanja očiju ideologijom.

Pred Vijećem za elektroničke medije prosvjedovalo je više od 5000 ljudi koji su uzvikivali ustaške pozdrave. Je li netko iz vrha vlasti trebao na to reagirati?

- Takvi povici nisu primjereni ni poželjni, ali svatko ima pravo na prosvjed. Most je jasno rekao da su takvi povici neprihvatljivi. Ne želim ih braniti, ali to je uzvikivao manji broj prosvjednika pa bi bilo nepošteno optužiti pet ili šest tisuća ljudi da su svi sudjelovali u tome.

Zašto biranje zamjenika i pomoćnika ministara ide tako sporo? HDZ se buni da se s vama ništa ne može dogovoriti, da su vam apetiti preveliki...

- Pregovori nisu spori već su temeljiti. Ništa ne prepuštamo slučaju. Namjera nam je izabrati najbolje i najstručnije ljude. Pitanje kako ste ga formulirali implicira da se borimo za fotelje, a namjera je upravo suprotna. Zakon propisuje da će se šefovi javnih tvrtki birati natječajem, a nadzorni odbor je tijelo koje je zaduženo za kontrolu. S obzirom na to da su u zadnjih 25 godina javna poduzeća opustošena pljačkom i malverzacijama, Most osjeća dužnost prema svojim biračima, ali i svim građanima, da spriječi ponavljanje takvih zlodjela. Zato su nam potrebni ljudi u nadzornim odborima.

Mislite li i vi da neke kadrove bivše vlasti treba zadržati ako su dobro radili svoj posao? Što, primjerice, s Draganom Kovačevićem u JANAF-u? Treba li možda micati ravnatelja HRT-a Gorana Radmana?

- Svakako! To smo i učinili u Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu uprave. Ostavili smo ljude za koje smo nakon analize utvrdili da dobro obavljaju svoj posao pomoćnika. Za svakoga, pa i Kovačevića, analiza izvješća o poslovanju društva kojem je na čelu pokazat će kako je obavljao svoju dužnost. Ako analiza poslovanja bude pozitivna i ako se pokaže da nije funkciju koristio za političko pogodovanje, čovjek će ostati. Što se tiče gospodina Radmana, on ima niz afera, poput slučaja Gojan, i morat će otići.

Kako surađujete s Milijanom Brkićem? Jednom ste se prilikom našalili da ga vi ne biste izabrali za svog zamjenika, a sada vidimo da se on najviše ljuti na Most zbog kadroviranja. Je li on kriv zbog toga što ste prekinuli onaj sastanak Vijeća za suradnju?

- Odlično surađujemo. Ne, on nije kriv za to.

Mislite li vi da treba smijeniti ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića, ako da zašto, ako ne zašto?

- Ne mogu pričati treba li Lozančića smijeniti ili ne. Jednostavno nisam upoznat s činjenicama. Zato je Most i zatražio da se o tome očituje i saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. I naravno, čekamo premijera Oreškovića, njegova je zadnja.

Je li se predsjednica Republike trebala prije dogovoriti s premijerom oko smjene, a tek onda potpisati odluku jer ovako ispada da mu ruši?

- Svakako je tu trebalo biti više koordinacije i razgovora.

Zašto se Božo Petrov sastao s ravnateljem SOA-e i čime ga je on uvjerio da zasad ne postoje razlozi za njegovu smjenu?

- Petrov se sastao s Lozančićem kako bi se upoznao s radom i rezultatima SOA-e pod ravnanjem aktualnog šefa. O čemu su točno pričali, nisam upoznat, ali vjerujem da je izjava Petrova bila usmjerena na to kako se smjena ne može dogoditi ako nema dokaza o propustima ili pogreškama. No ponavljam, odluka je na premijeru Oreškoviću.

Bi li se predsjednica trebala nalaziti u društvu osoba nad kojima se provode mjere prisluškivanja, dopustiti da joj takve osobe organiziraju rođendane, da joj doniraju novac za kampanju, a onda smjenjivati Lozančića jer su je pri druženju s takvom osobom prisluškivali?

- Apsolutno ne, ali svatko od nas sam bira društvo u kojem se kreće...

Most traži da se Lozančić sasluša pred saborskim Odborom za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Zašto?

