Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU. Sudeći po podacima o registraciji građana s hrvatskim državljanstvom u uredima Njemačke, Austrije i Irske - država koje su najčešće destinacije za hrvatske iseljenike - odljev stanovništva, unatoč proteku vremena od otvaranja granica i rastu hrvatskog gospodarstva, i dalje ne jenjava.
Prema podacima njemačkog statističkog ureda, lanjske se godine u Njemačkoj prijavilo više od 56.000 hrvatskih građana, najviše u posljednjih desetak godina.
U Austriju je stiglo više od 5000 osoba s hrvatskom putovnicom, u Irsku još toliko. U samo te tri države, lani je doselilo, dakle, više od 65.000 hrvatskih građana, njih gotovo 180 svaki dan. Za ilustraciju, radi se o broju jednakom ukupnom broju stanovnika koje su zajedno imali Vinkovci i Koprivnica tijekom 2011. godine, kad je napravljen posljednji popis stanovništva.
U 2012., posljednjoj godini prije ulaska Hrvatske u EU, u iste tri države odselilo je 4,5 puta manje stanovnika - njih oko 14.300. U Irsku je, recimo, te 2012. godine odselilo ukupno 86 građana s hrvatskom putovnicom, u Austriju njih 537, a u bez sumnje najpopularniju Njemačku nešto više od 7600.
Neki se i vraćaju
Treba naglasiti da se ne radi o čistom gubitku od 250.000 stanovnika u prvim godinama članstva u EU - on je svakako manji, jer se u istom periodu u Hrvatsku i doseljavao određeni broj stanovnika, a treba računati da je jedan dio doseljenih u druge države s hrvatskom putovnicom zapravo stigao iz okolnih država, prije svega BiH i Srbije.
No, useljavanje u Hrvatsku je neusporedivo manje od iseljavanja. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je lani u Hrvatsku doselilo oko 14.000 osoba. Podaci DZS-a o migracijama prilično su nepouzdani, jer bilježe samo one stanovnike koji su uredno prijavili ili odjavili svoje prebivalište. Brojke o doseljenicima ipak su bitno pouzdanije od brojaka o iseljenicima, jer je svakom doseljenom potrebna prijava da bi ostvario bilo kakvo pravo. Iseljenici pak ništa ne dobivaju odjavom, pa ih veliki broj to ni ne čini. Stoga ne treba čuditi da je, prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj lani registrirano ukupno oko 36.000 iseljenika - gotovo dvostruko manje nego što ih se prijavilo u samo tri promatrane države.
Podaci stranih statističkih ureda također pokazuju da se radi o trajnom iseljavanju - oko 15 posto svih odseljenih u Njemačku, prema podacima tamošnjih statističkih ureda, činila su djeca mlađa od 15 godina. Odlaze, dakle, cijele obitelji.
Prema ostalim pokazateljima koji prate inozemni statistički uredi, hrvatski građani napuštaju domovinu kako bi svojim radom prehranjivali obitelji i omogućili im pristojan standard, a ne zbog izdašnih socijalnih sustava. Prema analizi iz 2015. godine, u Njemačkoj jedva pet posto građana koji su doselili iz Hrvatske koristi bilo kakav oblik socijalne pomoći, a od svih useljeničkih zajednica u Irskoj, upravo ona hrvatska ima najveću radnu aktivnost: više od 95 posto muškaraca s hrvatskim državljanstvom sudjeluje na tržištu rada.
Manje za socijalu
S pozicije građana koji su odselili, dakle, radi se o odgovornom ponašanju spram sebe i svojih obitelji - odlaze tamo gdje mogu lakše i sigurnije živjeti, biti adekvatnije plaćeni za svoj rad i osigurati si pristojniji standard. Upravo je takva mogućnost, podsjetimo se, bila jedan od ključnih razloga zbog kojih su hrvatski građani odabrali ulazak u Europsku uniju.
O strukturi onih koji odlaze dijelom govore i podaci o primateljima socijalne pomoći u Hrvatskoj: od ulaska u EU njihov je broj pao za više od 25 posto te je u ožujku ove godine, posljednjem za koje je resorno Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike objavilo podatke, socijalnu pomoć primalo manje od 84.000 osoba. Nikada ranije nije zabilježen tako mali broj primatelja: ni u zlatnim pretkriznim godinama, broj korisnika socijalne pomoći nije pao ispod 90.000 - najmanji broj primatelja zabilježen je 2009. godine, kad ih je bilo 93.537 - dakle, 10-ak posto više nego ove, 2018. godine. Pad je sigurno dijelom posljedica i većeg zapošljavanja, no podsjetimo da je te 2009. godine u Hrvatskoj radilo 90.000 više ljudi nego danas.
Problem poslodavaca
No, istovremeno takva kretanja - odlazak gotovo 6 posto stanovništva u manje od pet godina, mahom onog u radnosposobnoj dobi - posljedično su morala dovesti do potresa na domaćem tržištu rada. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da su u svibnju ove godine poslodavci preko Zavoda tražili dvostruko više radnika nego u svibnju 2013., posljednjem prije ulaska u Europsku uniju. Poslodavci ističu kako ne mogu naći radnike unatoč činjenici da nude sve bolje uvjete i da značajno povećavaju plaće, što djelomično pokazuju i službeni podaci Eurostata. Prosječna plaća radnika po satu u Hrvatskoj je u posljednje dvije godine narasla 11 posto, a na razini EU za 4 posto. No, zarade po satu u Hrvatskoj i dalje su neusporedive s onima u zapadnoeuropskim državama. Primjerice, u području građevine prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je lani 8 eura po satu, a u Njemačkoj, Austriji i Irskoj između 22 i 24 eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....