Vlada će na ovotjednoj sjednici donijeti odluku o pokretanju procedure ratifikacije Fiskalnog pakta, čime se i Hrvatska pridružila grupi od 25 zemlja EU (izuzev Češke i Velike Britanije) koje su se 2012. godine obvezale na čvršća fiskalna pravila. Taj Vladin korak na putu prema euru najavio je premijer Andrej Plenković nakon prošlotjednog summita eurozone koji je prvi put održan u proširenom sastavu, a sudjelovala je i naša zemlja, koja je upravo pokrenula strategiju uvođenja eura.
Potpisnice Fiskalnog pakta ujedno su se obvezale da će ga uključiti u pravo Unije pet godina nakon stupanja na snagu, odnosno do 1. siječnja 2018. godine, nakon što su njegove relevantne odredbe prethodno unesene u nacionalne zakone. Uz ostalo, one određuju da nacionalni proračuni moraju biti uravnoteženi ili u suficitu, da strukturni deficit ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, javni dug 60 posto BDP-a... Ratifikacijom tog ugovora, ocjenjuju u Vladi, Hrvatska će poslati poruku da se i ona namjerava pridržavati strožih fiskalnih pravila, kao i drugih odredbi Fiskalnog pakta koje, uz ostalo, predviđaju bržu konvergenciju, a time i provođenje reformi.
Odluke u lipnju
Novi summit eurozone, kako je najavio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, održat će se u ožujku, dokad bi trebale biti usuglašena stajališta o reformi, a u lipnju bi se mogle donijeti i prve odluke. Kako bi ta reforma trebala izgledati Europska komisija objavila je prije dva tjedna, a riječ je o paketu mjera za produbljenje Ekonomske i monetarne unije (EMU) do 2025. godine.
To podrazumijeva i njezin aktivniji angažman u pružanju podrške državama koje žele uvesti euro, a u ovom trenutku to se ponajprije odnosi na Bugarsku i Hrvatsku. Predloženi su, među ostalim, novi proračunski instrumenti za provedbu reformi, odnosno podršku mjerama koje su u Europskom semestru identificirane kao prioritetne.
Što to konkretno znači za Hrvatsku koja, očito je, ima teškoća u samostalnom reformiranju?
Više novca
Kako objašnjavaju zagovornici uvođenja eura, jača potpora Europske komisije strukturnim reformama može se postići na dva načina: novim instrumentom za provedbu reformi i tehničkom pomoći za određene aktivnosti, na zahtjev same države članice. Pritom će se novi instrument usredotočiti na one reforme “koje jačaju otpornost nacionalnih gospodarstava i imaju pozitivne učinke prelijevanja na ostale članice, poput tržišta rada, porezne reforme, razvitka tržišta kapitala i poboljšanje poslovne klime”. Nadgledanje i provođenje takvih reformi bit će usklađeno s Europskim semestrom.
Kad je riječ o tehničkoj pomoći koja se isporučuje na zahtjev države članice, Komisija predlaže da se od 2017. do 2020. godine udvostruče sredstva dostupna u Programu potpore strukturnim reformama (SRSP) s trenutačnih 142 milijuna na 300 milijuna eura. Budući da je riječ o sredstvima koje će dijeliti gotovo sve zemlje EU, to se i ne čini osobito velikim iznosom, ali smatra se da je gotovo podjednako važno dobivanje tehničke pomoći koju zemlja može zatražiti.
Pritom se od nje ne bi očekivalo da sudjeluje u subvencioniranju, a podrška bi pokrivala sve politike koje mogu pridonijeti postizanju visokog stupnja konvergencije. To su mjere u području upravljanja javnim financijama, unapređenju poslovnog okruženja, financijskog sektora, tržišta rada i dobara te funkcioniranja javne uprave.
Potpora članicama
Program će provoditi Služba za podršku strukturnim reformama (SRSS), tijelo EK čiji je zadatak potpora državama članicama u pripremi, oblikovanju i primjeni reformi. U okviru Programa, od 2018. do 2020. godine trebala bi se razviti posebna funkcija ili tim koji bi nudio ciljanu podršku državama članicama na putu prema uvođenju eura.
Za razdoblje nakon 2020. godine Komisija predlaže uspostavu instrumenta za konvergenciju koji će nastaviti rad SRSP-a. On bi podržavao pripreme država nečlanica eurozone da se pridruže eurozoni, tako da budu spremne jednom kad uvedu euro i da mogu prosperirati unutar eurozone.
Unatoč jasnom angažmanu Komisije, ulazak neke zemlje u eurozonu ne ovisi samo o njoj. O tome na kraju odlučuju članice ERM2 i Europska središnja banka. No, sve upućuje na to da zemlja koja to želi, euro može i uvesti, uz nedvojbenu pomoć Komisije. Međutim, ako će uvođenje eura biti poticaj ili izgovor za provođenje reformi, od takvih promjena ne treba puno očekivati.
Poput zemalja koje su u pomoć zvale MMF, istraživanja te institucije pokazuju da su uspijevale samo one zemlje koje su njezin program doživljavale svojim, koje su se doista željele promijeniti. U slučaju Hrvatske, to je zasad teško reći.
Produljit ćemo radni staž i stići zemlje slične RH
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je jučer na prvoj panel-raspravi nazvanoj “Press klub Europa”, u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Pod moderiranjem novinarke Jasmine Popović u panelu su s premijerom sudjelovali i Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, Branko Mijić iz Novog lista, Katarina Periša Čakarun s HRT-a te Bojan Divjak iz Glasa Slavonije.
Na jednosatnom panelu premijer je odgovarao na brojna pitanja urednika, novinara u publici te studenata novinarstva na Vernu.
