KRITIČNA OPORBA

‘Afere na steroidima iskaču van, uhićenja na Geodetskom fakultetu ukazuju na korupcijsku hobotnicu‘

Nemam volje komentirati afere Plenkovićeve Vlade. Jedini izlaz je da građani na izborima svemu ovome kažu dosta, kaže Nikola Grmoja

Sandra Benčić

 Damjan Tadic/CROPIX

Uhićenja na zagrebačkom Geodetskom fakultetu u vezi nezakonitog korištenja novca iz europskih fondova oporbene stranke u srijedu su popratile komentarom kako je riječ o korupcijskoj hobotnici i trošenju europskih sredstava na način koji predstavljaju ozbiljna kaznena djela.

"Jutrošnja uhićenja ne možemo promatrati odvojeno od vijesti koja je uslijedila da je upravo taj fakultet bez javnog natječaja dobio veliki posao 3D snimanja za državu", ustvrdio je Peđa Grbin (SDP).

"Neki će reći da fakulteti ne moraju ići na javne natječaje, a meni ovo smrdi do neba na uigranu shemu i korupcijsku hobotnicu u kojoj se koristi činjenica da neki poslovi s određenim institucijama ne moraju ići na javnu nabavu da bi se to onda koristilo kao bankomat za pojedince koji su povezani s vlašću”, rekao je Grbin.

Kad sve ovo dođe na udar i pred Ured europskog javnog tužitelja, postoji realna mogućnost, smatra, da brojna sredstva, i ona iz Fonda za solidarnost i drugih fondova koja su nam stavljena na raspolaganje, mi kao država moramo vratiti.

"Ali onda to ne vraća Nina Obuljen Koržinek, nego mi, građani Hrvatske jer je netko zabio ruku u džep europskih fondova, misleći da od tamo može krasti koliko ga je volja", izjavio je.

Premijerovu izjavu da se DORH mora izjasniti o slučaju Agrokor, Grbin je popratio pitanjem - što će nam takav premijer?

"Možemo postaviti panj u Banske dvore, efekt će biti isti, jer nizašto nije odgovoran, ništa ga se ne tiče, ništa mu nije tema", mišljenja je predsjednik SDP-a.

Grmoja: ‘Uhićenja nemamo dok ne krenu iz Ureda europskog javnog tužitelja‘

Nikola Grmoja (Most) ističe da svaki dan imamo novu aferu, ljudima to više izlazi na uši, a kaže kako ni sam više nema volje komentirati afere Plenkovićeve Vlade. Stoga je jedini izlaz da građani na izborima svemu ovome kažu dosta.

"U najnovijoj aferi, u Ministarstvu kulture, vidim da se bez natječaja dodijelio novac koji se trošio bez ikakvog rezona, svi su troškovi bili preplaćeni i institucije, za koje ne znam imamo li ih uopće, trebaju poduzeti ono što je potrebno", kaže.

"Uhićenja nemamo dok ne krenu iz Ureda europskog javnog tužitelja, a imamo i situacije s nepobitnim dokazima u SMS prepiskama. No ako se radi o Plenkovićevom najužem krugu, tad ni SMS prepiska gdje se namještaju poslovi nije dovoljna jer vidimo da Marko Milić, Krunoslav Katičić i ostali nisu pozvani na obavijesni razgovor, a ja pitam zašto", istaknuo je Grmoja.

Andreju Plenkoviću poručio je da se riješio Mosta iz Vlade u trenutku izbijanja afere Agrokor da bi mogli "hapati" i sad im je sve to došlo na naplatu.

"Čisti svoje smeće, Plenkoviću, nemoj se sad vaditi na Most. Ti se želio sam voditi taj proces, vidimo kako si ga vodio i ovo je tvoje smeće koje ćeš ili sam čistiti sad ili ćemo čistiti mi kad preuzmemo odgovornost za Hrvatsku”, najavio je.

Benčić: ‘Uhićenja ukazuju na korupcijsku hobotnicu oko Geodetskog fakulteta‘

Sandra Benčić (Možemo!) nije iznenađena uhićenjima jer je istragu provodio Ured europskog javnog tužitelja.

