Aladrović: Prihvaćen tekst Akcijskog plana unaprjeđenja socijalne skrbi

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i predsjednik Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika Josip Aladrović izvijestio je u utorak da je većinom glasova prihvaćen konačan tekst Akcijskog plana unaprjeđenja sustava socijalne skrbi.

U izjavi novinarima nakon sjednice Vijeća istaknuo je kako ga je prihvatila cijela zajednica koja se bavi socijalnim politikama i složila se s onima koje je promicalo ministarstvo.

"Prezentirali smo naše viđenje Zakona o udomiteljstvu i sve izazove s kojima se susreće, ali i izmjene koje će se dogoditi kroz tri nacionalna plana koja su nužna kako bismo kvalitetno iskoristili sredstva iz Europskoga socijalnog fonda", rekao je Aladrović.

Istaknuo je da su promjene u sustavu socijalne skrbi vrlo opsežne i odnose se na Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o udomiteljstvu, o pet komorskih zakona i tri nacionalna plana koja uza se vežu tri akcijska plana i akcijski plan za unaprjeđenje sustava socijalne skrbi čija je konačna verzija danas prihvaćena.

Povećanje naknada

Promjene podrazumijevaju preustroj dijela sustava, određenu centralizaciju i odvajanje preventivne i represivne uloge centara, zatim osnivanje akademije kojoj je smisao cjeloživotno obrazovanje, otvaranje sustava javnosti kroz povjerenstvo za pritužbe i predstavke. Također je, rekao je Aladrović, predviđeno povećanje naknada iz konteksta korisnika sustava socijalne skrbi kako bi se smanjila stopa siromaštva i socijalne depriviranosti.

To su financijski izdašni zakoni, ali kao Vlada smo se u svome programu za to odlučili i to su prvi koraci u tom smjeru, poručio je ministar.

Odgovarajući na novinarski upit, rekao je da se radi o povećanju naknada, među ostalim, za udomiteljstvo ali i opskrbnina. U suradnji s UNICEF-om očekujemo izraditi kampanju i aktivnije uključiti centre za socijalnu skrb kako bismo imali dovoljan broj udomitelja i očekujemo povećanje za 10 posto i da im naknadu korigiramo na razinu onoga što je minimalno potrebno kako bi korisničke skupne bile zadovoljne, poručio je.

Planiramo kroz zakonske izmjene koje će se uskoro naći u javnom savjetovanju redefinirati i relaksirati uvjete za udomitelje i očekujemo da ćemo tako smanjiti izazove s kojima se susreću. Očekujemo da će zakonske izmjene stupiti na snagu početkom iduće godine, od prvog siječnja 2022. i sada je pred nama tri mjeseca intenzivnog rada na zakonodavnoj regulativi, rekao je Aladrović. Najavio je znatno povećanje naknada kroz definiranje visine opskrbnine i naknada.

Vezano uz zapošljavanje u sustavu socijalne skrbi, Aladrović je podsjetio kako su prvotno najavili zapošljavanje 200 osoba, rekavši da su do sada zaposlene 192, to jest 96 posto planiranih. Konstantno unaprjeđujemo sustav radeći na stručnim kompetencijama radnika, istaknuo je.

Što se tiče njihovih ovlasti, nije realno ispuniti sve zahtjeve koje pred nas stavljaju određene udruge ili komore, no jedan dio ovlasti smo prebacili drugim tijelima na postupanje i to vidimo kao konkretan pomak, rekao je Aladrović.

Vezano uz najvažnije naknade za osobnu invalidninu, ponajprije za doplatak za tuđu pomoć i njegu, najavio je da će se to rješavati u idućem razdoblju.

Nedostaje 650 zaposlenika

U svezi sa slučajem Severine Vučković ministar je rekao kako se provjeravaju navodi iz njezina prošlotjednog intervjua i okolnosti vezane uz postupanje zagrebačkog Centra za socijalnu skrb i njegovih podružnica. To je izvanredni upravni nadzor i očekujemo da ćemo početkom idućeg tjedna imati preliminarna izvješća i da ćemo utvrditi sve što se događalo. Ne želimo se svrstavati ni na čiju stranu i jedino nam je važan interes djeteta, poručio je ministar.

Aladrović je potvrdio da se s covid potvrdama u sustavu socijalne skrbi kreće 1. listopada te da se one vežu uz sustav zdravstva. Istaknuo je kako tako pokazuju da su odgovorni i kako bi spriječili širenje covida među korisničkim skupinama i u samom sustavu socijalne skrbi. Napomenuo je kako je prema posljednjim raspoloživim podatcima procijepljenost zaposlenika oko 70 posto, a korisnika gotovo 85 posto.

Antun Ilijaš iz Hrvatske komore socijalne skrbi rekao je kako im je dio ovlasti prenesen iz mirovinskog sustava administrativno zagušio sustav i da zbog toga ne mogu kvalitetno odraditi stručni dio posla. Te su nam stvari nametnute i nisu bile oduvijek u sustavu pa ih se mi sada hoćemo riješiti. U sustavu socijalne skrbi nedostaje još 650 zaposlenika, što nije mali broj, upozorio je Ilijaš.

Također je rekao kako zbog centralizacije sustava više neće biti centar u lokalnoj zajednici, nego zavod iz kojeg će ići smjernice, a to će, ocijenio je, unazaditi postojeći sustav, zbog čega su, rekao je Ilijaš, pri glasovanju bili suzdržani.