Ponovno uvođenje obveznog vojnog roka za sve vojno sposobne muškarce nije tema o kojoj se trenutačno raspravlja, radi se o mojoj političkoj zamisli, potvrdila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović jučer na Plitvičkim jezerima, na obilježavanju “krvavog Uskrsa”.
Strateške procjene
- Raspravljat ćemo o tome u budućnosti. Da bismo uveli vojni rok, za to moramo stvoriti pretpostavke. Trebamo prije svega donijeti neke strateške procjene i dokumente, kao što je Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske iz koje proizlaze plan o dugoročnom razvoju Oružanih snaga, plan obrane i ostali elementi koji su tu potrebni. Ne radi se o mišljenju jedne osobe ili mene kao predsjednice, radi se o odluci koju moramo donijeti svi zajedno na temelju procjene ugroza u odnosu na Republiku Hrvatsku i temeljem stručne i javne rasprave - rekla je predsjednica Grabar Kitarović te dodala kako smatra da bi trajanje od tri mjeseca “bio možda neki razumni rok”.
Sve manji budžet
Naglasila je da nam je “posljednja Strategija nacionalne sigurnosti izrađena još 2002. te da su se u međuvremenu okolnosti promijenile”.
- Strateške odluke, kao što je uvođenje vojnog roka, donose se temeljem strateških procjena, a ne osobnih mišljenja - rekla je predsjednica.
Međutim, naši sugovornici tvrde kako bi ponovno uvođenje obveznog vojnog roka godišnje stajalo oko 500 milijuna kuna. - Ministarstvo obrane tog novca nema. U situaciji kad Ministarstvo obrane i Oružane snage svake godine dobivaju sve manje novca iz proračuna, potpuno je iluzorno razgovarati o uvođenju vojnog roka - tvrdi upućeni.
Osim nedostatka novca, problem je voljnost mladih ljudi za služenje vojnog roka.
Prigovor savjesti
Naime, 2007. godine služenje obveznog vojnog roka nije suspendirano zbog NATO-a, kako se sad govori, nego zbog izuzetno malog odaziva. Te godine upućeno je 25 tisuća poziva za služenje vojnog roka, a odazvalo se manje od 2500 novaka. Ostali su se pozvali na prigovor savjesti i otišli na civilno služenje vojnog roka.
- Tko nam može garantirati da je danas situacija drugačija i da bi se odazvao veći broj vojnih obveznika - kaže naš sugovornik. Pravo na prigovor savjesti propisano je Ustavom, i to se pravo novacima ne može ukinuti. Nadalje, člankom 47 Ustava propisano je da je “vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost svih za to sposobnih državljana”. Prema tumačenju naših sugovornika, to znači da bi na služenje vojnog roka trebalo pozivati i žene.
Naknada od 2500 kuna
U javnosti se interes mladih za služenje vojnog roka argumentira velikim odazivom na dragovoljno služenje vojnog roka. Interes je jedno vrijeme zaista bio velik i čak se tražila veza da se postane dragovoljni ročnik.
No, taj znatni interes je trajao dok je naknada za služenje vojnog roka bila 2500 kuna mjesečno. Nakon što je pala na 1600 kuna, interes mladih je drastično opao.
Naši sugovornici su nam detaljno raščlanili trošak od oko pola milijarde kuna. Kada bi na godišnjoj razini na služenje vojnog roka došlo oko 25.000 novaka, trebalo bi kupiti isto toliko odora, a svaka stoji oko 5000 kuna.
Za hranu po ročniku treba platiti između 80 i 100 kuna dnevno.
Zaposliti 2000 ljudi
Nadalje, mjesečna naknada morala bi biti privlačna za svakog novaka pa ne bi smjela iznositi manje od 2500 kuna. Za prijam ročnika bilo bi potrebno urediti objekte u kojima bi oni živjeli i radili, a oni su u tako lošem stanju da bi za njihovo uređenje bili potrebni deseci milijuna kuna. Tu su i troškovi streljiva, pušaka i ostale logistike.
U proteklom je razdoblju brojčano stanje vojske znatno smanjeno te administrativni dio, koji se brinuo o ročnoj vojsci u Oružanim snagama, više ne postoji. Smanjen je i dočasnički i časnički kadar. Ponovo uvođenje vojnog roka značilo bi zapošljavanje dodatnih između 1000 i 2000 ljudi.
PREPREKE ZA UVOĐENJE VOJNOG ROKA
1. na godinu bi trošak vojnog roka iznosio oko 500 milijuna kuna
2. upitno je jesu li mladi zainteresirani za služenje vojnog roka
3. procjenjuje se da bi se velik broj novaka pozvao na prigovor savjesti
4. nejasno je propisuje li Ustav da i žene moraju služiti vojni rok
5. loše stanje vojnih objekata u čije uređenje treba uložiti milijune kuna
6. potreba za zapošljavanjem dodatnih 1000 do 2000 ljudi koji bi radili s novacima
7. mali vojni proračun
NATO: Države same odlučuju o vojnom roku
Hoće li Hrvatska ponovno uvesti obavezu služenja vojnog roka ili ne nije stvar NATO-a. Iako je ogromna većina NATO članica, uz mali broj izuzetaka, ukinula obavezu služenja vojnog roka, ne postoji jedinstven stav NATO-a o tome je li to najbolja opcija ili ne. Zato je to pitanje prepušteno svakoj državi članici da suvereno odlučuje o tome.
U Hrvatskoj je mogućnost ponovnog uvođenja vojnog roka spomenula predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a šef HDZ-a Tomislav Karamarko je rekao kako bi o tome htio čuti i mišljenje partnera u NATO-u. Iz NATO-a je stigao očekivani odgovor da je to stvar svake države članice. “Ono što je važno je da svaka vojska bilo koje države članice bude sposobna učinkovito djelovati uz snage ostalih saveznika u NATO-u, te tako doprinosi kolektivnoj obrani i očuvanju sigurnosti euroatlantskog prostora”, sve je što je mogao reći dužnosnik NATO-a.
Neki diplomati iz drugih članica NATO-a kažu da bi Hrvatska ionako trebala više trošiti za obranu jer je daleko od preporučenog NATO praga od dva posto BDP-a, tako da ne znaju kako bi se ponovno uvođenje obveze služenja vojnog rok odrazilo na pitanje izdvajanja iz proračuna za potrebe obrane.
A. Palokaj
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....