"Taj slučaj jasno pokazuje da se novac iz europskih fondova, i to na sveučilištima, troši na način koji predstavlja ozbiljna kaznena djela, uključujući pronevjeru i krađu. To što je uhićeno 29 ljudi pokazuje da je bila cijela jedna korupcijska hobotnica oko Geodetskog fakulteta, ali i to da nadzorni mehanizmi koje Vlada ima za trošenje europskih sredstava na funkcioniraju”, ocijenila je.

I najnovije otkriće portala Telegram o slučaju u Ministarstvu kulture, napomenula je, ukazuje na to da je sredstva iz Fonda solidarnosti ministrica Obuljen Koržinek dodijelila istom tom Geodetskom fakultetu i istom tom dekanu koji je organizirao korupcijsku hobotnicu, izvlačio sredstva iz europskih fondova, a potrošena su tako da im je uplaćen cijeli iznos, a da je snimljena četiri ili pet puta manja površina od one koja je bila ugovorena.

"Ako se dokaže da je ministrica znala za malverzacije s europskim fondovima na Geodetskom fakultetu, prihvatila i predala izvješća koja su neadekvatno dokumentirana Fondu solidarnosti, onda je i ona izravno umiješana u cijelu priču i morat će odgovarati. Sve ove afere na steroidima koje ovaj tjedan iskaču van morat će platiti građani Hrvatske i još iduće dvije do tri generacije, o tolikoj šteti se radi”, zaključila je Benčić.

image

Nina Obuljen Koržinek

Damjan Tadic/CROPIX

Obuljen Koržinek: ‘Sve odluke o angažmanu GF-a donesene su po zakonu‘

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je u srijedu da je odluku o angažiranju Geodetskog fakulteta (GF) za popisivanje i procjenu šteta na kulturnoj baštini nakon potresa donijela temeljem zakona te je odbacila tvrdnje portala Telegram da je taj posao preplaćen.

Taj je portal u srijedu napisao da je ministrica osobnom odlukom, bez javnog natječaja nelegalno isplatila Geodetskom fakultetu 19,1 milijuna kuna za dubinsko snimanje zgrada nakon potresa 2020. godine te da je "taj posao problematičan u nizu segmenata i radikalno preplaćen".

Odbacujući te tvrdnje, Obuljen Koržinek navela je da je odluka o hitnom postupku popisa šteta na kulturnoj baštini donesena temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Uz službe Ministarstva kulture i medija i Hrvatskog restauratorskog zavoda za popis i procjenu šteta angažirani su i brojni stručnjaci, u prvom redu s Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta, dodala je odgovarajući na pitanja novinara u Hrvatskom saboru.

Ministarstvo: ‘Telegram je iznio niz neistina‘

Zbog pisanja Telegrama i Ministarstvo je poslalo priopćenje u kojem naglašava da je portal iznio niz neistinitih teza, posebno odbacivši tvrdnju da su izbjegavali dati odgovore.

Ministrica je u izjavi naglasila da je sve što je GF napravio "pohranjeno na za to posebno nabavljenim serverima Ministarstva i konzervatorskog odjela u Sisku", a radi se o više od 220 objekata i površini većoj od 940 tisuća četvornih metara.

Ti su podaci "dopunjavani od početnih snimaka koji su bili hitno potrebni nakon prvog, zagrebačkog potresa, zatim nakon progresivnih šteta i novih stradanja za vrijeme petrinjskog i slijeda naknadnih potresa, kao i naknadnih dopunskih snimanja koja su bila potrebna stručnjacima za izradu dokumentacije konstrukcijske i cjelovite obnove".

"Jako je važno reći - pojedini su objekti, pogotovo nakon petrinjskog potresa, ponovno snimani, što je omogućilo identificiranje i procjenu i evidentiranje progresivne štete nakon čega je, podsjetit ću, i omogućeno Hrvatskoj da koristi sredstva Fonda solidarnosti u roku za godinu dana duljem od onoga koji je bio predviđen. Sve je rađeno sukladno Zakonu, sukladno pravilima za sve postoji dokumentacija i sve je dostupno na serverima MKM i u pisanim izvještajima", naglasila je ministrica.

