NOVI IZBORNI MODEL

22 zastupnika gubi posao, nove biramo u pet regija

Do kraja godine Vlada će donijeti plan za novi teritorijalni ustroj, a i s njime uskladiti izborna pravila
Zagreb, 060709.Nastavak 11. sjednice Hrvatskoga sabora na kojoj zastupnici raspravljaju o povjerenju novoj Vladi i mandatarki Jadranki Kosor. Rasprava se u Saboru oduzila do kasnih nocnih sati pa ce se na glasovanje o povjerenju morati jos malo pricekati. Na slici: kako je rasprava potrajala zastupnici su otisli na pauzu te ostavili polupraznu dvoranu.Foto: Ranko Suvar / CROPIX
 Ranko Šuvar/CROPIX

ZAGREB - Hrvatska bi ubuduće mogla imati 22 zastupnika manje u Saboru , te umjesto dosadašnjih jedanaest - pet izbornih jedinica. Tako barem, kako doznajemo, predlaže HSS u svojoj inicijativi izmjena Izbornog zakona.

Istra i Lika u jednoj jedinici

U vladajućoj koaliciji, naime, već neko vrijeme razmišljaju o izmjenama Izbornog zakona, pa iako se o detaljima još ne zna previše, neke informacije ipak su iscurile u javnost. Tako, primjerice, HSS predlaže ustroj od pet izbornih jedinica koji bi bio prilagođen novom teritorijalnom ustroju RH. Ugrubo, prvu izbornu jedinicu činila bi Dalmacija, druga izborna jedinica bio bi Grad Zagreb, treća Slavonija, četvrta sjeverna Hrvatska, a peta bi obuhvaćala Istru, Primorje, Gorski Kotar, Liku.

U svakoj od tih pet izbornih jedinica biralo bi se po dvanaest zastupnika, što je ukupno 60, dok bi se još 60, prema HSS-ovom prijedlogu, biralo s jedinstvene liste, što još nije razrađeno. Iz dijaspore bi bila tri zastupnika, dok bi broj zastupnika nacionalnih manjina ostao osam kao i do sada.

Prema tom HSS-ovom planu, ukupno, broj zastupnika, bi ubuduće iznosio 131.Usporedbe radi, trenutačno su u Saboru 153 zastupnika. Prema važećem Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, postoji jedanaest izbornih jedinica, odnosno dvanaest uključujući nacionalne manjine.

Procedura ulaska u Sabor

U deset izbornih jedinica bira se po 14 zastupnika. Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvrđuje se tako da ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista dijeli se s brojevima od 1 do 14.

Od svih dobivenih rezultata, zastupnička mjesta osvajaju one liste na kojima se pokaže 14 brojčano najvećih rezultata.

Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među tih 14 brojčano najvećih rezultata.

Kritike prijedloga HSS-a

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju samo one liste koje prijeđu izborni prag, odnosno, dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.

Što se tiče pripadnika nacionalnih manjina, oni biraju zastupnike u Sabor pojedinačnim izborom tako da je za zastupnika izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali.

Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju. Prema rezultatima zadnjih parlamentarnih izbora provedenih 25. studenog 2007. u Sabor su izabrana 153 zastupnika od kojih je pet zastupnika dijaspore, te osam zastupnika nacionalnih manjina. Iako prijedlog HSS-a još nije javno prezentiran, neki već sada upozoravaju na to kako ovaj prijedlog pogoduje većim strankama, te vodi marginalizaciji manjih, regionalnih, stranaka koje su do sada uspijevale osvojiti tek nekoliko zastupničkih mandata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 06:00