UPOZORENJE STRUČNJAKA

Ante Gugić, bivši šef SIS-a i kriminalist: Afera dnevnice dokaz je da nam sigurnosni sustav ne funkcionira

 Željko Grgić / Hanza Media

Vlada i Sabor pripadaju među štićene državne objekte, a time i Ured premijera, pa se slijedom toga uspostavlja strogi režim ulaska u štićeni prostor.

Za provedbu tih sigurnosnih mjera i radnji odgovoran je sigurnosni sustav, od izrade sigurnosne prosudbe, sigurnosti prostora i kretanja u prostoru do primjene svih oblika zaštite kako kritične infrastrukture tako i osoblja od svih oblika ugrožavanja. Jedna od metoda u cilju postizanja visokog stupnja sigurnosti svakako su i svakodnevne provjere koje se odnose na ulazak dužnosnika, osoblja, stranaka, dostavljača i slično. Potpune provjere sustav sigurnosti provodi nad svim osobama koje se zapošljavaju u Uredu Vlade, i dodatno za osoblje predviđeno za rad na sigurnosno osjetljivim radnim mjestima, koje radi s tajnim podacima ili u svojem radu ima pristup podacima s oznakom tajnosti.

Standardi

- Ovaj slučaj treba promatrati kao ozbiljno upozorenje na stanje u sustavu sigurnosi, usklađenosti rada među službama i načina izvješćivanja onoga kome je narod povjerio upravljanje državom. Ovakvi događaji unose nemir i izazivaju osjećaj nesigurnosti i nikom iz sustava sigurnosti, pa ni meni, nije drago da se događaju ovakvi propusti u sigurnosnim provjerama. Ovo je nešto što se nije smjelo dogoditi - kaže nam kriminalist Ante Gugić, bivši načelnik Odjela općeg kriminaliteta PU zagrebačke i bivši šef SIS-a te pomoćnik ministra za sigurnost.

- To su sigurnosno najosjetljivija radna mjesta, na kojima službenici imaju doticaj s državnim tajnama, u njihovu ponašanju obvezuju ih sigurnosni standardi NATO-a i EU, za što moraju posjedovati certifikat, koji izdaje nadležna institucija, opet na temelju potpune sigurnosne provjere. Neobično je i neprihvatljivo da sigurnosni sustav dovede premijera i glavnog državnog odvjetnika u poziciju da oni interveniraju na pojavu koju je morao i trebao uočiti i presjeći sigurnosni sustav, znatno prije nego što je nastupila posljedica. Ali, može se slobodno reći da nam sigurnosni sustav ne funkcionira i ovakve su situacije zabrinjavajuće - smatra Gugić.

Bivši šef SIS-a kaže kako se potpuna odgovornost sigurnosnim službama ne može pripisivati samo ako su one obavile sigurnosne provjere i dali negativno mišljenje, a korisnik je tu informaciju ignorirao. Naime, moguće je, u uvjetima kada se državni činovnici pod utjecajem politike pretvaraju u stranačke činovnike, ignorirati rad službi sigurnosti. Samo kazneno djelo krađe je uvjetovano propustom službi, ali i velikim dijelom zloporabe službene dužnosti. Kada sustav sigurnosti na najvišoj razini zakaže, sasvim je opravdana reakcija premijera za uključivanjem državnog odvjetnika da se provedu državnoodvjetnički izvidi, a ne izvidi sigurnosnih službi - smatra Gugić.

Vjerodostojnost

Sigurnosni stručnjaci ističu da su iznad profesionalnih kriterija za obavljanje takvih poslova često važniji stranački. Je li Sandra Zeljko u svojem iskazu u USKOK-u u kojem je svu odgovornost svalila na Tomislava Sauchu govorila istinu ili nije? Jesu li to tužitelji mogli procijeniti i bi li im od pomoći bili forenzički pishijatri? Sada kad se iskazi bilježe i audiovizualnim zapisima, može li se po boji glasa, odnosno po gestama zaključiti koliko je neki iskaz vjerodostojan, pitali smo prof. dr. sc. Vladu Jukića, ravnatelja Klinike za psihijatriju Vrapče.

- U filmovima to izgleda drukčije nego u stvarnom životu. Prema našem zakonu i praksi, nema mogućnosti da forenzički psihijatar sjedi uz istražitelja i sugerira na temelju reakcija osobe govori li ona istinu. Odluku o tome donose istražitelji i suci. I forenzički psihijatri nisu ti koji bi na sebe trebali preuzeti odgovornost o tome govori li netko istinu ili ne - zaključuje prof. dr. sc. Jukić. Hoće li se, uz praksu putnih naloga, mijenjati nešto i u sigurnosnoj provjeri državnih službenika, možda će se znati nakon dubinske analize afere dnevnice.

Raspolažu sa 1,8 milijuna kuna a ništa nisu znali?

Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnju reviziju u 2017. godini ima proračun od 1,8 milijuna kuna, navodi se na njihovim internetskim stranicama.

Riječ je o Uredu u Vladi koji ima odjel nazvan Jedinica za unutarnju reviziju sustava poslovanja, a u njoj rade pomoćnik ravnatelja i četiri viša unutarnja reviziora.

Ravnateljici Ureda Nevenki Lipovac Jutarnji list jučer je poslao pitanja o tome jesu li oni ikada primijetili da s putnim nalozima nešto nije kako treba te jesu li možda ukazivali na to vladajućima, no do zaključenja broja nismo dobili odgovor. Inače, Ured godišnje za plaće, kako se navodi u proračunu za 2017. godinu, izdvaja 1,4 milijuna kuna.

Ravnateljica Nevenka Lipovac na toj je poziciji od 2012. godine, a plaća joj iznosi oko 13.000 kuna, kako je sama navela u imovinskoj kartici. Prije nego što je postala ravnateljica bila je zamjenica predstojnika u tom Vladinu uredu. Ured je, naime, stručna služba Vlade, navodi se u opisu njihova posla, koja je nadležna za obavljanje poslova unutarnje revizije u uredima i drugim stručnim službama Vlade.

U Uredu rade ravnatelj te viši stručni referent, a imaju još dva odjela: Jedinicu za unutarnju reviziju programa i projekata EU (u kojoj rade pomoćnik ravnatelja i četiri viša unutarnja revizora) i već spomenutu Jedinicu za unutarnju reviziju sustava poslovanja. Ured bi, naime, kako se navodi na njihovim internet-stranicama, trebao upozoravati na nepravilnosti i neusklađenosti sa zakonima i drugim propisima, također bi trebali surađivati s Državnim uredom za reviziju. Nadalje bi trebali obavljati unutarnju reviziju ureda i službi Vlade, a taj ured radi i posebne revizije na zahtjev predsjednika Vlade. (Vanja Nezirović)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. prosinac 2024 03:46