O arbitraži sa Slovenijom:
- Hrvatska i Slovenija su u situaciji da moraju naći srednji put, a ako pogledate arbitražnu presudu - ne govorim da je prihvaćam niti ona za nas ima pravnu značenje - ali u mnogim aspektima, kad je riječ o kopnenoj granici, slijedi temeljna načela našeg pravnog tima, a to je katastarska granica. Naše je stajalište da Slovenija i Hrvatska moraju kontinuirano razgovarati bez tenzija, a cilj je da na sastanku s premijerom Cerarom, uz stupanj povjerenja i prijateljstva koji imamo, nađemo zajednički nazivnik za točke koje nisu sporne.
O hrvatskom ulasku u Schengen:
- Cilj je Vlade da do 2019. budemo spremni, a put Hrvatske za to nije preko Piranskog zaljeva, nego preko ispunjavanja kriterija. Polako se stječu preduvjeti, ali svjesni smo da za ulazak treba konsenzus svih zemalja članica. Blokada zbog bilo kojeg razloga koji ne bi bio vezan uz supstancu neprihvatljiva je.
O predsjedanju Hrvatske Europskom unijom 2020.:
- Vlada se u organizacijskom smislu intenzivno priprema. Treba obučiti ljude za predsjedanje i za to pripremamo brojne ljude, odnosno jačamo institucionalne kapacitete jer će to biti najvažniji događaj za nas, koji će biti kad i Rijeka bude europska prijestolnica kulture. Budući da sve države koje predsjedaju EU imaju i jedan summit, mi bismo željeli, jer to će se događati na 20. godišnjicu Zagrebačkog summita, pozvati lidere država na jedan takav skup koji bi dao snažan impuls našem susjedstvu. Koordinirat ćemo se i s Njemačkom jer ona preuzima predsjedanje od nas.
O proširenju EU na države Balkana:
- Mi smo apsolutno za politiku proširenja EU na države u našem susjedstvu, puno više nego što je u ovom trenutku Europska komisija. Europska komisija u izradi je novog papira vezanog uz politiku proširenja od 2020., a prema mom mišljenju, države poput Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Kosova, Albanije neće se pridružiti EU prije 2024. - 2025. Mi nećemo blokirati nikoga, ali svaka zemlja mora ispuniti kriterije. Kad je riječ o BiH, veliki akteri poput SAD-a, Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Italije znaju više nego dovoljno o BiH, te susjedne zemlje, a interes ostalih je puno manji. Angažman Hrvatske u Bruxellesu bio je ključan da BiH preda zahtjev za članstvom, a mi ćemo tu temu i dalje držati “toplom”.
O strukturnim reformama:
- Za Vladu će 2018. biti godina strukturnih reformi koje su i ključ za priključivanje eurozoni. Cilj je da dosegnemo rast sličnih zemalja u EU, a jedna od ključnih je i mirovinska reforma - što manje posebnih režima za umirovljenje te produljenje radnog staža, jer danas je i u Europi puno više umirovljenika nego mlađih od 14 godina. Kad je riječ o porezu na nekretnine, on je bio loše komuniciran, pa će se to riješiti drugim zakonima i neće biti vrijednosni, nego će se samo komunalna naknada i porez na kuće za odmor objediniti u jednu naknadu, uz kriterij vrednovanja starosti nekretnina.
O presudi šestorci u Haagu:
- Hrvatska je od Haaškog suda triput tražila da bude prijatelj suda, i uvijek su nas odbijali. U javnosti su bile tendenciozne informacije da mi ne prihvaćamo presudu i da se održala minuta šutnje u Saboru za generala Praljka. To nije točno. Minuta šutnje održana je za sve žrtve rata, a presudu prihvaćamo. Pa i haaški tužitelj Brammertz nakon presude Gotovini rekao je da prihvaćaju presudu, ali se s njome ne slažu. Tako i mi imamo pravo reći svoje stajalište u vezi s kvalifikacijom o udruženom zločinačkom pothvatu. Niti jedna institucija EU nije kritizirala Hrvatsku.
Osniva se fond za članice u problemu
Jedna od inicijativa je i osnivanje Europskog monetarnog fonda (EMF), nasljednika Europskog mehanizma za stabilnost (ESM). On bi nastavio pružati pomoć državama članicama u europodručju koje se suočavaju s financijskim teškoćama, ali dobio bi i nekoliko novih zadaća. Osnovao bi se Jedinstveni fond za sanaciju koji bi imao ulogu zajmodavca u krajnjoj nuždi kako bi se olakšala sanacija banaka u teškoćama, a time i sačuvalo povjerenje u bankarski sustava. Taj zaštitni mehanizam dogovoren je prije, ali tek treba postati operativan.
Predviđeno je i brže donošenje odluka u hitnim slučajevima, a s vremenom bi EMF razvio i nove financijske instrumente. Naposljetku, najavljeno je i uvođenje funkcije europskog ministra gospodarstva i financija, koji bi bio i potpredsjednik Komisije i predsjednik eurozone. Time bi se ojačala “dosljednost, učinkovitost, transparentnost i demokratska odgovornost donošenja ekonomskih politika u EU i europodručju, uz puno poštovanje nacionalnih nadležnosti”.
Ključni datumi u pripremi za euro
6. prosinca 2017.
Plan za produbljenje eurozone
15. prosinca 2017.
Euro summit - prva rasprava o daljnjim mjerama
do 1. siječnja 2018.
Uključivanje Fiskalnog pakta u pravo Unije
28. i 29. lipnja 2018.
Poseban sastanak Europskog vijeća na kojem će se donijeti konkretne odluke
2018. - 2020.
Komisija namjerava razviti većinu najavljenih inicijativa i testirati ih u praksi, Europski parlament i Vijeće ih usvajaju
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....