Premda je zdravstvo jedini sustav koji koriste svi građani Hrvatske, nerijetko se, osobito u političkim pričama, marginalizira, pa ga tako gotovo i nije bilo u predizborno vrijeme.
Privatno i javno
No, nakon što je mandatar Tihomir Orešković spomeno “kanadski model”, zdravstvo je naglo postalo aktualno i u središtu rasprave, što se nedvojbeno svidjelo i zdravstvenim djelatnicima, ali i primjerice poslodavcima u javnom zdravstvu, kao i udrugama pacijenata. Zato i ne čudi da su se čak i u ovo blagdansko vrijeme pojavili prijedlozi za poboljšanje zdravstvenog sustava upućeni budućem premijeru.
Zanimljivo je da bez obzira na “pošiljatelja” u većem dijelu prijedloga postoji značajna suglasnost, premda bi se nerijetko moglo pomisliti da su inače na različitim stranama te da konsenzusa među njima ne može biti. Primjerice, i Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) koju čine vodeći ljudi javnog zdravstva, ali i Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) smatraju da ne bi smjelo biti “miješenja privatnog i javnog” te da dostignuta razina solidarnosti i prava pacijenata ne bi trebala biti smanjivana. No, i jedni i drugi drže da sustavu treba više kuna koje bi trebalo osigurati tako da se gospodarstvu omogući brže i jednostavnije otvaranje radnih mjesta. U UPUZ-u kažu da Hrvatska, primjerice, ima 289.000 manje zaposlenih nego što je prosjek zemalja EU-a u odnosu na broj stanovnika. Da ne postoji taj problem, u hrvatsko bi se zdravstvo slilo čak 3,5 milijarde kuna više, što znači da u financiranju ne bi bilo gotovo nikakvih problema. Riječju, svaki boljitak, odnosno jačanje gospodarstva imat će utjecaj na poboljšanje financija zdravstva. Tvrde također da se zdravstvena prava građana ne bi smjela smanjivati, a da bi se to postiglo, sadašnje stope izdvajanja iz doprinosa i državnog proračuna (4,8 milijardi kuna) ne smiju padati, na što mnogi aludiraju kad govore o štednji.
Veća transparentnost
Naravno, to ne znači da u zdravstvu treba ostati status quo, odnosno da sve treba “ostati kao lani”. Zbog toga u UPUZ-u drže da je nužno provesti racionalizaciju bolničkih kapaciteta ili, bolje rečeno, njihovu prenamjenu tamo gdje se pokaže da bi to poboljšalo kvalitetu zdravstvene skrbi, te organizirati centre izvrsnosti. U tom bi slučaju domovi zdravlja decentralizacijom sustava morali imati znatno veći utjecaj. Traži se i veća transparentnost u javnoj nabavi, ali i mjere kojima bi se zaustavio odlazak liječnika i medicinskih sestara iz Hrvatske. Udruga pacijenata drži da bi više reda u funkcioniranju bolničkih ustanova osiguralo veću dostupnost zdravstvene zaštite.
Očito, ideja za bolje zdravstvo ne nedostaje, ali njihovo moguće ostvarenje ovisit će ipak o “sluhu” budućeg ministra, što je dosad nerijetko bila najveća kočnica.
Zdravstveni prijedlozi za mandatara
- zadržavanje dosadašnje solidarnosti i dostupnosti sustava
- racionalizacija i prenamjena dijela bolničkih kapaciteta
- realnije cijene usluga u javnom zdravstvu
- zaustavljanje odlazaka medicinskih djelatnika
- osiguravanje 24 milijarde kuna godišnje za rad sustava zdravstva
- zadržavanje domova zdravlja kao temelja sustava
- transparentna nabava uz standardizaciju i kategorizaciju roba i usluga
- informatizacija cjelokupnog sustava
- provedba master plana bolnica
- strogo odvajanje privatnog od javnog zdravstva
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....