Odbacila je i tezu iz članka da se snimanje moglo provesti za puno manje novca angažiranjem privatne tvrtke, a ne fakulteta, a MKM u priopćenju naglašava se da se angažiralo najbolje stručnjake u Hrvatskoj koji su radili na popisu, određivanju i dokumentiranju šteta, pa se "tako ni za 3D dokumentiranje stvarnog stanja objekata nije moglo tražiti privatne tvrtke, već angažirati stručnjake Geodetskog fakulteta, koji su ne samo osposobljeni i kompetentni za interventna snimanjima suvremenim tehnikama, nego i imaju odgovarajuću suvremenu opremu za snimanje i obradu podataka".

Ministarstvo ističe i da su procjene koje je objavio Telegram citirajući privatne tvrtke "potpuno netočne", s obzirom na to da ne uzimaju u obzir ne samo potrebni proces snimanja, nego i dodatnu računalnu obradu podataka koja je bila potrebna.

"Cijena je, naime, formirana na temelju izrade snimaka stanja raznovrsnih objekata kulturne baštine na području pogođenih potresom, a metoda laserskog skeniranja obuhvaćala je: lasersko skeniranje, fotogrametriju objekta i GPS/GNSS mjerenja", piše Ministarstvo.

Lasersko skeniranje, dodaje se u priopćenju, uključivalo je snimanje kompletnog objekta, njegovih interijera i eksterijera laserskim skenerom s određenog broja stajališta (pozicija instrumenata) kako bi se objekt obuhvatio u cijelosti (fasade, prostorije, hodnici, pomoćne prostorije, stube, … i dijelovi svake prostorije, podovi, stropovi, pregradni zidovi, kao i dijelovi fasada, zabati, vijenci i ostali elementi…).

Te su metode bile potrebne, naglašava Ministarstvo, jer klasične metode snimanja i dokumentiranja postojećeg stanja od strane većeg broja stručnjaka nisu bile prihvatljive zbog trajne opasnosti od urušavanja.

Uz to, odrađena je i fotogrametrija objekata, napominje se u priopćenju, koja se sastojala od prikupljanja dovoljnog broja fotografija bespilotnom letjelicom i/ili fotoaparatom kako bi se cjeloviti objekt modelirao u jedinstveni 3D model, a ta se metoda izmjere koristila kako bi se modelirali visoki dijelovi objekata i oni dijelovi koji nisu vidljivi za laserski skener i izradu ortofoto tlocrta objekta (krovne plohe).

Ministarstvo ističe i da je cijena, uz snimanje kao terenski dio posla, "formirana i temeljem uredskog dijela obrade i pripreme snimaka od izrade modela iz mjerenja skenerom i fotogrametrijskih mjerena, zatim generiranja ortofotografija do izrade geodetskih snimaka".

"Sva snimljena dokumentacija, predana je u digitalnom obliku, računalno obrađena u formatu koji omogućava da je svakodnevno u bazi podataka mogu koristiti konzervatori, projektanti i ostali korisnici", dodaje MKM.

Ističe i da će se prikupljena dokumentacija koristiti i za izradu konzervatorskih podloga, "najveće investicije i reforme u konzervatorskoj službi".

Ministrica: ‘Sve isplate prema GF-u su iz nacionalnih sredstava‘

U Saboru su novinari ministricu pitali i za angažman podizvođača jer GF sam nije mogao pokriti cijeli posao, a ministrica je odgovorila da o tome nema saznanja jer su sve isplate iz Ministarstva išle isključivo Fakultetu koji je i isporučivao sve podatke.

"Svi naši odnosi bili su isključivo s GF-om, a njihova je odgovornost bila, ostaje i danas, ako nešto trebaju objašnjavati, neka objašnjavaju. Ja u takve špekulacije ne bi ulazila", rekla je Obuljen Koržinek.

Naglasila je pritom da su sve isplate GF-u bile iz nacionalnih sredstava, odnosno da je riječ o sredstvima Ministarstva.

"Ja sam u trenutku kad se dogodio potres donijela odluku i obustavili smo sve financiranje kulturne baštine izvan potresom pogođenog područja, zaustavili sve isplate i koristili naša redovita sredstva jer u tom trenutku nismo imali druga sredstva, za proces dokumentiranja procjene štete i izrade izvještaja. Sve je to plaćeno nacionalnim sredstvima", istaknula te ponovila da je sve napravljeno sukladno zakonu i njezinoj odluci o popisu i procjeni štete. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 07:22