ALARM IZ EUROPSKE KOMISIJE Hrvatska je počela kasniti u provedbi EU direktiva

Hrvatska je uspješno u svoje zakonodavstvo uklopila sve direktive Europske unije koje su bile na snazi prije ulaska. Međutim, za neke direktive za koje je rok prilagodbe istjecao nakon pristupanja, Hrvatska je počela pratiti dinamiku drugih država i kasniti u provedbi.

To je opća ocjena u Europskoj komisiji uz napomenu da se Hrvatska kao nova država članica - i upravo zbog činjenice da je ušla u EU tek prije nešto više od godinu dana - ne može uspoređivati s drugim članicama oko broja postupaka koji se protiv njih vode radi povrede EU prava. U popisu već započetih postupaka protiv država članica na stranicama Europske komisije ne nalazi se ni jedan koji je formalno otvoren protiv Hrvatske.

Crni rekorderi

Rekorderi po broju postupaka koji se vode protiv njih su Italija (66 postupaka), Grčka (59), Španjolska (57) te Francuska (56). Međutim, protiv Hrvatske se vrlo brzo mogu otvoriti i formalni postupci u pojedinim područjima zbog povrede EU prava odnosno ugradnje EU direktiva u domaće zakonodavstvo.

U Komisiji su potvrdili da je Hrvatska među 24 države članice koje nisu službeno obavijestile Europsku komisiju o provedbi direktive o energetskoj učinkovitosti u domaće zakonodavstvo. Rekli su, međutim, da je Komisija u “pismu formalne note” zatražila očitovanje Hrvatske o tome, ali to je tek prvi korak prije mogućeg pokretanja formalnog postupka.

Pregovori prije kazne

Hrvatska, kao i ostale države članice kojima je pismo upućeno prije točno mjesec dana, ima rok do 22. rujna da se o tome očituje. Nakon toga drugi korak bila bi “provjera usklađenosti i implementacije” koju bi obavila Europska komisija. Nakon takve provjere Komisija bi poslala “obrazloženo mišljenje”. Mogućnost sankcioniranja Hrvatske postoji, ali to je daleka perspektiva jer je postupak dugotrajan, a novčanu kaznu može odrediti tek sud ako državu članicu prijavi Europska komisija. Komisija je novčane kazne poredložila samo protiv Austrije i Poljske, a i to treba potvrditi Europski sud. Hrvatska je sankcijama najbliže bila zbog zakona o provedbi Europskog uhidbenog naloga (slučaj Perković) kada je prošle godine Komisija zaprijetila da će zamrznuti dio novčanih sredstva iz EU fondova ako Hrvatska ne izmijeni zakon i u potpunosti ga ne uskladi s EU direktivom. Sankcije su izbjegnute nakon što je Hrvatska postupila u skladu sa zahtjevima Europske komisije.

Rat pismima

Iako Hrvatske trenutno nema na popisu država protiv kojih Komisija vodi formalne postupke za povredu prava, postoje brojna “razmjena pisama” na relaciji raznih odjela Europske komisije i pojedinih hrvatskih ministarstava koje mogu voditi do otvaranja postupaka.

Ranije je Hrvatskoj poslano pismo o pojašnjenju provedbe direktive o prekograničnom zdravstvenom osiguranju za koje je Hrvatska notificirala Komisiju da je u potpunosti usklađena, ali su stručnjaci Komisije ustanovili da se s time ne slažu i tražili dodatna pojašnjenja.

Problem koridora

Hrvatskoj je upućeno pismo i iz područja prijevoza zbog direktive o jedinstvenom europskom nebu. Naime, Komisija je službeno zatražila da Hrvatska, kao i neke druge države, uspostavi funkcionalne blokove zračnog prostora koji bi bili određeni prometnim pravcima, a ne državnim granicama. Funkcionalni blokovi zračnog prometa ključan su korak prema učinkovitijem, jeftinijem i ekološki prihvatljivijem zrakoplovnom sustavu u Europi.

Komisija ne objavljuje podatke koliko su takvih pisama poslali državama članicama već objavljuje samo formalno otvaranje postupka. Postupci o povredi prava protiv država članica su česti u EU, a Komisija nije uvijek u pravu. Ona kao čuvar EU ugovora ima zadaću osigurati da države članice u potpunosti primijene sve zajedničke zakone, ali neke države članice imaju različito tumačenje tih direktiva. Ponekad su države članice uspješnije od Komisije i one dobiju na sudu. Najčešći postupci protiv država članica su iz područja zaštite okoliša.