- Zato jer je Sabor još uvijek najvažnija politička institucija u državi. Zato što Sabor treba biti upoznat s razlozima njegove eventualne smjene. Zato što je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti.

Zašto ste glasali da Ranko Ostojić postane predsjednik tog odbora iako se HDZ protivio tome?

- Most je glasovao za Ostojića jer smo poštovali demokratsko pravo oporbe. Mi se ne igramo države nego poštujemo procedure i demokraciju. Žao nam je što je SDP inzistirao na Ostojiću i mi smo ga podržali isključivo jer to mjesto pripada oporbi iako čovjek koji se izražava na takav način nije zaslužio da vodi ovaj odbor. Njegova retorika je primjerenija uličaru nego saborskom zastupniku i predsjedniku jednog tako važnog odbora.

Na koji način mislite jačati stranku? Pojavile se su spekulacije da biste vi bili novi predsjednik Mosta, a da Petrov ima puno posla u Vladi. Je li to točno? Hoćete li se vi možda kandidirati za neku drugu funkciju?

- Most ima plan jačanja stranačke baze, ali o tome da bih ja ili netko preuzeo lidersku poziciju od Bože Petrova nije bilo govora. O konkretnim potezima ćemo obavijestiti javnost nakon što u potpunosti formiramo Vladu i krenemo s provođenjem reformi.

Biste li imali išta protiv da Dalmacija bude jedna regija? Ako HDZ ne pristane na smanjenje broja županija, što ćete napraviti?

- Pitanje teritorijalnog ustroja i decentralizacije, ponajprije one fiskalne, prepustio bih kolegama koji su stručnjaci na tom području. Po mom mišljenju, reforme u javnoj i lokalnoj upravi su nam potrebne, ali one se ne svode samo na smanjivanje broja županija. Veći trošak za državu je administrativni aparat ogromnog broja gradova i općina. Što točno treba napraviti pokazat će analize koje su već krenule, a kojima upravlja ministrica Dubravka Jurlina Alibegović.

HDZ je pristao na sve vaše reformske zahtjeve. Od čega nikako nećete odustati i postoji li mogućnost izlaska iz koalicije ako HDZ ne bude pristajao na vaše reforme?

- Inzistirat ćemo na svim predloženim i prihvaćenim reformama. Ukoliko će se one namjerno opstruirati, smatrat ćemo sporazum o reformskoj vladi nevažećim. No, ponavljam, uvjeren sam da će ova Vlada imati izvrsne rezultate.

Kako danas na vas kao gradonačelnika Omiša gleda HDZ, s kojima ste na državnoj razini u koaliciji?

- Stvari su iste kao i prije. Ne očekujem zbog toga drukčiji tretman jer ga ni oni od mene neće dobiti.

Mislite li vi da je ostavka Zdravka Mamića samo potez prema javnosti, da je on i dalje gazda Dinama? Zašto podržavate novi Zakon o sportu i što ste mislili kada ste rekli da je ‘hrvatski nogomet biznis jedne obitelji’?

- Mamić je svjestan da je njegova moć pri kraju i da će ga sustići ruka pravde. Njegova ostavka je potez očajnika i pokušaja estradizacije suđenja i stvaranje slike o njemu kao o mučeniku kojeg progoni politika. Naravno, to nije točno. Most zato daje podršku Zakonu o sportu, ali i svim institucijama koje se bore protiv organiziranog kriminala kao što su USKOK, Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prevara i MUP. Tražit ćemo i to da se istraži tko je i kako pomagao taj silan kriminal sve ove godine. Nemoguće je da nitko nije vidio što se događa. Gospodin Mamić se često hvalio kako ga posjećuju inspektori. Pa što su ti ljudi radili? Ovdje se radi o uvjerljivom najvećem slučaju USKOK-a ikad! Ističem kako je vrijeme da se iz nogometa napokon isključe vječni ‘volonteri’ u Hajduku, ‘vanjski suradnici’ u Zadru i ‘savjetnici’ u Dinamu. Očekujemo od svih institucija da rade svoj posao. Prije svega od sportske inspekcije. Nemoguće je sada reći točno kada će se osjetiti prvi rezultati, bilo bi neozbiljno. Ono što je svakako bitno, mora se krenuti u tom smjeru, što prije, makar i malim koracima, što ne znači da vrlo brzo ne želimo i veće korake. Sadašnje stanje je neodrživo.