Galebovi su sve veća pošast u primorskim gradovima. Više uopće nije neuobičajeno vidjeli kako napadaju ljude želeći im oteti hranu nasred ulice ili trga ili pak za stolom na nekoj terasi. Mnogim turistima pogled na galeba s terase nekog kafića ili restorana izgleda romantično, ali sva romantika nestane kada im slete na stol i pojedu kroasan, brancina ili krumpiriće.
I baš zato su još 2011. Porečani odlučili nešto poduzeti. Angažirali su Veterinarsku bolnicu Poreč kako bi po uzoru na Veliku Britaniju smanjili populaciju galebova u urbanoj sredini tako da se u gnijezda stavi plastična jaje.
Podaci za gradove
Poslije toga akciji su se 2016. pridružili i Rovinj i Novigrad, a Pula 2019. Sada se godišnje zamijeni oko 3500 jaja, a koliko je to gnijezda, doznat ćete podijelite li taj broj s tri. Jer galebovi u prosjeku iznesu od jednog do tri jaja i na njima leže mjesec dana dok se ne izlegu ptići.
Akciju koordinira direktor Veterinarske bolnice Poreč Branko Jurić zajedno sa Zdravim gradom Poreč, a financiraju je Pula, Poreč, Rovinj i Novigrad s najvećim istarskim hotelskim kućama. Jurić kaže da je sada akcija zamjene jaja završila, ali da dalje nadziru područja gdje se galebovi gnijezde u urbanim zonama.
- Najveći rezultat akcije vidimo u Poreču jer smo tu već više od 10 godina. Tu se smanjila populacija galebova u gradu za 50 posto, a čak 70 posto u hotelskim i turističkim naseljima. U Rovinju i Novigradu ta se populacija smanjila 25 do 30 posto, a za Pulu je prerano reći jer nam građani tek trebaju javiti pozicije gdje se nalaze gnijezda - kaže Jurić, čija veterinarska stanica jedina u Hrvatskoj obavlja ovaj posao i zasad pokrivaju samo ta četiri istarska grada. Kaže da su se na početku akcije žalile pojedine zelene udruge, no napominje da imaju sva potrebna dopuštenja nadležnog Ministarstva. S druge strane, ističe da njima nije cilj smanjiti populaciju galebova općenito, nego ih na ovaj način vratiti na njihova prirodna staništa, a to su hridi.
Prenositelji bolesti
- Zašto galebovi dolaze u gradove? Dolaze zbog hrane. Prije su se hranili na deponijima u Poreču i Rovinju. Otkada su ti deponiji zatvoreni, dolaze u gradove i čekaju na hranu iznad škola, mjesta gdje se prodaje hrana, tržnica. I onda napadaju ljude, djecu, kućne ljubimce. Čak su jednom napali vjevericu i pojeli je nasred grada, iako ona nije u njihovu hranidbenom lancu. Vrlo je neugodan taj napad na ljude, jer vas na kraju krajeva ptica može ozlijediti. Ima posebnu taktiku, jer dolazi s leđa i uplaši ljude koji tada ispuste hranu. Vrlo su pametni i točni znaju kada primjerice djeca izlaze na marendu na dječje igralište ili u dvorište i čekaju ih točno u to vrijeme. Isto tako, hrane se i na uličnim hranilištima za mačke, a o kantama za smeće da ne govorim - ističe dalje. Kaže da prirodnog neprijatelja nemaju i da je zato takvih slučajeva bilo sve više. Gnijezde se kada kreće toplije vrijeme, a najčešće gnijezda pletu na ravnim krovovima, a sve više počinju to raditi i na kosima, uz dimnjake.
- I onda sjede mirno na jajima mjesec dana dok se ptići ne izlegu. No, kada se izlegu, počinje šou jer postaju jako glasni i to ljudima smeta. Ne mogu od njih spavati, uništavaju krovove, posebno dok uče ptiće letjeti. A kada im zamijenimo jaja, sjede na njima duže pa vide da se ništa ne događa. Onda odustanu. Neki se znaju vratiti i iduće godine na isto mjesto i ako opet na tom mjestu zamijenimo jaja, shvate da nešto ne valja s tim mjestom i da tu ne mogu stvoriti podmladak pa napuste gnijezdo. Inače, kada ne biste zamijenili jaja, nego ih samo uklonili, galebovi bi ih ponovno snijeli i ništa ne biste napravili - ističe Jurić koji kaže da su u sklopu akcije napravili i analizu izmeta.
- U utvrdili smo da je pun salmonele. Stoga moramo biti svjesni da su galebovi prenositelji i nekih bolesti. Sve se to događa jer se hrane otpacima, a ne ribom. Cilj je vratiti ih na njihova staništa i da se hrane ribom - zaključio je ovaj porečki veterinar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....