Histerija na kojoj su zaradili 20 milijardi dolara

ZAGREB - Hoće li se polovicom prošle godine proglašena pandemija svinjske gripe koja bi, govorilo se i pisalo, mogla desetkovati stanovništvo poput famozne španjolke pretvoriti u najveću blamažu Svjetske zdravstvene organizacije i svjetskih autoriteta za zarazne bolesti? Je li svinjska gripa samo grandiozan skandal, ni blizu opasan onoliko koliko su nas svih ovih mjeseci uvjeravali? I, tko je i koliko zaradio na ovoj priči?

Napuhani brojevi

Odgovore na ova pitanja uskoro bi mogla dati parlamentarna skupština Vijeća Europe kojoj je u zadnjim danima prošle godine predložena rezolucija nakon koje je pokrenuta istraga protiv Svjetske zdravstvene organizacije. Naime, Europljani su kupili 95 posto više cjepiva protiv svinjske gripe nego što su na kraju upotrijebili. Ili, drugim riječima, da su zemlje kupovale cjepivo za pet posto svoga stanovništva, a ne za polovicu ili čak cjelokupnu populaciju, farmaceutski bi se divovi morali zadovoljiti mrvicama.

U rezoluciji koju je već prihvatio Odbor za zdravstvo tvrdi se da postoje dokazi o financijskim vezama stručnjaka SAGE-e (tijelo SZO-a koje proglašava pandemiju) i farmaceutskih tvrtki koje proizvode cjepiva protiv svinjske gripe poput GSK, Novartisa i Rochea čiji je antivirusni lijek Tamiflu postao neizostavni dio prevencije. Njemački parlamentarac dr. Wolfgang Wodarg, predsjednik Odbora za zdravstvo parlamentarne skupštine Vijeća Europe, inače liječnik, epidemiolog i stručnjak za bolesti pluća, ocijenio je da je pandemija svinjske gripe zapravo “jedan od najvećih medicinskih skandala koji se ikad dogodio jer su vlade diljem svijeta nasjele na napuhane brojeve oboljelih i umrlih”.

Bačeno cjepivo

Wodarg, dalje, traži da se o tom problemu oglase parlamenti europskih zemalja, ali i da se preispitaju pandemijski planovi koje su predložile njihove zdravstvene institucije. Među ostalim predlaže da pod lupu javnosti dođu i njemački Paul Erlich i Robert Koch instituti.

U tekstu rezolucije kaže da su “u cilju promoviranja svojih cjepiva i lijekova protiv gripe farmaceutske tvrtke utjecale na znanstvenike i službene agencije odgovorne za javno zdravstvo. U konačnici to je rezultiralo rasipanjem sredstva, a što je još gore, nepotrebno su milijuni zdravih ljudi izloženi riziku nepoznatog i nedovoljno testiranog cjepiva”.

Ove teške optužbe na račun farmaceutske industrije i najvećeg svjetskog zdravstvenog autoriteta - SZO - potiho su krenule prošlog ljeta i pojačale se prije dva mjeseca, a osobito nakon što je poljska ministrica zdravstva Eva Kopacz odbila kupiti cjepivo s argumentacijom da neće raditi “u korist farmaceutske industrije, a na štetu vlastitog naroda” kupujući neprovjerenu djelotvornost “svete vodice”. Mnogi su tada kritizirali poljsku ministricu i govorili da se igra životima Poljaka. Dok se cijela Europa, a s njom i Hrvatska, pokušavala dokopati makar minimalne količine cjepiva, Poljska je mirno čekala razvoj situacije. I hrvatski ministar zdravstva Milinović komentirao je postupak svoje poljske kolegice riječima: “Nemam tu političku hrabrost i naručili smo cjepivo prema preporukama SZO-a!”

Saga o svinjskoj gripi i potrebi ili ne potrebi pandemijskog cjepiva zapravo se “zakuhala” u trenutku kad je početkom studenoga EMEA, odnosno europska regulatorna agencija koja odobrava lijekove i cjepivo, zaključila da za zaštitu nisu potrebne dvije nego da je dovoljna jedna doza cjepiva, premda je samo nekoliko mjeseci ranije tvrdila suprotno. U tom su trenutku svi koji su kupili cjepivo, na neviđeno još u lipnju, imali ogroman višak cjepiva.

Doda li se tome i činjenica da je odaziv na cijepljenje bio malen ili nikakav, većina se zemalja našla u situaciji da ima goleme viškove cjepiva i ozbiljan manjak novca koji su dali za to isto cjepivo. Iste ga zemlje sada pokušavaju “utopiti” onim zemljama koje ga još uvijek nisu kupile. Francuzi će, primjerice, baciti (ako ne uspiju prodati) više od 80 milijuna doza.

Umiranje na respiratoru

Hrvatska je, računajući na dvije doze po pacijentu, kupila 1,5 milijuna doza, što bi bilo dovoljno za oko 750.000 građana, koliko ih se cijepi i protiv sezonske gripe svake godine. Sad se pak s istom količinom može cijepiti dvije trećine građana, a pozivu na cijepljenje do sada se odazvalo tek 10 tisuća hrvatskih građana. Boljim rezultatima nije pomogla ni pojačana promocija cijepljenja, pa ni prilično drastičan TV spot koji prikazuje umirućeg pacijenta priključenog na respirator. Rezultat: iskorišteno je manje od 1% skupog cjepiva.

