Iako je povećanjem trošarina na duhan i naftne derivate izazvala veliki gnjev javnosti, Vlada će na taj način riješiti tek manji dio problema s manjkom u proračunu. Od oko tri milijarde kuna, koliko ovaj put iznosi potrebna “fiskalna prilagodba”, računa se da će većim trošarinama osigurati najviše oko 500 milijuna kuna. Kao druga važna mjera na strani prihoda spominje se povlačenje dijela dobiti iz državnih poduzeća.
Visoka dobit
S obzirom na prošlogodišnje rezultate, najozbiljniji kandidat za to je HEP koji je u prvih devet mjeseci prošle godine ostvario dobit od gotovo dvije milijarde kuna, a u istom razdoblju godinu ranije ona je iznosila 855 milijuna kuna. Od ostalih poduzeća koja su imala nešto veći profit izdvajaju se Plinacro s dobiti od 125,2 milijuna kuna, Hrvatske šume s 91,5 milijuna kuna i Janaf, koji je ostvario 65,9 milijuna kuna dobiti. S liste strateških tvrtki njih je 39 ostvarilo ukupnu dobit od četiri milijarde kuna, što je 42 posto više nego u devet mjeseci godinu ranije, kada su državni dobitaši zaradili 2,8 milijardi kuna. No, u toj grupi su i institucije poput Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Agencija za obvezne zalihe nafte, a one zacijelo nisu u kategoriji onih od kojih se može uzeti malo.
Ponuda dionica
Glavni Vladin ovogodišnji adut nesumnjivo je HEP, koji se pojavljuje u različitim planovima. Jedan od njih je i izlazak na burzu, a da bi se inicijalna javna ponuda dionica lakše provela, prema pisanju Slobodne Dalmacije, država ide na otpisivanje knjigovodstvene vrijednosti sedam termoelektrana proizvodnje HEP-a. Problem neadekvatnosti kapitala koji time nastaje riješio bi se povećanjem kapitala, i to pretvaranja dobiti u temeljni kapital. Vlada će, očito, morati dobro odvagati što želi i što može. Višegodišnja praksa povlačenja dobiti iz državnih poduzeća, osobito HEP-a, već je ostavila traga na kvalitetu njegova poslovanja.
Osim povećanja prihoda, očekuje se i smanjivanje rashoda proračuna za oko milijardu i pol kuna. Ono što je sigurno, neće se dirati plaće, mirovine i socijalna davanja, već će se i ovaj put uštede tražiti u području subvencija, materijalnih rashoda i investicija. Konkretne mjere trebale bi biti poznate idućih dana, a krajem mjeseca Vlada će programe reformi i konvergencije poslati u Bruxelles.
Dodatne uštede
Vladin plan da deficit smanji za samo 1,5 milijardi kuna očito nije prošao i povjerenik Komisije za ekonomske i financijske poslove Pierre Moskovici zatražio je dodatne uštede od 0,4 posto, odnosno za 1,3 milijarde kuna. Stoga Vladi nije preostalo drugo nego hitno povećati trošarine.
Benzin će biti skuplji 25 lipa
Vlada je jučer donijela uredbu kojom su trošarine na motorne benzine, bezolovni benzin i plinsko ulje podignute za 20 lipa, a s PDV-om se taj iznos penje na 25 lipa. Konkretno, to znači da će od svake litre olovnog benzina država sada uzimati 4,5 kuna, od litre bezolovnog benzina 3,66 kuna, a od litre plinskog ulja za pogon 2,86 kuna na ime trošarine. Tome treba pribrojiti i 1,20 kuna iz svake litre benzina za HAC, HC i HŽ Infrastrukturu te PDV. To znači da će država od svake prodane litre benzina uzimati 7,12, odnosno 6,07 kuna nameta i poreza.
Predstavnici više naftnih distributera jučer su nam rekli da će za iznos trošarine povećati cijenu benzinskih goriva na svojim crpkama. Niti jedan od naših sugovornika niti ne pomišlja da bi smanjio svoju maržu za dio povećane trošarine i na taj način ublažio porast cijene jer je visina marže izuzetno mala. Nove visina trošarine bit će uračunata odmah nakon objave Vladine uredbe u Narodnim novinama, a to bi moglo biti jako brzo jer je državi u interesu da što prije počne ubirati taj novac. To znači da će litra eurosupera 95, koja je sada 9,57 kuna, s novom trošarinom stajati 9,82 kune, a litra eurodiesela, koja sada stoji 8,85 kuna, s novom trošarinom bit će 9,10 kuna.
Ipak, pojedini distributeri tvrde da bi za nekoliko tjedana cijena benzina s novim trošarinama mogla pasti ispod razine koja je danas sa starim trošarinama.
Naime, najavljuje se daljnji drastični pad cijene nafte na svjetskim tržištima, a time i derivata na Mediteranu, što bi direktno trebalo dovesti do pada cijene naftnih derivata u Hrvatskoj. ( K. Žabec)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....