Iako su prošIa dva tjedna od potresa, centar Zagreba još pokazuje koliko je ozbiljno pogođen Zemljinom trešnjom od 5,5 stupnja po Richteru. S visine prijeti pad dijelova zgrada kao što su dimnjaci, crepovi i slično. To otklanjaju specijalizirane tvrtke za rad na visinama, ali i volonteri, alpinisti koji se svakodnevno penju na krovove i uklanjaju opasne dijelove. Igor Kranjec jedan je od njih. Kaže da oni odlaze na zagrebačke krovove kako ih stanari pozovu. Nažalost, njihov je rad izazvao i prijepore jer - rade besplatno.
Rade za osmijeh
- Do nesporazuma u shvaćanju našeg posla dolazi vjerojatno zato što mi radimo volonterski, bez naknada, dok mnoge tvrtke rade isti ili sličan posao kao nešto redovito. Oni se vraćaju na posao - opisuje razliku koja je mnoge zbunila.
Vjerojatno postoje tvrtke koje, iako profesionalno rade na visinama, nisu zadovoljne što im još netko ulazi na teren, besplatno radi njihov posao. No, alpinisti jednostavno ne žele čekati, nastoje pomoći građanima, osigurati njihove zgrade uklanjanjem napuklih i razrušenih dimnjaka i dijelova zgrada koji prijete padom na ulice, ali kako to ne naplaćuju, jasan je otpor onih koji to rade za naknadu. Nažalost, suviše je zgrada koje treba sanirati, tako da će vjerojatno svi imati posla više nego što su ikada mogli zamišljati.
- Naša je nagrada osmijeh i zahvala kada siđemo s krova. Znamo da smo im pomogle - kažu dvije alpinistice koje su osiguravale područje ispod zgrade u Deželićevoj na kojoj su njihovi kolege uklanjali dimnjak.
- Sve mora biti u skladu s propisima, a još više s mjerama opreza - objašnjava Jelena Karamović, plavooka pravnica iz Agencije za ugljikovodike. Subota je, mogle su ispuniti dan nečim drugim, ali odlučile su se popeti na krovove.
- Nekoliko dana nakon potresa iskristalizirao se problem s dimnjacima i organizirali smo se, alpinisti iz raznih društava, i izašli na teren pomoći Zagrepčanima - kaže Tea Čalogović, alpinistica s diplomom Kineziološkog fakulteta i trenerica penjanja.
- Prijavilo se osamdesetak ljudi i od tada svaki dan nekoliko naših ekipa izlazi na teren, dvadeset i više ljudi, penju se po krovovima i čiste - govori.
Postoje zahvati koje alpinisti ne mogu preuzeti, mora se pristupiti odgovarajućom tehnikom. Na krov jedne zgrade penje se ekipa od po pet-šest ljudi. S tavana se kroz krovne prozore penju na krov, osiguravaju užadima za grede ili dimnjake ako su čvrsti i skidaju stvari koje bi mogle pasti s visine, ozlijediti prolaznike ili oštetiti automobile.
- Mi ne popravljamo krovove i ne gradimo dimnjake, nismo krovopokrivači. Naše je otkloniti opasnost, ono što bi se moglo srušiti pri sljedećoj kiši ili jakom vjetru - govori Tea.
Teška situacija
Ono što ih tjera na krovove jest emocija, želja da pomognu sugrađanima. - Volonteri su i krenuli su u sve ovo shvativši koliko je teška situacija i nastojeći pomoći ljudima. Neki su u situaciji da si ne mogu priuštiti profesionalne ekipe, a mi možemo dio stvari riješiti za njih - kaže Jelena.
- Izuzetno je važno da ljudi shvate kako nije pametno da se sami penju na krovove. Opasno je, ne samo za one na krovu nego i za ljude koji prolaze ulicom, sve treba osigurati i zato je važno da stanari pričekaju ili nas ili tvrtke koje se bave visinskim radovima - ističe Tea ono najvažnije kako se popravak krova ne bi izrodio u novu nevolju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....