Otkaz zbog istine?

Slabom odazivu građana u Hrvatskoj svakako je pridonijela i priča o sumnjivoj sigurnosti novog cjepiva. I Srećko Sladoljev, zaposlenik Imunološkog zavoda, distributera cjepiva protiv svinjske gripe, smatra kako je ono nedovoljno ispitano i kako kod nekih cijepljenih za nekoliko godina može kao nuspojavu izazvati teške autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa i multiple skleroze. Optužio je za to pojačivač imunološkog odgovora skvalen, koji sam po sebi nije štetan, ali može dugo opstati u tijelu i učiniti veliku štetu. Istupi doktora Sladoljeva nisu rezultirali samo slabijim odazivom građana nego i otkazom u Imunološkom zavodu. “I dalje tvrdim da je cjepivo nedovoljno ispitano i potencijano opasno za građane”, ne odustaje Sladoljev.

‘Dobar’ posao lobista

Ipak, valja priznati da hrvatske zdravstvene vlasti nisu postupile drukčije od onih u ostatku Europe. Cjepivo je kupljeno na neviđeno u trenutku kada je njegov razvoj bio tek u začetku. Sve su vlade, pa tako i naša, postavljene pred gotov čin - tko odbije potpisati, ne može dobiti cjepivo. U općoj histeriji oko smrtonosne nove gripe i jagme oko cjepiva gotovo da nije bilo izbora. Svi su plaćali nešto za što nisu mogli biti sigurni niti da će biti učinkovito, a niti da neće biti nuspojava.

Sada malo tko sumnja da je farmaceutska industrija preko svojih lobista obavila “dobar” posao. Procjene govore da je samo GlaxoSmithKline (GSK), jedan od proizvođača cjepiva, do kraja prošle godine zaradio barem milijardu funti na cjepivu protiv svinjske gripe. Ista je tvrtka i proizvođač antivirusnog lijeka Relenze, pa je njena zarada još i veća.

Jedan od potpredsjednika tvrtke GSK, Roy Anderson, savjetnik je britanske vlade za svinjsku gripu. Velika Britanija kupila je 61 milijun doza cjepiva i milijune kutija antivirusnog lijeka Relenze - proizvođač je, naravno, GSK!

Sad, nakon što se razotkrilo da svinjska gripa ipak nije smrtonosnija od obične sezonske nego, štoviše, ima znatno manje umrlih i manje komplikacija, cjepivo je na rasprodaji. Uz Francuze i Nijemci su se bacili na traženje kupaca, ali prodaja zasad ide slabo unatoč činjenici da se ono prodaje po cijeni po kojoj je kupljeno - od 6,25 do 10 eura po dozi.

Zasad su Francuzi uspjeli “uvaliti” tek 300.000 doza Kataru, a u tijeku su pregovori za dva milijuna doza Egiptu. I Nizozemska bi da može prodala barem 19 od 34 milijuna doza cjepiva koliko je lakomo kupila prošlog ljeta. No, što je to u odnosu na više od 100 milijuna francuskog i njemačkog viška? Ono što je u srpnju bilo gotovo nezamislivo, da će cjepiva “biti i za bacanje”, sad je postalo realnost. Dapače, siromašnima se sada cjepivo čak nudi besplatno, a u red su zasad stali Kosovo, Moldavija, Mongolija, Crna Gora ...

Hrvatska još ne zna što će s viškom jer glavnina cjepiva treba doći tek ovog i sljedećeg mjeseca. Dolazi nam još milijun doza. Za cjepivo protiv svinjske gripe potrošili smo 70 milijuna kuna, a glasnogovornica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Sanja Baković, kaže kako zasad nema naznaka o prodaji te da će, prema riječima direktora dr. Tihomira Strizrepa, o tome odlučiti Stožer za suzbijanje svinjske gripe.

Ni direktorica Imunološkog zavoda Tatjana Sindik Milošević ne zna ništa o mogućoj prodaji viška cjepiva. Smatra da će gripa imati još jedan nalet tijekom veljače ili ožujka kada bi potražnja za cjepivom mogla ponovo porasti. Slično razmišlja i prof. dr. Ante Beus, ravnatelj Infektivne klinike “Dr. Fran Mihaljević”, koji smatra da ćemo se teško provući bez trećeg vala svinjske gripe. No, u bitno povećanje potrošnje cjepiva teško je povjerovati nakon što je u cijelom svijetu interes za cijepljenje u drastičnom padu.

Zlatne koke

Ali, farmaceutski divovi, smatraju kritičari, nisu zabrinuti. Svoj su posao već obavili. Barem kada je riječ o svinjskoj gripi. Sada samo moraju čekati novu histeriju ili, kako bi rekli poklonici teorija zavjere, proizvesti je.

Procjenjuje se da bi stopa godišnjeg rasta potrošnje cjepiva u idućih pet godina mogla biti oko 17 posto! Očekuje se da bi tržište cjepiva ove godine moglo dosegnuti vrijednost od 21 milijardu dolara. Donedavni blockbusteri, lijekovi za visoki tlak ili kolesterol, više nisu in. Cjepiva su zlatne koke budućnosti.