Izbor za najboljeg poljoprivrednika, koji u Hrvatskoj organizira ambasadorica projekta i europarlamentarka Marijana Petir, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je deset najboljih. Jutarnji list vam je donio njihove priče - kako posluju, kako su uspjeli i koji su im planovi za budućnost.
Ovdje podsjećamo na priče 10 poljoprivrednika, a na kraju sudjelujte u anketi u kojoj birate vama najboljeg!
Glasati možete do ponedjeljka, 8. travnja, do 22 sata.
Stručni žiri već je odabrao pobjednika, a onaj koji dobije najviše glasova u ovoj anketi dobit će posebnu nagradu publike na konferenciji koju u utorak suorganizira Jutarnji list.
Zvonimir Kalić: 'Kada je djed teško obolio, uveli smo mu ekološku prehranu. Nakon 40 dana ustao je iz kreveta'
Zvonimir Kalić prošle je godine ostavio sjajan i snažan dojam na naš stručni ocjenjivački sud u izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika Hrvatske svojim projektom proizvodnje industrijske konoplje, ali i dodatnih finalnih proizvoda od te visokovrijedne kulture koja sve više vraća svoju poziciju i značaj na našim poljima. To što nije izabran za najboljeg od najboljih Zvonimira nije pokolebalo, nego je sa svojom obitelji, majkom Zvjezdanom i ocem Zvonimirom, još jače nastavio razvijati i dopunjavati priču koja svakim danom raste i razvija se u pozitivnom smjeru, s novim idejama i projektima, novim proizvodima kakvih od industrijske konoplje može biti na desetke tisuća u svakodnevnoj primjeni. Njegovu prču pročitajte OVDJE.
Diana Prpić: ‘Moj ekološki i zdravi namaz Batela od batata najviše vole djeca, trudnice i sportaši’
Mnoge zvijezde društvenih mreža i internetskih servisa, pa i showbiza, mogle bi pozavidjeti jednoj poljoprivrednici koja u posljednje vrijeme zaokuplja pozornost javnosti. Ona je Diana Prpić iz Brežana kraj Karlovca, apsolventica je prava i vlasnica jednog od najuspješnijih OPG-ova u Karlovačkoj županiji. U posao je krenula sa svojih 13, kad je OPG pokrenula baka Mara. Bavili su se svim poljoprivrednim granama, “pokrili” su voće, povrće i žitarice i prerađevine te uzgajali stoku, a nisu se libili ni eksperimentirati, još je baka uvela u proizvodnju batat, tada novu i relativno nepoznatu vrstu povrća. Više o obiteljskom OPG-u pročitajte OVDJE.
Radoslav Županović: 'Naša maslinova ulja su iz ekološke proizvodnje, sve nas skuplje košta, ali Skandinavci i Francuzi su oduševljeni'
U Kruševu, selu u zaleđu Primoštena, smještenom na granici Šibensko-kninske i Splitske županije, više je kuća nego stanovnika. Nekad je u njemu živjelo više stotina žitelja, a danas ih nema više od pedesetak. Iz Kruševa je i 39-godišnji Radoslav Županović, jedan od 11 kandidata za najboljeg poljoprivrednika u Hrvatskoj za 2018. godinu. Radoslav Županović nositelj je Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Kruševu, koje se bavi vinogradarstvom i vinarstvom, ekološkim maslinarstvom, a u sklopu njega je kušaonica vina i ulja - kameno zdanje Galjin dvor, koje je u postupku dobivanja statusa zaštićene kulturne baštine. Njihovu priču pročitajte OVDJE.
