30% žena s diplomom u tridesetima još nisu majke

ZAGREB - Svaka treća žena koja je završila fakultet u dobi od 30 do 39 godina u Hrvatskoj nema djece, a najmanje djece imaju obrazovane žene zaposlene u financijskom sektoru. Razlog je nepredvidljivo radno vrijeme i čest nenajavljen prekovremeni rad, zbog čega upravo žene u tom sektoru najteže mogu uskladiti obiteljski i poslovni život.

Isplaniran rad

Isti problemi muče i žene niskog obrazovanja zaposlene u trgovini, koje u Hrvatskoj - suprotno očekivanjima i podacima iz drugih zemalja - stoga imaju manje djece nego žene istog obrazovanja i dohotka u drugim sektorima.

- Pokazalo se da noćni rad ili rad vikendom nije prepreka roditeljstvu i ne može se povezati s manjim brojem djece. Primjerice, najviše noćnog rada imaju žene u zdravstvu, a istodobno zaposlene u toj djelatnosti imaju i najviše djece. No, radi se o tome da je u zdravstvu rad unaprijed isplaniran - objašnjava dr. Anđelko Akrap, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, u analizi povezanosti fertiliteta i zaposlenosti žena u Hrvatskoj.

Istraživanje koje su ugledni demografi proveli na 1309 zaposlenih žena u Hrvatskoj u dobi od 20 do 39 godina pokazalo je da je nepredvidljivo radno vrijeme jedan od najvećih neprijatelja nataliteta. Zaposlene majke se najteže nose upravo s tim jer ne mogu isplanirati svoje obiteljske obaveze, odnosno čuvanje djece. Naime, u Hrvatskoj rad institucija nije pratio promjene u obiteljima i zaposlenosti.

Iako jednohraniteljska obitelj više ne prevladava, paleta usluga skrbi o djeci nije se mijenjala desetljećima, kao ni klasično radno vrijeme vrtića. Iako nemaju potporu države, politike ni institucija, a i baka-servis je, osobito u gradovima, sve rjeđi, žene ipak nekako uspijevaju organizirati skrb o djeci.

Sve dok znaju da im ta skrb treba - neplanirani dulji ostanak na poslu ili iznenadna promjena smjena problem je s kojim se ne mogu nositi. A kod poslodavaca, pokazalo je istraživanje, nemaju nikakvo razumijevanje. Štoviše, žene izmišljaju najrazličitije izgovore samo da ne moraju šefu reći da “moraju po dijete u vrtić”.

Mlade žene

Najveći broj djece, prema istraživanju, imaju nižeobrazovane žene u prerađivačkoj industriji. Među ispitanicama one su najneobrazovanije, najranije su završile školovanje i očekivano je da su ranije zasnovale obitelj i rodile djecu. Čak deset posto tih mladih žena ima samo osnovnu školu ili još manje od toga, a 70 posto ima završenu srednju školu. S obzirom na obrazovnu strukturu, očekivano bi bilo da po broju djece slijede žene zaposlene u sektoru trgovine, no slijede zdravstvo, socijala i obrazovanje, sektori u kojima su žene najobrazovanije. U obrazovanju, primjerice, 92 posto žena ima završen fakultet.

Razlog je upravo predvidljivo radno vrijeme i - sigurnost posla. Trgovina je, tumači u radu dr. Akrap, sektor koji je posljednjih desetak godina dobio veliki zamah, a u kojem je većina radne snage ženska. Radi se o mladim ženama, jer svaka druga mlađa je od 34 godine. Dakle, upravo u fertilnoj dobi.

- No, svaka treća zaposlena u trgovini radi na određeno vrijeme, dakle bez sigurnosti - objašnjava dr. Akrap.

Iako je očekivano da visokoobrazovane žene kasnije rađaju, stručnjaci upozoravaju da “biologija nije slijedila sociologiju”, odnosno žene su i dalje najplodnije u ranim 20-ima. Početak rađanja u 30-im godinama pretpostavlja teškoće u dobivanju željenog broja djece. Naime, samo sedam posto žena koje nemaju djecu ne žele ih ni imati.

Transformacija još traje

Stoga čak 33,9 posto zaposlenih žena s diplomom u dobi od 30 do 39 godina nema djece, dok među njihovim vršnjakinjama sa završenom samo osnovnom školom više od 40 posto njih ima već troje ili više djece!

- Kod visokoobrazovanih žena najveća je razlika između željenog i ostvarenog broja djece, o čemu bi kreatori obiteljske politike trebali voditi računa - zaključuje dr. Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u radu o obrazovanju i fertilitetu zaposlenih žena. Ističe kako kod nas transformacija tradicionalnog modela muškog hranitelja u dvohraniteljsku i dvoskrbničku obitelj još nije završila. Tamo gdje su tu promjenu pratile država i institucije, a radi se ponajprije o skandinavskim zemljama, stope fertiliteta su visoke, i to upravo među najobrazovanijim ženama.