42 milijarde kuna? “Taj iznos uključuje i protupotresno ojačavanje zgrada”

- Procjena od oko 42 milijarde kuna je prva preliminarna procjena troškova obnove građevina stradalih u potresu u Zagrebu - rekao je jučer ministar graditeljstva Predrag Štromar, a ta procjena je rezime jednomjesečnog terenskog i analitičkog rada što ga je u dokumentu od stotinu stranica i s posebnim smjernicama na četiri razine obnove seizmičke otpornosti “iznjedrila” ekipa statičara/volontera predvođena Josipom Atalićem iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.
baza podataka - Treba naglasiti da iznos od oko 42 milijarde kuna nije šteta nastala u potresu, nego da je to novac koji je potreban za obnovu nakon potresa. Procjena same štete nastale u potresu bit će znatno manja, a znat ćemo je do 1. svibnja - otkriva Atalić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo te naglašava da se radi o prvoj procjeni “donesenoj uz brojna ograničenja” jer su, primjerice, dodaje, baze podataka u Hrvatskoj prilično loše, a i nisu još sve zgrade niti pregledane (do jučer ih je pregledano 12.953). Atalić dodaje da iza te brojke od oko 42 milijarde kuna stoji “100 stranica proračuna, primjera te usporedbi s Italijom (koju je posljednjih godina zadesilo nekoliko jačih potresa), 25 stručnjaka, konzultacija sa svijetom i slično...”.
- Taj izračun je izuzetno kompleksan. Treba naglasiti da je to iznos potreban za obnovu građevina oštećenih u potresu, a ta sanacija podrazumijevala bi i protupotresno ojačavanje zgrada do određenog stupnja seizmičke otpornosti. U dokumentu su sažete posebne smjernice na četiri razine obnove, dakle svaka od boja s naljepnica (zelena, žuta, crvena) može se prilagoditi određenoj razini obnove te procjena troška njihove obnove - objašnjava Atalić.
Na pitanje je li iznos obnove toliko visok jer su u potresu stradale, pa ih je potrebno i obnoviti, mnoge vrijedne građevine poput same katedrale, Atalić objašnjava da te takozvane specifične objekte u tu računicu nisu niti uračunali u realnom iznosu.
- Te specifične građevine uračunali smo po sličnim kriterijima kao i ostale, nismo računali njihovu stvarnu povijesnu vrijednost, odnosno štetu nastalu na baštini - kaže Atalić, dodajući da su napravili nekoliko verzija tog izračuna te da su se odlučili za ovaj, kako kaže, “srednje visok”.
Ministar graditeljstva Štromar ističe da se radi o “projekciji preliminarnih pregleda”.
prioriteti - Ova preliminarna procjena troška obnove bila je nužna kako bismo imali polazišnu točku za osiguravanje sredstava, posebice iz drugih izvora (fondovi EU, Svjetska banka). Naravno da će temeljita procjena uslijediti nakon što se pregledaju sve zgrade, a zatim izradi kompletna projektna dokumentacija - rekao je ministar Štromar, dodajući da će obnova ići po prioritetima “zdravstvo, školstvo i stanovanje”. Pitali smo ga može li već sada reći vlasnicima nekretnina pogođenima u potresu u kojem postotku će država ili Grad Zagreb moći sudjelovati u njihovim troškovima obnove, odgovorio je da takav podatak još nema.
- Ali, ponavljam, upravitelji zgrada moraju početi s pripremom projektne dokumentacije, moraju angažirati stručnjake - rekao je Štromar.
kvaliteta Dodao je da je prioritet rješavanje problema s dimnjacima kako bi se ljudima u stanove doveli topla voda i grijanje, a na pitanje o tome hoće li se novim zakonom donekle relaksirati propisi koji se odnose na zidanje dimnjaka na krovovima, Štromar je kazao kako se “obnova mora raditi u skladu sa zakonskim propisima”.
- Sve ovisi o tome kakve su zgrade bile na određenom području, kakva je njihova kvaliteta, te koliko ima zgrada koje su kulturna dobra - rekao je ministar te dodao da je zakon pri kraju. J