Marijan Balić: 'Vratio sam se iz Zagreba da razvijam svoj kraj, a crni češnjak naša je budućnost'
Mnogi mu ne mogu odoljeti, prije svega zbog njegovih ljekovitih svojstava i visoke nutritivne vrijednosti koju sadrži. Određena mana svakako mu jest neugodan zadah koji se širi iz onih koji ga konzumiraju, no unatoč tome češnjak je neizbježna namirnica u kuhinjama svih naših domaćinstava, ali, na žalost, ne i u domaćoj proizvodnji. Tek u posljednjih šest-sedam godina mladi poljoprivrednici, prije svega s područja Vukovarsko-srijemske županije, krenuli su u revitalizaciju ove vrijedne i tržišno jako konkurentne poljoprivredne kulture. Među njima je i Marijan Balić iz Ilače, danas 33-godišnji vlasnik OPG-a kojem je češnjak primarna kultura. Njegovu priču pročitajte OVDJE.
Helena Fabek: 'Počeli smo s junadi, a sad svi traže naše bučino ulje, uskoro otvaramo i prvi bučomat u RH'
Čim je došao iz vrtića, Bruno (5) je sjeo na traktorčić i odvozio krug po velikom dvorištu. Onda je otišao u štalu i nahranio bikove djeda Darka. Dok je mali dječak čekao da djedove velike životinje pojedu i zadnju slamčicu, već je u ruci držao metlu da za njima počisti. Na izlazu ga je već čekao čovjek koji ga obožava i dao mu dogovorenih i zasluženih pet kuna. Maleni ih je uzeo i pospremio s ostalim ‘medvjedima’ u svoju kasicu-prasicu. U priči o malom Bruni Fabeku, najmlađem članu njihove obitelji, sadržana je sva filozofija života vrijedne obitelji Vugec - Fabek u Donjoj Pušći, ali poznatoj i mnogo, mnogo dalje, a ona kaže da nagrada može doći samo nakon napornog rada i poštivanja životinja koje uzgajaš. U posao je krenuo još njegov pradjed Josip 1968. godine, kada su Vugecovi započeli s tovom teladi do 250 kilograma, a onda izvozom u Italiju. Ne brinu Vugecovi samo o ovim plemenitim i zahvalnim životinjama. Uz njih, godinama vode i dvije poljoprivredne trgovine. Kao da nisu imali dovoljno posla, prije pet godina krenuli su s proizvodnjom buča i fantastičnog bučina ulja, koju vodi kći Helena (33). Priču o obitelji Vugec - Fabek pročitajte OVDJE.
Tvrtko Matijević: 'Zvao me vojnik iz Iraka. Nakon povratka u domovinu želi, kao i ja, proizvoditi pčelinji otrov. Kilogram prodajem za 150.000 kuna'
Kad se lani Tvrtko Matijević (28), magistar inženjer agronomije, javio na natječaj za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika, njegov projekt skupljanja pčelinjeg otrova bio je jedan od najinovativnijih među pristiglim projektima.
- Pčelinji otrov najviše se koristi u farmaceutskoj industriji, za proizvodnju krema za pomlađivanje kože ili, u našem slučaju, krema za sportske ozljede, reumatske bolesti i migrene. Nakon puta u Bruxelles i izlaganja svih projekata prošle godine shvatio sam da je to već skoro sve viđeno, odnosno da nekih inovacija nema. Kako sam u prvoj rečenici u prijavi na projektu vidio da se traži inovacija, što je, po meni, nešto što nitko u svijetu još nema, odlučio sam se ove godine prijaviti na natječaj. I ovom prilikom prikazati najinovativniji način skupljanja pčelinjeg otrova koji se nigdje u svijetu još ne koristi jer sam ga ja osmislio, a uz moj način skupljanja pčelinjeg otrova dobili smo proizvodnju veće količine otrova po košnici u kraćem vremenu i puno kvalitetniji otrov - kaže Tvrtko, kojeg smo posjetili na njegovu imanju u Daruvarskom Brestovcu… Više o Matijevićima pročitajte OVDJE.
Obitelj Rebić: 'Naše kobilje mlijeko pomaže u liječenju bronhitisa i alergija'
Promocija zdravog života uz konzumaciju prirodne i kvalitetne namirnice - kobiljeg mlijeka, promocija lokalnog proizvoda, razvoj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, razvoj ruralnog kraja, osiguravanje budućnosti naše obitelji u ruralnom kraju. To su najvažniji ciljevi obitelji Rebić koja je u pitoresknom naselju Veliko Trojstvo nedaleko od Bjelovara u proteklih deset godina uspjela dovršiti gotovo 90 posto svojih planova. Na obroncima Bilogore, povrh mjesne crkve Presvetog Trojstva, 2008. godine kupili su vinograd koji su iskrčili i na nekoliko etaža napravili svoje carstvo: ruralnu etno kuću Bilogorska čarolija s 300 eksponata starih zanata, školu za terapijsko i rekreacijsko jahanje, staju za 18 konja galopskog kluba Troja, proizvodnju i prodaju kobiljeg mlijeka i kozmetike od mlijeka… Njihovu priču u cijelosti pročitajte OVDJE.
Antonio Komadina: 'Smijali su mi se što sam pčelar, a sad mladi vide da je umjesto apartmana ipak bolja poljoprivreda'
Dok su se njegovi vršnjaci iz osnovne škole u Novom Vinodolskom igrali, brčkali u moru i bezbrižno provodili ljetne dane, Antonio Komadina odlazio je s roditeljima u polje, kopao, sadio krumpir.
- Poljoprivreda me je privlačila otkad znam za sebe. Svi su mi se smijali kada sam upisao Srednju gospodarsku školu u Križevcima. Ja iz Novog Vinodolskog, s mora, odlazim u Križevce, u maglu, snijeg… Dva puta tjedno imali smo praksu u štali, dok je moja generacija u rodnome gradu razmišljala kako će se baviti nekim turizmom. Seljak je postala pogrdna riječ, što je tužno - priča nam Antonio Komadina, 27-godišnji novljanski pčelar koji sudjeluje u natječaju za najboljeg mladog poljoprivrednika. Komadina je danas jedan od najboljih pčelara u Primorsko-goranskoj županiji. Njegovu priču u cijelosti pročitajte OVDJE.
Tatjana Hažić: 'Izgradit ću kamp s 20 parcela u kojem će gosti uživati u hranu i piću lokalnih proizvođača'
U Jurovčaku nedaleko od Svetog Martina na Muri dolazi naša kandidatkinja za najbolju mladu poljoprivrednicu Tatjana Hažić (38), diplomirana ekonomistica koja je lani OPG naslijedila od oca Radenka i majke Biserke i vodi ga sa sestrom Valentinom. U svom projektu kojim se kandidirala, ona želi pokazati kako je naslijedila obiteljski poduzetnički dar i planira OPG-u dati još jednu dodatnu dimenziju - izgraditi kamp s dvadeset parcela za 60 kampista koji bi boravili u prirodi poštujući najviše ekološke standarde uz degustaciju hrane i pića lokalnih OPG-a. Priču njezine obitelji pročitajte OVDJE.
Nikola Tretinjak: 'Dižem se u 3.30h ujutro i ne stajem do 22h navečer. Ali bolje da radim za sebe nego za drugoga...'
Većina njegovih vršnjaka rekla bi da mladi poljoprivrednik Nikola Tretinjak (23) ima život iz noćne more. Budi se svako jutro oko 3.30. Odmah nakon jutarnje higijene ulazi u kombi i vozi svježe povrće na veletržnicu, a potom mamu na Dolac, gdje će njihove proizvode prodavati dugogodišnjim mušterijama.
Pomogne joj izložiti povrće, a onda vozi ambalažu doma. Prije dolaska radnika mora napraviti plan rada za taj dan i pripreme za njih. Tek tada zapravo počinje njegov radni dan, navodnjavanje plastenika, priprema zemlje, održavanje strojeva, kultiviranje, sadnice kelja, zelene salate, mrkve, mladog luka čekaju na njega. Njegovu priču pročitajte OVDJE
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....